Chapitre Bale Oko na Oko
“Zia Bê ti I na Akota Zo Pepe”
1, 2. (a) Wango wa so a mu na gbe ti yingo aJuif ake ti mä, na ye wa aga na pekoni? (b) Ngbanga ti nyen Jéhovah ahunda: ‘Mbeti ti divorce ayeke na ndo wa?’
“I ZIA bê ti i na akota zo pepe, wala na molenge ti zo ti sese pepe, so salut oko ayeke na yâ lo pepe. . . . Ngia ayeke na zo so Nzapa ti Jacob ayeke zo ti mungo maboko na lo, so beku ti lo ayeke na yâ Jéhovah Nzapa ti lo, Wasalango yayu na sese.” (Psaume 146:3-6, NW) Adu fade aJuif so ayeke na ngoi ti Isaïe la ni asala ye alingbi na wango ti wasungo psaume! Adu fade ala zia bê ti ala, pepe na Égypte wala na mbeni mara nde ti apaïen, me na “Nzapa ti Jacob”! Ka, Jéhovah ayeke sala ye ti bata Juda na ngoi so awato ti lo aga ti tiri na lo. Ye oko, Juda ake ti bi lê na mbage ti Jéhovah ti wara maboko. Ye ti pekoni ayeke so Jéhovah ayeke zi lege ande ti tene a futi Jérusalem na a gue na awakodoro ti Juda na ngba na Babylone.
2 Juda alingbi ti bi tene ni gi na li ti lo mveni. Lo lingbi pepe tâ na lege ni ti tene so futingo ti lo aga ndali ti so Jéhovah ahanda lo wala abata nzoni pepe mbele ti lo na mara ni. Wasalango ye ayeke wabubango yâ ti mbele pepe. (Jérémie 31:32; Daniel 9:27; Apocalypse 15:4) Na gbotongo lê na ndo ye so, Jéhovah ahunda aJuif: “Mbeti ti divorce ti mama ti mo so Mbi zia lo na ni ayeke na ndo wa?” (Esaïe 50:1a) Na gbe ti Ndia ti Moïse, a lingbi mbeni koli so asala divorce na wali ti lo amu na lo mbeti ti divorce. Tongaso, lo lingbi ti ga wali ti mbeni koli nde na pekoni. (Deutéronome 24:1, 2) Na lege ti fä, Jéhovah asigigi na mara ti mbeti tongaso na Israël, royaume so ayeke tongana ita-wali ti Juda, me lo sala tongaso pepe na Juda.a Lo ngbâ lakue “Mveni” ti lo. (Jérémie 3:8, 14) Juda ayeke biani pepe na liberté ti bungbi oko na amara ti apaïen. Songo ti Jéhovah na lo ayeke ngbâ ande lakue “juska Schilo [Messie] aga.”—Genèse 49:10.
3 Jéhovah ahunda nga Juda: “Wakuda ti Mbi, so Mbi kä mo na lo, ayeke zo wa?” (Esaïe 50:1b) Fade a yeke to pepe aJuif na ngba na Babylone ti futa mbeni kuda so a ba a tene Jéhovah amu. Jéhovah ayeke pepe tongana mbeni wanzinga ti Israël so a lingbi lo kä amolenge ti lo na mbeni wakuda ti leke tene ti nginza. (Exode 21:7) Nde na so, Jéhovah afa tâ nda ti tene ni so fade azo ti lo ayeke duti ngba: “Ba, a kä mo ngbanga ti sioye ti mo, na a zia mama ti mo ngbanga ti kengo-ndia ti mo.” (Esaïe 50:1c) A yeke aJuif si azia Jéhovah; lo zia ala pepe.
4 Hundango tene ti Jéhovah na pekoni afa na gigi polele ndoye so lo yeke na ni teti azo ti lo: “Tongaso tongana Mbi ga, teti nyen zo ayeke pepe? Tongana Mbi hiri ndo, teti nyen zo ti yeda ayeke pepe?” (Esaïe 50:2a) Na lege ti awakua ti lo aprophète, Jéhovah alï, tongana a lingbi ti tene tongaso, na yâ da ti azo ti lo ti hunda mingi na ala ti kiri na lo na bê ti ala kue. Me ala kiri tene dä pepe. A-Juif aye ti ala ti bi lê gi na mbage ti azo ti sese ti mu maboko na ala, na même ngoi na ngoi na mbage ti Égypte.—Esaïe 30:2; 31:1-3; Jérémie 37:5-7.
5 A lingbi ti zia bê na Égypte tongana sauveur ahon Jéhovah? A lingbi ti tene so aJuif so ayeke be-ta-zo pepe aglisa aye so asala si a dü mara ti ala asiècle mingi kozoni awe. Jéhovah ahunda ala: “Tïtî Mbi ayeke ndulu si Mbi lingbi sö zo pepe? Wala Mbi yeke na ngangu ti zi zo pepe? Ba, tongana Mbi zingo, kota ngu ahule. Mbi sala si angu so asua aga désert; asusu ni afü teti ngu ayeke pepe, ala kui na nzala ti ngu. Mbi yü ayayu na bingo, na Mbi kanga ala na bongo ti mua.”—Esaïe 50:2b, 3.
6 Na ngu 1513 K.N.E., Égypte ayeke la ni wasalango ngangu na azo ti Nzapa, pepe wazingo zo so azo aku. Azo ti Israël ayeke angba na yâ kodoro ti apaïen so. Me Jéhovah azi ala, na so ayeke la ni mbeni zingo zo ti kpene! Kozoni, lo ga na aKä Bale Oko na ndo kodoro ni. Na peko ti kä bale oko ni so asala sioni mingi, Pharaon ti Égypte awa azo ti Israël ti sigigi na yâ kodoro ni. (Exode 7:14–12:31) Ye oko, fade fade na peko ti so ala londo, Pharaon agbian bibe ti lo. Lo hiri aturugu ti lo, na lo gue ti gbu azo ti Israël na ngangu ti kiri na Égypte. (Exode 14:5-9) Na aturugu mingi mingi ti Égypte na peko ti ala, nga Ngu Bengba na gbele ala, azo ti Israël ayeke na yâ ti gbanda! Me Jéhovah ayeke dä ti tiri teti ala.
7 Jéhovah akanga lege biaku na azo ti Égypte na ziango mbeni pilier ti mbinda na popo ti ala na azo ti Israël. Na mbage ti mbinda so azo ti Égypte ayeke dä, bingo ayeke; na mbage ti azo ti Israël, lumière ayeke. (Exode 14:20) Na pekoni, na ngoi so a kanga lege na azo ti Égypte ti sala mbeni ye, Jéhovah “ato pupu ti ngangu ti tö so aya na bï so kue ti kangbi Kota Ngu Bengba ni si kuru sese asigigi.” (Exode 14:21) Na pekoni so a kangbi yâ ti angu ni, azo ni kue, akoli, awali, na amolenge awara lege ti fâ Ngu Bengba ti si na ndo ti bata tele. Tongana azo ti lo aga ndulu ti si na mbage ti ngu ni kâ, Jéhovah azi mbinda ni. Na yâ kota tombango peko ti azo ni, azo ti Égypte alï na loro na ndo so ngu-ingo ni ahon dä kozoni. Tongana azo ti lo asi nzoni na mbage ti ngu ni kâ awe, Jéhovah azi angu ni na a mene Pharaon na aturugu ti lo. A yeke na lege so si Jéhovah atiri teti azo ti lo. So mbeni ye ti mungo ngangu na aChrétien laso!—Exode 14:23-28.
8 Na ngoi ti Isaïe, angu ngbangbo mbasambala ahon awe na peko ti hongo na ngangu ti Nzapa so. Juda ayeke fadeso mbeni mara lo mveni. Ngoi na ngoi, lo pika patara na ambeni ngorogbia ti awande, tongana ti Assyrie na ti Égypte. Me a lingbi pepe ti zia bê na amokonzi ti amara ti apaïen so. Fade ala yeke zia lakue aye ti ala ti kion kozoni na ambele kue so ala te na Juda. Na salango tene na iri ti Jéhovah, aprophète agboto mê ti azo ni ti zia bê ti ala pepe na mara ti azo tongaso, me azo ni ake ti mä tene ti aprophète ni. Na nda ni, fade a yeke gue na aJuif na ngba na Babylone teti angu 70. (Jérémie 25:11) Ye oko, fade Jéhovah ayeke glisa pepe azo ti lo, wala lo zia ala teti lakue lakue pepe. Na ngoi so a diko, fade lo dabe lo na ala, na fade lo zi lege na ala ti kiri na kodoro ti ala ti leke vorongo so ayeke na sioni oko pepe. Teti nyen? Teti lekengo gango ti Shilo, lo so fade mango yanga ti azo ni kue ayeke duti ye ti lo!
Shilo Aga
9 Angu mingi ahon awe. “Ngoi ni alingbi kue” awe, na lo so a di iri ti lo Shilo, Seigneur Jésus Christ, aga na ndo sese. (aGalate 4:4; aHébreu 1:1, 2) So Jéhovah asoro tâ kamarade ti lo tongana Watokua ti lo na aJuif afa tongana nyen Jéhovah andoye azo ti lo mingi. Na nda ni, Jésus aduti mara ti watokua wa? Mbeni watokua ti kota ahon kue! Jésus ayeke ye mingi ahon gi mbeni watokua, lo yeke mbeni wafango ye, mbeni Kota Wafango ye. A yeke ye ti dongo bê pepe, teti lo yeke na mbeni pendere Wafango ye na lo, Jéhovah Nzapa lo mveni. (Jean 5:30; 6:45; 7:15, 16, 46; 8:26) Tene ti prophétie so Jésus atene na lege ti Isaïe ayeda na ye so: “Seigneur L’Eternel amu na Mbi yanga so ahinga ti sala tene, si Mbi lingbi hinga lege ti sala tene nzoni na zo so anze; Lo zingo Mbi na ndapelele kue, Lo sala si mê ti Mbi amä tene tongana adisciple.”—Esaïe 50:4.b
10 Kozoni ti ga na sese, Jésus asala kusala giriri na tele ti Babâ ti lo na yayu. A fa na lege ti tene ti kode kota songo so ayeke na popo ti Babâ na Molenge ni na aProverbe 8:30 (NW): “Mbi duti na tele ti lo tongana wakua ti kode, . . . mbi wara ngia na gbele lo lakue.” Mango yanga ti Babâ ti lo aga na Jésus kota ngia. Lo kangbi nga ndoye ti Babâ ti lo teti “amolenge ti zo.” (aProverbe 8:31, NW) Tongana lo ga na sese, Jésus akiri tene na “zo so anze.” Lo to nda ti kusala ti lo na dikongo mbeni versê ti prophétie ti Isaïe so adë bê: “Yingo ti Seigneur ayeke na ndo Mbi, teti Lo sa mafuta na li ti Mbi ti fa Tene-nzoni na awanzinga. . . . ti zi ala so ayeke na tïtî azo so asala ngangu na ala.” (Luc 4:18, 19 [4:18, NW]; Esaïe 61:1) So nzo tene teti awanzinga! So dengo bê teti azo so anze! So ngia si tokua so alingbi ti ga na ni na azo! Tele ti ambeni zo anzere, me ala kue pepe. Na nda ni, azo mingi ake ti yeda na afä so atene Jésus ayeke lo so Jéhovah afa ye na lo.
11 Ye oko, ambeni aye ti mä ye mingi ahon. Na ngia ala kiri tene na tisango ndo ti Jésus so amu wâ na bê: “I ga na mbi, i kue so i sala kusala na vundu na i yeke na kungba so ane, na fade mbi mu na i lege ti hu tele. I kamata joug ti mbi na ndo ti i na i manda tene ti mbi, teti mbi yeke sala ye na ngangu pepe na mbi yeke na bê ti molenge, na fade i wara lege ti hu âme ti i.” (Matthieu 11:28, 29, NW) Na popo ti azo so aga ndulu na Jésus ayeke ambeni koli so aga abazengele ti lo. Ala hinga so ti ga na gbe ti joug na tele ti Jésus aye ti tene ngangu kusala teti ala. Na popo ti aye mingi, kusala so andu fango nzo tene ti Royaume na ndo sese kue. (Matthieu 24:14) Na ngoi so abazengele na ambeni disciple abi tele na yâ kusala so, ala ba so a ga biani na dengo bê na âme ti ala. A-Chrétien be-ta-zo ayeke sala oko kusala so laso, nga bingo tele dä aga na ala oko mara ti ngia tongaso.
Lo Yeke Pepe Zo ti Kpengba-li
12 Jésus aglisa lâ oko pepe ye so lo ga ndali ni na ndo sese: ti sala ye so bê ti Nzapa aye. A fa kozoni bango ndo ti lo: “Seigneur L’Eternel alungula mê ti Mbi, na Mbi ke pepe, na Mbi kiri na pekoni pepe.” (Esaïe 50:5) Jésus ayeke mä lakue yanga ti Nzapa. Biani, même lo tene: “Molenge ni alingbi sala ye oko na bê ti Lo pepe, gi ye so Lo ba Babâ ayeke sala.” (Jean 5:19) Na yâ fini ti lo kozo ti ga zo, Jésus asala kusala peut-être na tele ti Babâ ti lo teti angu kutu, na même ngbundangbu, mingi. Na pekoni so lo ga na sese, lo ngbâ ti mu peko ti afango lege ti Jéhovah. Teti e yeke adisciple ti Christ so ayeke mbilimbili-kue pepe, a lingbi e duti na donzi mingi ahon ti sala gi tongana ti so Jéhovah afa!
13 Ambeni ti azo so ake ngengele oko Molenge ti Jéhovah asala ngangu na lo, na a fa nga ye so kozoni: “Mbi zia peko ti Mbi na azo ti pika, na Mbi zia ngbangba ti Mbi na azo ti gboto kuä ni; Mbi honde lê ti Mbi pepe na ye ti kamela so asala Mbi wala na kungo sörö ti azo na lê ti Mbi.” (Esaïe 50:6) A lingbi na tene ti prophétie ni, fade Messie ayeke ba pasi na tïtî awato na ala yeke sala ye ti kamela na lo. Jésus ahinga ye so. Na lo hinga juska na ndo wa salango ngangu so ayeke si dä. Ye oko, tongana ngoi ti lo na ndo sese aga ndulu ti hunzi, lo sala mbito oko pepe. Na mbeni kpengba lekengo ye na bê, lo tambela ti gue na Jérusalem, ndo so fade fini ti lo ti zo ayeke hunzi. Na lege ti gue kâ, Jésus atene na adisciple ti lo: “Ba, e yeke gue na Jérusalem, na fade ala zia Molenge Ti Zo na tïtî akota prêtre na amaître ti ndia. Fade ala fâ ngbanga ti kui na li ti Lo, na ala zia Lo na tïtî aGentil; fade ala he Lo, ala ku sörö na tele ti Lo, ala se Lo, na ala fâ Lo; na nda ni lâ ota, fade Lo londo.” (Marc 10:33, 34) Fade asioni salango ye so kue ayeke londo na azo so alingbi fade ti hinga lo mbilimbili: akota prêtre na amaître ti ndia.
14 Na bï ti lango 14 ti Nisan ngu 33 N.E., Jésus ayeke na yaka ti Gethsémané legeoko na ambeni ti adisciple ti lo. Lo yeke sambela. Fade fade, mbeni gbâ ti azo aga na agbu lo. Me mbito asala lo pepe. Lo hinga so Jéhovah ayeke na lo. Jésus adë bê ti abazengele ti lo so mbito agbu ala, so tongana lo ye lo lingbi ti hunda na Babâ ti lo ti to légion ti a-ange ahon bale oko na ndo ni use ti sö lo, me lo kiri lo tene: “Me tongaso, tene ti Mbeti ti Nzapa . . . alingbi ga tâ tene na lege nyen?”—Matthieu 26:36, 47, 53, 54.
15 Aye kue so a sala tene ni kozoni na ndo atara na kui ti Messie aga tâ tene. Na peko ti mbeni fango ngbanga ti mayele na gbele Sanhédrin, Ponce Pilate aba lege ti tene ti Jésus, na amu yanga ti pika lo. Aturugu ti Rome ‘apika li ti Lo na pepe, ala kü sörö na tele ti Lo.’ Tongaso, atene ti Isaïe aga tâ tene. (Marc 14:65; 15:19; Matthieu 26:67, 68) Atä Bible atene pepe so a gboto biani kua-yanga ti Jésus, mbeni fä ti kengo zo ngangu, ye so asi biani, legeoko tongana ti so Isaïe atene giriri.c—Néhémie 13:25.
16 Tongana Jésus aluti na gbele Pilate, lo toto pepe teti fini ti lo, me lo duti kpö na nengo tele, na hingango so a lingbi lo kui si Mbeti ti Nzapa aga tâ tene. Tongana gouverneur ni, zo ti Rome, atene so lo yeke na ngangu ti fâ ngbanga ti kuâ na ndo Jésus wala ti zi lo, na mbito pepe Jésus akiri tene: “Mo lingbi sala ye oko na Mbi pepe, tongana A mu na mo pepe ngangu so alondo na nduzu.” (Jean 19:11) Aturugu ti Pilate asala sioni mingi na Jésus, me ala lingbi pepe ti zia kamela na lê ti lo. Ngbanga ti nyen a lingbi kamela agbu lo? A yeke fâ pepe ngbanga mbilimbili na ndo lo teti mbeni kengo-ndia. Nde na so, a yeke sala ngangu na lo teti ye ti mbilimbili. Na ndo ye so, ambeni tene nde ti prophétie ti Isaïe aga tâ tene: “Fade Seigneur L’Eternel asala na Mbi, tongaso kamela asala lê ti Mbi pepe. Tongaso Mbi sala si lê ti Mbi akpengba tongana tênë, teti Mbi hinga fade kamela agbu Mbi pepe.”—Esaïe 50:7.
17 Kpengba-be ti Jésus aluti ngangu na ndo bê kue so lo zia na Jéhovah. Salango ye ti lo afa so lo sala ye biani alingbi na atene ti Isaïe: “Lo so adiko Mbi Zo ti mbilimbili, Lo yeke ndulu na Mbi; fade zo nyen atiri na Mbi? zia e luti legeoko. Zo nyen ayeke wato ti Mbi? zia lo ga ndulu na Mbi. Ba, fade Seigneur L’Eternel asala na Mbi; zo nyen alingbi fâ ngbanga na li ti Mbi? Ba, fade ala kue afuti tongana gbagba bongo, na fade papalapo ate ala kue.” (Esaïe 50:8, 9) Na lâ ti batême ti Jésus, Jéhovah adiko lo zo ti mbilimbili tongana mbeni molenge ti Nzapa ti yingo. Biani, na ngoi ni so a mä lego ti Nzapa mveni, so atene: “So ayeke Molenge ti Mbi so Mbi ndoye Lo, Lo mu ngia na Mbi mingi.” (Matthieu 3:17) Ndulu na hunzingo ti fini ti lo na sese, na ngoi so Jésus akuku na sese ti sambela, “mbeni ange ti yayu asi na Lo, na lo sala si Lo wara ngangu.” (Luc 22:41-43) Tongaso, Jésus ahinga so Babâ ti lo ayeda na lege ti fini so lo mu. Molenge ti Nzapa so ayeke mbilimbili-kue asala siokpari oko pepe. (1 Pierre 2:22) Awato ti lo abi tene ti wataka na li ti lo atene lo yeke zo ti kengo Sabbat, ngba ti samba, nga zo so ayeke na ayingo sioni, me amvene ti ala abi zonga na li ti Jésus pepe. Nzapa ayeke na lo, tongaso zo wa alingbi ti ke lo?—Luc 7:34; Jean 5:18; 7:20; aRomain 8:31; aHébreu 12:3.
18 Jésus agboto mê ti adisciple ti lo: “Tongana ala sala ye ti ngangu na mbi, fade ala yeke sala ye ti ngangu na i nga.” (Jean 15:20) Aye so asi kete na pekoni afa so tene ti lo ayeke tâ tene. Na Pentecôte ti ngu 33 N.E., yingo ti nzoni-kue aga na ndo adisciple be-ta-zo ti Jésus, na a dü kongrégation ti aChrétien. Gi fade fade amokonzi ti lege ti vorongo agi ti kaï kusala ti fango tene ti akoli na awali be-ta-zo so abungbi na Jésus fadeso tongana mbage ti “ahale ti Abraham,” na a kamata ala tongana amolenge ti Nzapa ti yingo. (aGalate 3:26, 29; 4:5, 6) Ngbele ye na kozo siècle juska laso, a lingbi aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, na ngoi so ala yeke luti ngangu teti mbilimbili, atiri na gbele atene ti mvene na sioni salango ngangu so alondo na awato ti Jésus.
19 Ye oko, ala dabe na atene ti Jésus so amu ngangu: “Ngia ayeke na i, tongana azo azonga i, na ala sala ngangu na i, na ala sala tene ti mvene sioni nde nde na li ti i, ngbanga ti Mbi. I sala ngia, i duti na ngia mingi, teti futa ti i ayeke kota na yayu.” (Matthieu 5:11, 12) Tongaso, atä na gbe ti atiri ti sioni ahon, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala ayä li ti ala na nduzu. Atä awato ti ala atene nyen, ala hinga so Nzapa adiko ala awe azo ti mbilimbili. Na lê ti lo ala yeke ‘na sioye kete pepe, na tene oko na li ti ala pepe.’—aColossien 1:21, 22.
20 Na ngoi ti laso, “azo mingi so asi singo” ti “ambeni ngasangbaga” ayeke mu maboko na aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala. Ala nga amu mbage ti mbilimbili. Tongaso, ala ba pasi legeoko na aita ti ala so a sa yingo na ndo ti ala nga ala “sukula bongo ti ala awe, na ala sala si bongo ti ala avulu na lege ti mênë ti Molenge Ti Ngasangbaga.” Jéhovah adiko ala mbilimbili si ala lingbi sö kuâ na “yâ kota ye ti vundu.” (Apocalypse 7:9, 14, 15; Jean 10:16; Jacques 2:23) Atä a ba awato ti ala tongana azo ti ngangu mingi fadeso, prophétie ti Isaïe atene na ngoi so Nzapa adiko, fade awato so ayeke duti ande tongana mbeni bongo so papalapo ate ni, so alingbi gi ti bi ni. Na oko ngoi ni, aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala legeoko na “ambeni ngasangbaga” angbâ ngangu na lege ti ziango pepe ti sambela, ti manda Tene ti Nzapa, na ti gue na abungbi teti vorongo. A yeke na lege so si Jéhovah afa ye na ala nga ala manda ti sala tene na menga ti azo so a fa ye na ala.
Zia Bê na Iri ti Jéhovah
21 Ba fadeso mbeni kota kangbi: “Zo nyen na popo ti i akpe mbito ti L’Eternel, na lo mä yanga ti Boi ti Lo? Zo so atambela na bingo, na lo yeke na lumière pepe, a lingbi lo zia bê ti lo na iri ti L’Eternel, na lo zia bê ti lo na Nzapa ti lo.” (Esaïe 50:10) Azo so amä yanga ti Wakua ti Nzapa, Jésus Christ, atambela na yâ lumière. (Jean 3:21) Ala sala gi kusala pepe na iri ti Nzapa, Jéhovah, me ala zia nga bê ti ala na zo so ayö iri so. Atä so ala tambela mbeni lâ awe na yâ bingo, fadeso ala yeke pepe na mbito ti azo. Ala zia bê ti ala na Nzapa. Ye oko, mbito ti zo agbu ala so angbâ lakue ti tambela na yâ bingo. A yeke ye so asi la ni na Ponce Pilate. Atä so lo hinga atene so a bi na li ti Jésus ayeke wataka, mbito akanga lege na kota zo ti Rome so ti zi Jésus. Aturugu ti Rome afâ Molenge ti Nzapa, me Jéhovah ayä lo na popo ti akinda na ayü lo na gloire nga na yango-iri. Ti Pilate a yeke tongana nyen? A lingbi na tene ti wasungo mbaï, Flavius Josèphe so ayeke Juif, gi angu osio na peko ti kuâ ti Jésus, mbeni gouverneur nde aga na iri ti Rome na amu place ti Pilate na a hunda na lo ti kiri na Rome ti kiri tene teti akota sioni so lo sala. Ti aJuif so asala si a fâ Jésus a yeke tongana nyen? Kozoni si angu bale osio ahunzi, aturugu ti Rome afuti Jérusalem na asala si a fâ awakodoro ni wala a gue na ala na ngba. Ye ti nzoni ayeke si na nda ni pepe na azo so aye ti ala gi bingo!—Jean 3:19.
22 Ti bi lê na mbage ti azo teti salut ayeke ye ti buba so ahon atanga ni kue. Prophétie ti Isaïe afa nda ni: “Ba, i kue so i sala wâ, na i ngoro tele ti i na ndulu-wa! tambela na yâ menga-wa ti wâ ti i! tambela na popo ti ndulu-wa so i zia wâ dä! Fade tïtî Mbi amu ye so na i; fade i lango na sese na vundu.” (Esaïe 50:11) Amokonzi ayeke ga na ayeke hon. Mbeni zo so ayeke na nzoni kode ti salango tene alingbi pika bê ti azo teti mbeni kete ngoi. Me même zo so asala ye na tâ bê kue ayeke na akatikati na yâ ye so lo lingbi ti sala. A hon ti za mbeni kota wâ, tongana ti so awamungo mbage ti lo aku, lo lingbi gi ti sala ye nzoni na yâ zango mbeni “ndulu-wa,” so amu mbeni kete lumière na ndo-wa me na yâ ngoi kete a yeke mingo. Na mbeni mbage nde, azo so azia bê na Shilo, Messie so Nzapa amu zendo ni, ayeke wara ande suingo bê lâ oko pepe.
[Akete tene na gbe ni]
a Na yâ akozo ota versê ti Esaïe chapitre 50, Jéhovah afa mara ti Juda kue tongana wali ti lo, na awakodoro oko oko ti Juda tongana amolenge ti lo.
b A londo na versê 4 ti si na nda ti chapitre ni, a ba so wasungo mbeti ni asala tene na ndo lo mveni. Isaïe awara peut-être ambeni ti atara so lo sala tene ni na yâ aversê so. Ye oko, na yâ kota mbage ni, prophétie ni aga tâ tene na ndo Jésus Christ.
c Na mbeni lege so apika bê, na yâ Septante, a diko Esaïe 50:6 tongaso: “Mbi zia peko ti mbi na kä, nga ngbangba ti mbi na pika.”
3. Ndali ti nyen Jéhovah ‘akä’ azo ti lo?
4, 5. Tongana nyen Jéhovah afa ndoye ti lo teti azo ti lo, me Juda akiri tene tongana nyen?
6, 7. Tongana nyen Jéhovah afa ngangu ti lo ti sö zo na gbele sioni so azo ti Égypte aga na ni?
8. Awakodoro ti Juda ake ti mä gbotongo mê wa si na nda ni ala gue na ngba na kodoro wande?
9. Zo wa ayeke Shilo, na lo yeke mara ti wafango ye wa?
10. Tongana nyen Jésus afa na gigi ndoye ti Jéhovah teti azo ti Lo, na azo asala ye tongana nyen na Jésus?
11. Azo wa aga na gbe ti joug na tele ti Jésus, na ala wara nyen?
12. Na alege wa Jésus afa so lo mä yanga ti Babâ ti lo ti yayu?
13. Ye wa ayeke ku Jésus, me tongana nyen lo fa so lo yeke na mbito pepe?
14, 15. Tongana nyen atene ti Isaïe, so fade a yeke pika Jésus na a zia kamela na lê ti lo, aga tâ tene?
16. Na gbele kota salango ngangu, Jésus asala ye tongana nyen, na ngbanga ti nyen kamela agbu lo pepe?
17. Na alege wa Jéhovah aduti na tele ti Jésus na yâ kusala ti lo kue na sese?
18, 19. Oko mara ti ye wa so asi na Jésus aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala awara?
20. (a) Azo wa amu maboko na aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala, na ala wara nyen? (b) Tongana nyen aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala nga na “ambeni ngasangbaga” aga ti wara menga ti azo so a fa ye na ala?
21. (a) Azo wa atambela na yâ lumière, na ye wa ayeke ku ala? (b) Ye wa asi na azo so atambela na yâ bingo?
22. Ngbanga ti nyen a yeke ye ti buba mingi ti bi lê na mbage ti azo teti salut?
[Foto na lembeti 155]
A-Juif abi lê na mbage ti azo ti mitele ahon Jéhovah
[Afoto na lembeti 156, 157]
Na Ngu Bengba, Jéhovah abata azo ti lo na ziango pilier ti mbinda na popo ti ala na azo ti Égypte