Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti mbeti ti Matthieu
KOZO zo so asû mbeni pendere tondo na ndo ti fini ti Jésus na akusala so lo sara ayeke Matthieu. Lo yeke lani nduru mingi na Jésus Christ nga lo yeke mbeni ngbene zo ti rongo nginza ti lampo. A sû mbeti ti Matthieu kozoni na yanga ti Hébreu. Na pekoni, a kiri pekoni na yanga ti Grec. Matthieu ahunzi ti sû Évangile ti lo na ngu 41 tongaso, nga mbeti ti Matthieu ayeke tongana mbeni ye so atingbi mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na yanga ti Hébreu na mbage ni so aChrétien asû na yanga ti Grec.
A yeke polele so a sû mbeti so kozoni ndali ti aJuif. Évangile so, so ayeke ndu bê ti zo mingi na so tënë ti yâ ni ayeke kota mingi, afa Jésus tongana Messie ti zendo, Molenge ti Nzapa. Ti bâ atënë so ayeke na yâ ni nzoni ayeke kpengba mabe ti e na tâ Nzapa, na Molenge ti lo nga na azendo so Nzapa amû.—aHébreu 4:12.
“ROYAUME TI YAYU AYEKE NDURU”
Mbeti ti Matthieu agboto lê mingi na ndo ti Royaume nga na afango ye ti Jésus; ni la ti sara ni, lo sû atënë ni sân ti fa lege so aye ni asi na ni na peko ti tere. Na tapande, Jésus afa ye na ndo ti hoto ngu oko na ndambo tongaso na pekoni so lo to nda ti kusala ti lo na sese. Me, Matthieu asû tënë na ndo ni hio na yâ ti mbeti ti lo.
Na ngoi so Jésus ayeke sara kusala ti fango tënë na Galilée, lo sara amiracle, lo fa na abazengele ti lo 12 tongana nyen ti fa tënë, lo sigigi na nda ti aFarizien nga lo mû atapande ti gboto lê na ndo ti aye nde nde na ndo ti Royaume. Na pekoni, lo londo na Galilée lo gue na “sese ti Judée na mbengu ti Jourdain”. (Matthieu 19:1). Na ngoi so ala yeke tambela na lege, Jésus atene na adisciple ti lo, lo tene: ‘E yeke gue na Jérusalem. Fade a fâ ngbanga ti kui na li ti Molenge Ti Zo, na lâ ota ni, fade A yä Lo na popo ti awakinda.’—Matthieu 20:18, 19.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
3:16—Na lege wa ‘yayu alungula’ na ngoi so Jésus awara batême? A yeke na lege so aye so Jésus ayeke sara lani na yayu kozoni ti tene lo ga na sese akiri aga na li ti lo.
5:21, 22—Ti tene zo afa ngonzo ti bê ti lo na gigi ayeke sioni ahon batango zo na bê? Jésus atene so zo so abata ngonzo na bê ti lo na tere ti ita ti lo asara kota siokpari. Ye oko, ti tene asioni tënë ti fa ngonzo ti bê ayeke sioni mingi ahon batango zo na bê, na a yeke sara si zo ayeke kiri tënë na mbeni juge so ayeke kota ahon ajuge ti ada-ngbanga.
5:48—E lingbi biani ti ga azo so ‘alingbi kue, legeoko tongana Babâ ti e na yayu alingbi kue’? En, na yâ ti ambeni ye e lingbi ti ga azo so alingbi kue. Jésus ayeke sara lisoro na ndo ti tënë ti ndoye, na lo hunda na azo so ayeke mä lo ti mû tapande ti Nzapa nga ti ga azo so alingbi kue, wala so ayeke mbilimbili-kue na fango ndoye (Matthieu 5:43-47). Na lege wa? Na lege so ala yeke ndoye nga awato ti ala.
7:16—A yeke hinga tâ bungbi ti vorongo Nzapa na lege ti ‘alengo’ wa? Na lege ti alengo so andu gi sarango ye ti e pëpe me andu aye mingi. A ndu aye so e mä na bê dä, so ti tene afango ye so ayeke fa lege na e.
10:34-38—Mbeti ti Nzapa la asara si asewa ayeke kangbi? Ên-ën. Asewa ayeke kangbi ndali ti sarango ye ti ambeni zo ti sewa ni so ayeda na tënë ti Jéhovah pëpe. Ala lingbi ti ke zo so ayeda na tënë ti Jéhovah wala ti gi ti kanga lege na lo, na ye so ayeke ga na kangbi na yâ ti sewa ni.—Luc 12:51-53.
11:2-6—Tongana Jean amä kozoni awe go ti Nzapa so afa so Jésus ayeke Messie, ngbanga ti nyen lo hunda ti hinga wala Jésus ayeke “Lo so ayeke ga?” Peut-être Jean ahunda tënë so ti tene Jésus lo wani afa na lo so lo yeke Messie ni. Na ndo ni, Jean aye ti hinga wala “mbeni zo nde” ayeke ga ande ti komande na yâ ti Royaume nga ti sara si aye so aJuif ayeke ku aga tâ ye. Kiringo tënë ti Jésus afa so mbeni zo ayeke ga na peko ti lo pëpe.
19:28—“Amara bale-oko na ndo ni use ti Israël” so a yeke fâ ande ngbanga na ndo ti ala aye ti sara tënë ti azo wa? A ye pëpe ti sara tënë ti akete mara 12 ti Israël ti Nzapa (aGalate 6:16; Apocalypse 7:4-8). Abazengele so Jésus ayeke sara lani tënë na ala aga na pekoni mbage ti Israël ti Nzapa, me pëpe ajuge ti amba ti ala so ayeke ti Israël ti Nzapa. Jésus aye ti “mû royaume” na ala nga ala yeke ga ande “royaume, asacrificateur teti Nzapa”. (Luc 22:28-30; Apocalypse 5:10). Azo ti Israël ti Nzapa ayeke “fâ ngbanga ti sese so”. (1 aCorinthien 6:2). Ni la, a yeke polele so “amara bale-oko na ndo ni use ti Israël” (so azo so ayeke duti na ndo ti atrône na yayu ayeke fâ ande ngbanga na ndo ti ala) aye ti sara tënë ti azo so ayeke na yâ ti bungbi ti agbia na asacrificateur so pëpe. A yeke azo so akete mara 12 aduti fä ti ala na Lâ ti Lungulango Siokpari.—Lévitique, chapitre 16.
Aye ti manda teti e:
4:1-10. Tondo so aye ti fa na e so Satan ayeke pëpe gi sioni so ayeke na yâ ti bê ti zo, me lo yeke dä biani. Lo yeke sara kusala na “nzara ti mitele, nzara ti lê, na fandara ti fini” ti tara e. Ye oko, ti sara ye ague oko na akpengba-ndia ti Bible ayeke mû maboko na e ti ngbâ be-ta-zo na Nzapa.—1 Jean 2:16.
5:1–7:29. Hinga so mo yeke na bezoin ti aye ti yingo. Duti zo so aye siriri. Ke ti gbu li na ndo ti asioni ye. Sara ye alingbi na tënë ti yanga ti mo. Na ngoi so mo yeke sambela, zia aye so bê ti Nzapa aye na kozo ndo, me pëpe aye ti mitele. Gi ti duti na mosoro na gbele Nzapa. Gi Royaume ti Nzapa na mbilimbili ti lo kozoni. Fâ ngbanga na ndo ti azo pëpe. Sara ye so bê ti Nzapa aye. So tâ apendere wango si e yeke wara na yâ ti Fango ye ti Jésus na ndo ti Hoto!
9:37, 38. Tongana e hunda na Wa ti kusala ni ti “to azo ti kusala ti fâ le-kobe ti Lo,” a yeke nzoni e sara ye alingbi na ye so e hunda na lege so e yeke sara kusala ngangu ti sara si azo aga adisciple.—Matthieu 28:19, 20.
10:32, 33. A yeke nzoni e sara mbeto lâ oko pëpe ti fa tënë ti aye so e mä na bê dä.
13:51, 52. A ku na mbage ti azo so agbu nda ti atâ tënë ti Royaume ti fa ye na azo na ti mû maboko na ala ti hinga akpengba tâ tënë so.
14:12, 13, 23. A yeke kota ye mingi ti tene mbeni zo amû mbeni ngoi ti duti gi lo oko ti gbu li ti lo nzoni.—Marc 6:46; Luc 6:12.
17:20. Bible ahaka aye so aye ti kanga lege na e na mbeni hoto. A yeke nzoni e duti na mabe si e hon ndo ti aye so si e gue na li ni na lege ti yingo. A hunda nga ti duti na mabe si e hon ndo ti akpale so e yeke wara. A yeke nzoni e sara si mabe ti e na mbage ti Jéhovah nga na azendo ti lo akpengba.—Marc 11:23; Luc 17:6.
18:1-4; 20:20-28. Adisciple ti Jésus ayeke lani na awokongo. Na ndo ni, na yâ ti bungbi ti nzapa so ala yeke ândö dä, a fa na ala ti gi gi kota ndo. Ye so asara si ala yeke gi bê ti ala lani mingi ti wara kota ndo. A yeke nzoni e gi ti duti na tâ be-ti-molenge na e kpe aye so ayeke pusu e ti sara siokpari, nga e ngbâ lakue ti duti na nzoni bango ndo na ndo ti apendere kusala so e yeke sara na yâ ti kongregation.
“FADE ALA ZIA MOLENGE TI ZO NA TÏTÎ AZO”
Jésus so ‘atambela na ndo lele’ alï na Jérusalem na lango 9 ti nze ti Nisan ti ngu 33 (Matthieu 21:5). Na lango 10 ni, lo gue na yâ ti temple na lo zi aye ti sioni so a yeke sara na yâ ni. Na lango 11 ni, lo fa ye na yâ ti temple, lo sigigi na nda ti awasungo peko ti mbeti nga na ti aFarizien. Na pekoni, lo fa na adisciple ti lo “fä ti singo ti [lo], na ti nda ti ngoi so”. (Matthieu 24:3). Na lango 12 ni, lo tene na adisciple ti lo, lo tene: “I hinga na peko ti lâ use fade Pâque aga, na fade ala zia Molenge Ti Zo na tïtî azo ti fâ Lo na keke.”—Matthieu 26:1, 2.
E yeke na lango 14 ni. Na pekoni so Jésus azia na sese gere ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti lo so aga nduru awe, a kä lo, a gbu lo, a fâ ngbanga na ndo ti lo nga a fâ lo na ndo ti keke. Na lango ota ni, a zingo lo na kuâ. Kozo ti tene Jésus ague na yayu, lo mû yanga na adisciple ti lo, lo tene: “I gue, i fa tënë na amara kue si ala ga adisciple.”—Matthieu 28:19.
Akiringo tënë na atënë na ndo ti Bible:
22:3, 4, 9—A tisa azo fani ota ti ga na mariage. A yeke na angoi wa? Nda ni so a yeke tisa azo ti ga na mariage ayeke ti bungbi azo so a haka ala na wali ti Christ. Kozo tisango ndo ni ayeke na ngoi so Jésus na adisciple ti lo ato nda ti fango tënë na ngu 29, na a ngbâ lani ti gue juska na ngu 33. Na use tisango ndo ni ayeke na ngoi so a sa yingo vulu na ndo ti adisciple na Pentecôte ti ngu 33, na a ngbâ ti gue juska na ngu 36. Kozo tisango ndo ni nga na use ni kue abâ gi aJuif, azo so achangé ti ga aJuif nga na azo ti Samarie. Ye oko, ota tisango ndo ni abâ azo so ayeke na alege na gigi ti gbata ni, so ti tene azo so ayeke aJuif pëpe. A to nda ti tisa azo so na ngu 36, na ngoi so Corneille so ayeke mbeni kota zo ti aturugu ti Rome aga Chrétien; na tisango ndo so angbâ ti gue juska laso.
23:15—Ngbanga ti nyen mbeni zo so aFarizien asara si lo gbian ti ga Juif ‘aga molenge ti [Géhenne, MN ] ahon ti ala lege use’? Ambeni zo so aFarizien asara si ala gbian ti ga aJuif ayeke kozoni awe azo so ayeke sara sioni mingi. Ye oko, na ngoi so ala yeda na fango ye ti aFarizien so ayeke sara ye ahon ndo ni, ala sara sioni ahon ti kozo. Na peut-être sioni ti ala ahon ti awafango ye na ala, so a fâ ngbanga na ndo ti ala. Ni la, ala ‘ga amolenge ti Géhenne’ ahon ti aFarizien lege use.
27:3-5—Judas asara vundu lani na ndo ti nyen? Mbeni ye oko afa pëpe so Judas asara vundu ti fa so lo changé biani bê ti lo. Ahon ti gi ti tene Nzapa apardone lo, lo fa sioni so lo sara na akota sacrificateur nga na a-ancien. Teti so Judas asara “siokpari so alingbi na kui”, a yeke tâ na lege ni so vundu asara lo mingi ndali ti so lo bâ so lo sara sioni (1 Jean 5:16). Lo yeke na vundu ndali ti so lo bâ so ye alingbi ti ga nzoni teti lo pëpe.
Aye ti manda teti e:
21:28-31. Ti sara ye so bê ti Jéhovah aye ayeke kota ye mingi na lê ti lo. Na tapande, a yeke nzoni e sara kusala ti fango tënë ti Royaume nga na ti sarango si azo aga adisciple na bê ti e kue.—Matthieu 24:14; 28:19, 20.
22:37-39. Akomandema use so ayeke kota ahon atanga ni kue afa na nduru tënë ye so Nzapa ahunda na azo so ayeke voro lo.
[Foto na lembeti 23]
© 2003 BiblePlaces.com
[Foto na lembeti 23]
Mo yeke mû mbage na bê kue na yâ ti kusala so ayeke tongana kongo le-kobe?
[Foto na lembeti 23]
Matthieu agboto lê mingi na ndo ti Royaume