Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
Yenga ti 7-13 décembre
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | LÉVITIQUE 10-11
“E doit ti ye Jéhovah mingi ahon azo ti sewa ti e”
(Lévitique 10:1, 2) Mbeni ngoi na pekoni, amolenge ti Aaron, Nadab na Abihu, amû ye ti ala ti ziango lê ti wâ dä, ala zia lê ti wâ na yâ ni, ala zia dukane na lê ni. Na pekoni, ala yâa na gbele Jéhovah mbeni wâ so lo mû yanga na ala ti sara ni pëpe; a yeke mbeni ye so lo fa na ala pëpe ti sara ni. 2 Ye so asara si wâ alondo na Jéhovah agbi ala, na ala kui na devant ti Jéhovah.
it-1 l. 1169 par. 5-9; l. 1203 par. 13-14
Mbeni wâ wala dukane so ndia ayeda na ni ape
Wâ nga na dukane so a mû yanga ti sara ni ape. Na Lévitique 10:1, a sara kua na tënë ti hébreu zar (so aye ti tene “wande”) ti sara tënë ti “mbeni wâ so [Nzapa a]mû yanga . . . ti sara ni pëpe,” me so Nadab na Abihu, so ayeke amolenge ti Aaron, ayâa na gbele Jéhovah. Jéhovah atokua wâ agbi ala ndali ti ye so ala sara so (Lé 10:2; Nb 3:4; 26:61). Na pekoni, Jéhovah atene na Aaron: “Tongana mo na amolenge ti mo alï na yâ ti tente ti bungbi, ala nyon vin wala sämba pëpe, si ala kui pëpe. Mbela so ayeke ngbâ aninga teti ala na ahale ti ala. Tongaso, ala yeke hinga popo ti ye so ayeke ti Nzapa na senge ye, nga popo ti ye so sioni ye ayeke dä na ye so sioni ye ayeke dä pëpe, nga ala fa na azo ti Israël andia kue so Jéhovah amû na ala na lege ti Moïse.” (Lé 10:8-11). A ye ti fa so âmanke Nadab na Abihu anyon sambä asoulé lani, ye so ague na ala ti yâa mbeni wâ so ndia amû yanga na ala pëpe ti sara ni. Peut-être ngoi so ala yâa na wâ ni, ndo ni wala fason so ala yâa na ni ayeke lani na lege ni ape; wala peut-être aye so ala mû ti sara na dukane ni ayeke nde na ti so a fa na Exode 30:34, 35. Même si ala soulé lani si ala sara na ye ni so, a yeke mbeni raison ape ti tene a pardonné ala.
(Lévitique 10:4, 5) Moïse airi Mishaël na Elzaphan, amolenge ti Uzziel, babâ kete ti Aaron, lo tene na ala: “Ala ga, ala yô kuâ ti aita ti ala na devant ti ndo so ayeke nzoni-kue, ala gue na ni na gigi ti camp.” 5 Tongaso ala ga, ala yô akuâ ni na yâ ti ayongoro bongo ti akuâ ni wani, ala gue na ala na gigi ti camp, gï tongana ti so Moïse atene na ala.
(Lévitique 10:6, 7) Moïse atene na Aaron nga na tanga ti amolenge ti lo Éléazar na Ithamar, lo tene: “Ala ngbâ ti leke kuä ti li ti ala na ala suru bongo na terê ti ala pëpe, si ala kui pëpe nga si bê ti Nzapa ason pëpe na terê ti azo ni kue. Aita ti ala, azo ti Israël kue, la ayeke toto ande akuâ ti azo so Jéhovah asara si wâ agbi ala. 7 Ala gue ayo na yanga ti tente ti bungbi pëpe si ala kui pëpe, ndali ti so a soro ala awe na lege ti mafuta ti Jéhovah so a tuku na li ti ala.” Ni la, ala sara gï tongana ti so Moïse atene.
Mo lï na yâ ti wungo tere ti Nzapa awe?
16 Aaron, ita ti Moïse, ayeke lani na yâ ti mbeni kpale ndali ti ye so amolenge ti lo ti koli use asara. Nadab na Abihu so ayeke amolenge ti lo amû sandaga na mbeni lege so Jéhovah ayeda na ni pëpe. Jéhovah asara si wâ alondo na yayu aga agbi ala na afâ ala. Tara ti bâ vundu ti Aaron ndali ti ye so asi so. Lo lingbi mbeni pëpe ti sara lisoro na ala ndali ti so ala kui awe. Me mbeni ye ayeke dä so asara si ye so akiri aga ngangu mingi na Aaron nga na sewa ti lo. Moïse atene na Aaron nga na tanga ti amolenge ti lo so Jéhovah aye pëpe ti tene ala sara vundu. Lo tene: “I zi kuali ti i pëpe, na i suru bongo ti i pëpe, si i kui pëpe, na ngonzo agbu L’Éternel tënë ti bungbi ti azo ni kue pëpe.” (Lév. 10:1-6). Tënë ni ayeke polele. A lingbi e ye Jéhovah mingi ahon amembre ti sewa ti e so ayeke be-ta-zo pëpe na Jéhovah.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Lévitique 10:8-11) Jéhovah atene na Aaron, atene: 9 “Tongana mo na amolenge ti mo alï na yâ ti tente ti bungbi, ala nyon vin wala sämba pëpe, si ala kui pëpe. Mbela so ayeke ngbâ aninga teti ala na ahale ti ala. 10 Tongaso, ala yeke hinga popo ti ye so ayeke ti Nzapa na senge ye, nga popo ti ye so sioni ye ayeke dä na ye so sioni ye ayeke dä pëpe, 11 nga ala fa na azo ti Israël andia kue so Jéhovah amû na ala na lege ti Moïse.”
A lingbi e ga nzoni-kue na yâ ti sarango ye ti e kue
18 Ti duti nzoni-kue, a lingbi e manda Bible nzoni nga e sara ye so Nzapa ahunda na e ti sara. Gbu li ti mo na ndo ti amolenge ti Aaron ti koli Nadab na Abihu, so akui lani ndali ti so ala mû “mbeni wâ nde na gbele L’Éternel so Lo komande ala ti mû pëpe”, peut-être a yeke na ngoi so ala sulêe (Lév. 10:1, 2). Bâ ye so Nzapa atene na pekoni na Aaron. (Diko Lévitique 10:8-11.) So aye ti tene so a lingbi e nyon sämba ape kozo ti tene e gue na bungbi? Gbu li ti mo na ndo ti tënë so: E yeke pëpe na gbe ti Ndia so Nzapa amû na Moïse (aRom. 10:4). Na yâ ti ambeni kodoro, ambeni ita ayeke nyon sämba alingbi na ni na ngoi ti tengo kobe kozo ti gue na abungbi. Na ngoi ti matanga ti Pâque, a sara kua lani na akopo osio so vin ayeke na yâ ni. Na ngoi so Jésus azia na sese Matanga ti Dango Bê na kuâ ti lo, lo mû na adisciple ti lo vin so ayeke lani fä ti mênë ti lo (Mat. 26:27). Bible ake tënë ti nyongo sämba ahon ndo ni wala gango ngbâa ni (1 aCor. 6:10; 1 Tim. 3:8). Yingo-ti-hinga ti ambeni ita amû lege na ala oko pëpe ti nyon sämba kozo ti sara akusala kue so ayeke nzoni-kue. Ye oko, sarango ye ti azo ti kodoro oko oko ayeke nde nde na ye so ayeke kota ye ayeke ti tene aChrétien “[a]hinga popo ti ye so abata nde teti Nzapa na ye so ayeke senge,” tongaso si ala duti nzoni-kue na lege ti sarango ye ti ala ti zia ngia na bê ti Nzapa.
(Lévitique 11:8) Ala te nyama ti ala pëpe, na ala ndu kuâ ti ala pëpe. Ala bâ ala tongana ye ti sioni.
it-1 l. 124 par. 6
Anyama
Andia so a lu na ndö ti akobe abâ gï lani azo so ayeke na gbe ti Ndia ti Moïse, ndali ti so na Lévitique 11:8 atene: “Ala bâ ala tongana ye ti sioni,” so ti tene amolenge ti Israël. Na ngoi so sandaga ti kuâ ti Jésus asara si amingo ngangu ti Ndia ti Moïse, lege azi na azo kue ti te anyama kue so ala ye, ti gue oko na tënë so Nzapa atene lani na Noé na peko ti kota ngu so apika lani.—aCl 2:13-17; Ge 9:3, 4.
Dikongo Bible
(Lévitique 10:1-15) Mbeni ngoi na pekoni, amolenge ti Aaron, Nadab na Abihu, amû ye ti ala ti ziango lê ti wâ dä, ala zia lê ti wâ na yâ ni, ala zia dukane na lê ni. Na pekoni, ala yâa na gbele Jéhovah mbeni wâ so lo mû yanga na ala ti sara ni pëpe; a yeke mbeni ye so lo fa na ala pëpe ti sara ni. 2 Ye so asara si wâ alondo na Jéhovah agbi ala, na ala kui na devant ti Jéhovah. 3 Tongaso, Moïse atene na Aaron: “Jéhovah atene: ‘A lingbi azo so ayeke nduru na mbi abâ so mbi yeke nzoni-kue, nga a lingbi mbi wara gloire na lê ti azo kue.’” Aaron azi yanga pëpe. 4 Moïse airi Mishaël na Elzaphan, amolenge ti Uzziel, babâ kete ti Aaron, lo tene na ala: “Ala ga, ala yô kuâ ti aita ti ala na devant ti ndo so ayeke nzoni-kue, ala gue na ni na gigi ti camp.” 5 Tongaso ala ga, ala yô akuâ ni na yâ ti ayongoro bongo ti akuâ ni wani, ala gue na ala na gigi ti camp, gï tongana ti so Moïse atene na ala. 6 Moïse atene na Aaron nga na tanga ti amolenge ti lo Éléazar na Ithamar, lo tene: “Ala ngbâ ti leke kuä ti li ti ala na ala suru bongo na terê ti ala pëpe, si ala kui pëpe nga si bê ti Nzapa ason pëpe na terê ti azo ni kue. Aita ti ala, azo ti Israël kue, la ayeke toto ande akuâ ti azo so Jéhovah asara si wâ agbi ala. 7 Ala gue ayo na yanga ti tente ti bungbi pëpe si ala kui pëpe, ndali ti so a soro ala awe na lege ti mafuta ti Jéhovah so a tuku na li ti ala.” Ni la, ala sara gï tongana ti so Moïse atene. 8 Jéhovah atene na Aaron, atene: 9 “Tongana mo na amolenge ti mo alï na yâ ti tente ti bungbi, ala nyon vin wala sämba pëpe, si ala kui pëpe. Mbela so ayeke ngbâ aninga teti ala na ahale ti ala. 10 Tongaso, ala yeke hinga popo ti ye so ayeke ti Nzapa na senge ye, nga popo ti ye so sioni ye ayeke dä na ye so sioni ye ayeke dä pëpe, 11 nga ala fa na azo ti Israël andia kue so Jéhovah amû na ala na lege ti Moïse.” 12 Moïse atene na Aaron nga na Éléazar na Ithamar, amolenge ti Aaron so angbâ, lo tene: “Ala mû tanga ti sandaga ti lê ti kobe so angbâ na peko ti so a zö asandaga na Jéhovah, ala sara ni na mapa so a sara na levure pëpe na ala te ni na terê ti gbalaka, ndali ti so a yeke mbeni ye so ayeke nzoni kue kue kue. 13 Ala yeke te ande ni na mbeni place so ayeke nzoni-kue, ndali ti so a yeke ye ti mo na ti ahale ti mo so a zi ni na yâ ti asandaga so a zö na Jéhovah; yanga so a mû na mbi la. 14 Kate ti nyama ti sandaga so a yengi ni nga na gere ni ayeke mbage so a zia ni nde ndali ti ala; ala yeke te ande ni na mbeni ndo so saleté ayeke dä pëpe, mo na amolenge ti mo ti koli na ti wali, ndali ti so a yeke ye ti mo na ti ahale ti mo so a zi ni na yâ ti asandaga ti beoko so azo ti Israël amû. 15 Gere ni so ayeke mbage so a zia ni nde ndali ti ala, kate ti nyama ni nga na mafuta ti nyama ni, azo ti Israël ayeke ga ande na ni ti mû na sandaga so a zö ni. Na peko ti so ala yengi ni mbage na mbage na gbe ti Jéhovah awe, gere ni na kate ni ayeke ga ti mo na ahale ti mo; a yeke mû ni na ala lakue, a lingbi na yanga so Jéhovah amû.”
Yenga ti 14-20 décembre
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | LÉVITIQUE 12-13
“Andia na ndö ti kobela ti buruma afa na e nyen?”
(Lévitique 13:4, 5) Me tongana ye ni so asigi na ndö ti poro ti terê ti zo ni avuru, na prêtre ni abâ so a lï pëpe, nga kuä ti terê ti place ni so achangé aga vuru pëpe, lo yeke zia zo ni nde na tanga ti azo lango mbasambala ti bâ peko ni. 5 Prêtre ni ayeke bâ lo na lango mbasambala ni; tongana lo bâ so ye ni angbâ gï tongana ti kozo, a kiri a te poro ti terê ti zo ni pëpe, lo kiri lo zia zo ni nde na tanga ti azo lango mbasambala ti bâ peko ni.
Bible aga ngbene ye awe wala lo fa ye kozo si azo ahinga?
• Ti zia mbeni zo ti kobela nde.
Ndia ti Moïse ahunda lani na azo ti Israël ti zia azo ti buruma nde na tanga ti azo. A yeke gï na ngoi so ambeni sioni kobela afâ gbâ ti azo na popo ti ngu 1400 na 1500 la awanganga aga ti manda ti sara ye alingbi na mama-ndia ti Bible so, so angbâ na ngangu même juska laso.—Lévitique chapitre 13 nga na chapitre 14.
(Lévitique 13:45, 46) Âdu ti zo so ayeke na kobela ti buruma, lo yeke yü surungo bongo, lo leke kuä ti li ti lo pëpe, lo bi bongo na ndö ti kuä ti yanga ti lo nga lo dekongo: ‘Mbi ga sioni awe! Mbi ga sioni awe!’ 46 Na ngoi kue so buruma ni angbâ na terê ti lo, lo yeke sioni. So lo ga sioni awe, lo yeke duti ti lo nde na tanga ti azo. Lo yeke sara kodro na gigi ti camp.
Mo hinga?
Ândö, aJuif ayeke sara lani mbeto ti mbeni kobela ti buruma so a sara tënë ni na ngoi so a yeke sû Bible. Sioni kobela so alingbi ti ndu ayanga ti nerf ti zo ti buruma ni na alingbi ti gue juska ti buba ni biani biani nga ti buba tere ti zo ni. A hinga lani tongana nyen ti soigné ni ape. Me, a yeke zia azo so kobela ni agbu ala yongoro na azo, nga alingbi ala dekongo ti fa na azo so ala yeke na buruma.—Lévitique 13:45, 46.
(Lévitique 13:52) Atâa a yeke bongo wala alê ti kamba ti bongo ti laine wala ti lin wala ye kue so a sara ni na poro ti nyama si buruma ni amû ni, lo yeke gbi ande ye ni so, ndali ti so a yeke sioni buruma la. A yeke gbi ye ni so.
(Lévitique 13:57) Ye oko, tongana buruma ni asigi na mbeni place nde na terê ti bongo ni, wala na terê ti alê ti kamba ti bongo wala na terê ti ye so a sara ni na poro ti nyama, andâ buruma ni angbâ ti sigi la. Mo gbi ye so buruma ni ayeke dä so.
it-2 l. 128 par. 2
Buruma
Na yâ ti abongo nga na yâ ti ada. Buruma apeut nga lani ti mû abongo so a sara na lin wala laine, wala mbeni ye so a sara ni na poro ti nyama. Tongana a sukula ni, ye ni so alingbi ti hon na a yeke zia bongo ni wala ye ni so a sara na poro ti nyama so nde lango mbasambala. Me tongana ye ni aye ti gue vert wala abe kete na si angbâ gï ngbango, so sioni buruma la na a lingbi agbi ye ni so buruma amû ni so (Lé 13:47-59). Tongana mbeni ye so aye ti gue vert wala bengba tongaso asigi na terê mur ti mbeni da, prêtre ni ayeke mû yanga ti tene zo alï na yâ ti da ni pëpe lango mbasambala. A lingbi même lani ti zi atênë ti place so ye ni asigi dä nga ti kpaka terê ti mur ti yâ ti da ni kue. A yeke tuku lani atênë so a zi ni so nga na asese so a kpaka ni so na mbeni ndo so a yeke tuku saleté dä na gigi ti gbata ni. Tongana ye ni akiri asigi encore, a yeke tene so da ni aga sioni awe na a yeke kungbi ni. A yeke mû aye ti terê ti da ni kue a gue na ni na mbeni ndo so a yeke tuku saleté dä. Me ti da so a ga nzoni awe, a lingbi a sara ambeni ye lani ti fa so da ni akiri aga nzoni awe (Lé 14:33-57). Ambeni zo atene so buruma so ayeke mû lani abongo wala amû terê ti ada so aye peut-être ti sara tënë ti ambeni moisissure; me e hinga ape wala tënë ni so ayeke tâ tënë.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Lévitique 12:2) “Tene na azo ti Israël, mo tene: ‘Tongana mbeni wali amû ngo si lo dü koli, lo yeke ga sioni lango mbasambala, gï tongana ti so lo ga sioni na ngoi ti bango yâ ti lo.
(Lévitique 12:5) “‘Tongana lo dü wali, lo yeke ga sioni lango 14, gï tongana ti so lo ga sioni na ngoi ti bango yâ ti lo. Na peko ti lango 14 so, lo yeke ngbâ na yanga-da lango 66 ti tene lo ga nzoni na peko ti mênë ti lo so ayuru.
Akota tënë ti buku ti Lévitique
12:2, 5—Ngbanga ti nyen dungo molenge alingbi ti sala si mbeni wali aga “sioni”? A leke lani tele ti koli na ti wali ti dü amolenge so ayeke mbilimbili-kue. Ye oko, ndali ti aye ti peko ti siokpari so alondo na akozo koli na wali, fini so ayeke mbilimbili-kue pëpe na so ayeke na siokpari aga na ndo ahale ti ala. Dutingo na “sioni” teti kete ngoi so dungo molenge aga na ni nga na ambeni ye ni nde, tongana bango yâ ti wali, ngu ti tele ti koli so ayuru, adabe amolenge ti Israël na siokpari so ala wara ni tongana ye ti héritier (Lévitique 15:16-24; Psaume 51:7; aRomain 5:12). Na andia ti sukulango zo so a hunda ni ayeke ti mû maboko na amolenge ti Israël ti hinga so ala yeke na bezoin ti mbeni sandaga ti kota ngele ti kanga ndo ti siokpari ti ala; na ti mû lege na azo ti kiri ti duti mbilimbili-kue. Na lege so, Ndia ni aga lani “sinziri ti amolenge ti fa lege na [ala] ti si na Christ”.—aGalate 3:24.
(Lévitique 12:3) Na lango miombe ni, a yeke fâ ande molenge ni na ganza.
Bible aga ngbene ye awe wala lo fa ye kozo si azo ahinga?
• Ngoi ti fango ganza.
Ndia ti Nzapa ahunda ti tene tongana a dü mbeni molenge ti koli, lango miombe na pekoni alingbi a fâ lo na ganza (Lévitique 12:3). Tongana a dü mbeni fini bébé, a lingbi dimanche oko ahon awe si terê ti lo apeut ti wara ngangu ti kanga lege na mênë ti yuru tongana lo wara kä. Na ngoi so a ngbâ ti sû Bible, kozo si akode ti savango azo ague na li ni mingi, ti ku dimanche oko ahon awe si a fâ molenge-koli na nganza, a yeke lani sarango ye na ndara la.
Dikongo Bible
(Lévitique 13:9-28) “Tongana a bâ so mbeni zo ayeke na kobela ti buruma, a lingbi a ga na lo na prêtre, 10 na prêtre ni ayeke bâ lo. Tongana ye so asuku na terê ti lo avuru vurungo na asara si kuä ti terê ti place ni so achangé aga vuru nga aga kä, 11 andâ buruma ni ate lo mingi awe la; prêtre ni ayeke tene so lo ga sioni awe. Lo yeke na bezoin ti zia zo ni nde na tanga ti azo pëpe ti bâ peko ni, ndali ti so zo ni aga sioni awe. 12 Tongana buruma ni amû poro ti terê ti mbeni zo kue, a londo na li ti lo juska na gere ti lo, nga na bango lo, prêtre ni abâ so a mû terê ti lo kue, 13 na tongana prêtre ni ayeke bâ lo na lo bâ so buruma ni amû terê ti zo ni kue, lo yeke tene so zo ni ayeke nzoni. So poro ti terê ti lo kue achangé aga vuru, lo ga nzoni awe. 14 Me na ngoi so kä asigi na terê ti lo, lo yeke ga sioni. 15 Na ngoi so prêtre ni abâ kä ni, lo yeke tene so zo ni aga sioni awe. Kä ni ayeke sioni; so buruma la. 16 Me tongana kä ni achangé akiri aga vuru, lo yeke ga ande ti bâ prêtre. 17 Prêtre ni ayeke bâ lo, na tongana place ti kä ni achangé aga vuru, prêtre ni ayeke tene so zo ti kobela ni ayeke nzoni. Lo ga nzoni awe. 18 “Tongana furoncle asuku zo si kä ni amü, 19 si na place ni mbeni ye vuru vuru asuku wala mbeni ye so avuru nga abe kete asigi dä, a lingbi lo ga lo fa ni na prêtre. 20 Prêtre ni ayeke bâ ni, na tongana lo bâ so ye ni alï, nga kuä ti terê ti place ni so achangé aga vuru, prêtre ni ayeke tene so zo ni aga sioni awe. So buruma la asigi na place ti kä ni so. 21 Me tongana prêtre abâ place ni, na lo bâ so vuru kuä ti terê ayeke dä pëpe, ye ni alï pëpe nga ayeke hon, lo yeke zia zo ni nde na tanga ti azo lango mbasambala ti bâ peko ni. 22 Tongana ye ni ayeke kono konongo na terê ti zo ni, prêtre ni ayeke tene so zo ni aga sioni awe. So kobela la. 23 Me tongana ye ni angbâ gï tongana ti kozo, a kono pëpe, andâ a yeke gï place ti furoncle ni la akiri asuku so; prêtre ni ayeke tene so zo ni aga nzoni awe. 24 “Wala tongana place ti kä ti wâ ayeke na terê ti mbeni zo, na place ni so achangé aga mbeni ye so avuru nga abe kete wala ayeke gï vuru vuru, 25 prêtre ayeke bâ ni. Tongana kuä ti terê so ayeke na place ni so achangé aga vuru nga kä ni alï, buruma la asigi na place ti kä ni so; na prêtre ni ayeke tene so zo ni aga sioni awe. So buruma la. 26 Me tongana prêtre ni abâ ni, na lo bâ so vuru kuä ti terê asigi dä pëpe nga kä ni alï pëpe me ayeke hon, prêtre ni ayeke zia zo ni nde na tanga ti azo lango mbasambala ti bâ peko ni. 27 Prêtre ni ayeke bâ zo ni na lango mbasambala ni, na tongana ye ni akiri ate poro ti terê ti zo ni, prêtre ni ayeke tene so zo ni aga sioni awe. So buruma la. 28 Me tongana place ni angbâ gï tongana ti kozo na akiri ate poro ti terê ti zo ni pëpe nga ayeke hon, andâ a yeke gï place ti kä ti wâ ni la asuku so; prêtre ni ayeke tene so zo ni aga nzoni awe, ndali ti so a yeke place ti kä ti wâ ni la asuku so.
Yenga ti 21-27 décembre
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | LÉVITIQUE 14-15
“Ti voro Nzapa na lege ni ahunda ti duti na saleté ape”
(Lévitique 15:13-15) “‘Tongana ye so ayuru na terê ti lo akaï awe, lango mbasambala na pekoni lo yeke sukula ande bongo ti lo, lo yeke sukula terê ti lo na nzoni ngu, na lo ga nzoni. 14 Na lango miombe ni, lo yeke mû akolokoto use wala akete pigeon use, lo ga na ni na gbele Jéhovah na yanga ti tente ti bungbi, lo mû ala na prêtre. 15 Prêtre ni ayeke mû oko na sandaga ndali ti siokpari, na tanga ni na sandaga so a zö ni agbi kue; prêtre ni ayeke sara si a zi siokpari ti zo ni na gbele Jéhovah ndali ti ye so ayuru na terê ti lo.
it-1 l. 257 par. 9-11; l. 258 par. 1-4
Sukulango terê
A yeke hunda lani na azo ti Israël ti sukula terê ti ala ndali araison nde nde si ala ga nzoni. Zo kue so ayeke na buruma si buruma ti lo ni ahunzi awe, zo kue so andu mbeni ye so mbeni zo so “ye ayuru na terê ti lo” andu ni, koli kue so ngu ti terê ti lo ayuru, wali kue so abâ yâ ti lo wala mênë aga na lo, wala tongana mbeni koli abungbi na mbeni wali, lo yeke “ga sioni” na a lingbi lo sukula terê ti lo (Lé 14:8, 9; 15:4-27). Zo kue so ayeke na yâ ti mbeni tente so zo akui dä wala zo kue so andu kuâ ti zo, “sioni ye ayeke ngbâ na terê ti lo” na a lingbi lo mû ngu ti zingo na sioni ye na terê ti zo, lo zi na sioni ye na terê ti lo. Zo so ake ti sara ye alingbi na ndia ni so, “a yeke mû lo na popo ti azo ti congrégation ni a fâ lo, ngbanga ti so lo sara si ndo ti Jéhovah so ayeke nzoni-kue so aga sioni.” (Nb 19:20). Tongaso, a yeke nga na lege ni ti sara kua na tënë sukulango terê tongana fä ti mbeni ye so ayeke nzoni-kue na lê ti Jéhovah (Ps 26:6; 73:13; És 1:16; Éz 16:9). Tënë ti Jéhovah, so a lingbi ti haka ni na ngu, apeut ti sara si mbeni zo aga nzoni-kue.—aÉp 5:26.
(Lévitique 15:28-30) “‘Me tongana mênë so aga na lo akaï awe, lango mbasambala na pekoni lo ga nzoni. 29 Na lango miombe ni, lo yeke mû akolokoto use wala akete pigeon use, lo ga na ala na prêtre na yanga ti tente ti bungbi. 30 Prêtre ni ayeke mû oko na sandaga ndali ti siokpari, na tanga ni na sandaga so a zö ni agbi kue; prêtre ni ayeke sara si a zi siokpari ti lo na gbele Jéhovah ndali ti mênë so aga na lo, so asara si lo ga sioni.
it-2 l. 753 par. 7
Ngoi so wali abâ yâ ti lo
Tongana mbeni wali abâ yâ ti lo me a yeke ngoi ti bango yâ ti lo ape, wala “lo bâ yâ ti lo ahon ti so lo yeke bâ ka na ni,” na ngoi ni so kue a yeke bâ lo tongana zo so aga sioni awe; nga ye kue so lo lango na ndö ni wala lo duti na ndö ni ayeke ga sioni. Zo kue so andu ye so wali ni andu ni lo yeke ga sioni. Tongana mênë so aga na lo akaï awe, a lingbi lango mbasambala ahon na pekoni awe si lo ga nzoni. Na lango miombe ni, lo yeke mû akolokoto use wala akete pigeon use, lo gue na ala na prêtre, na prêtre ni ayeke sara si a zi siokpari ti lo na lege so lo yeke mû mbeni nyama ni na sandaga ndali ti siokpari nga tanga ni na sandaga so a zö ni agbi kue.—Lé 15:19-30.
(Lévitique 15:31) “‘Ala sara si azo ti Israël akpe ye kue so alingbi ti sara si ala ga sioni, si ala kui na yâ ti sioni ti ala pëpe; tongana ala yeke sioni, ala yeke sara si tabernacle ti mbi, so ayeke na popo ti ala, abuba.
it-2 l. 141 par. 6-10; l. 142 par. 1-2
Ndo so ayeke nzoni-kue
2. Tente ti bungbi so na pekoni aga temple. Yâ ni kue, so ti tene lacour ti tabernacle nga na alacour ti temple ni, ayeke mbeni ndo so ayeke nzoni-kue (Ex 38:24; 2Ch 29:5; Kus 21:28). Na yâ ti lacour ni, a yeke wara gbalaka so a yeke mû sandaga na ndö ni nga na kota tawa ti cuivre. A yeke aye so ayeke lani nzoni-kue. Atâa a yeke na ngoi wa, gï azo so sioni ye ayeke na terê ti ala ape la si alingbi ti lï na yâ ti lacour ni; legeoko nga, zo kue so aga lani sioni awe alingbi pëpe ti lï na yâ ti alacour ti temple ni. Na tapande, mbeni wali so aga sioni awe a lingbi lani pëpe ti ndu mbeni ye so a zia ni nde ndali ti Nzapa wala ti gue na mbeni place so ayeke nzoni-kue (Lé 12:2-4). Na bango ni, même tongana mbeni zo ti Israël aga sioni aninga mingi awe, a yeke mû lege na lo pëpe ti lï na yâ ti tabernacle (Lé 15:31). Azo so ayeke ga lani na aye ti mû na sandaga ti tene ala ga nzoni na peko ti kobela ti buruma ti ala ayeke ga lani na aye ni na ala yeke zia ni na yanga ti tente ti bungbi ni (Lé 14:11). Mbeni zo so aga sioni awe alingbi lani pëpe ti mû mbage na sandaga ti beoko na yâ ti tabernacle wala na yâ ti temple ngbanga ti a fâ lo.—Lé 7:20, 21.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Lévitique 14:14) “Prêtre ni ayeke mû ande mbeni mbage ti mênë ti nyama ti sandaga ti zingo tënë na li ti zo, lo zia ni na mê ti zo ni ti mbage ti koli, na ndö ti kota li ti maboko ti lo ti koli nga na ndö ti kota li ti gere ti lo ti koli.
(Lévitique 14:17) Lo mû mbeni mafuta so angbâ na yâ ti maboko ti lo, lo zia ni na mê ti zo ni ti mbage ti koli, na ndö ti kota li ti maboko ti lo ti koli nga na ndö ti kota li ti gere ti lo ti koli; lo zia ni na ndö ti mênë ti sandaga ti zingo tënë na li ti zo.
(Lévitique 14:25) Prêtre ni ayeke fâ ande kete koli-taba ni, na lo mû mbage ti mênë ni, lo zia ni na mê ti zo ni ti mbage ti koli, na ndö ti kota li ti maboko ti lo ti koli nga na ndö ti kota li ti gere ti lo ti koli.
(Lévitique 14:28) Prêtre ni ayeke mû ande mbeni mafuta ni, lo zia ni na mê ti zo ni ti mbage ti koli, na ndö ti kota li ti maboko ti lo ti koli nga na ndö ti kota li ti gere ti lo ti koli; lo zia ni na place so lo zia fade mênë ti sandaga ti zingo tënë na li ti zo dä so.
it-2 l. 453 par. 5
Mê
Na ngoi so a yeke zia lani aprêtre na kua ti ala na Israël, a mû yanga na Moïse ti mû mbeni mbage ti mênë ti taba ti sandaga ti ziango prêtre na mbata ti kua ti zia ni na yanga ti mê ti Aaron ti mbage ti koli nga na ti mê ti amolenge ti lo ti mbage ti koli; a yeke zia nga ni na ndö ti maboko ti ala ti koli nga na ndö ti gere ti ala ti koli, ti fa so ala doit ti mä yanga ti Jéhovah, na kua so ala yeke sara ande nga na asarango ye ti ala adoit ti gue oko na ye so bê ti Nzapa aye (Lé 8:22-24). Legeoko nga, tongana mbeni zo ti buruma aye ti ga nzoni, Ndia ahunda lani ti tene prêtre amû mbeni mbage ti mênë ti nyama ti sandaga ti zingo tënë na li ti zo, lo zia ni na mê ti zo ni ti mbage ti koli, nga lo mû mbeni mbage ti mafuta so zo ni aga na ni, lo yeke zia ni na mê ti zo ni ti mbage ti koli (Lé 14:14, 17, 25, 28). A leke lani ti tene a sara mara ti ye ni so na mbeni ngbâa so aye ti duti ngbâa ti wa ti lo na yâ ti tanga ti gigi ti lo kue. Tongana a yeke tongaso, a yeke gue na ngbâa ni na terê ti cadre ti porte ti wa ti lo ni, na wa ti lo ni ayeke kôro mê ti lo na mbeni suä. Dû ni so ayeke na mê ti ngbâa ni si zo kue apeut ti bâ ni so aye ti fa biani so lo ye ti ngbâ lakue ti mä yanga ti wa ti lo ni.—Ex 21:5, 6.
(Lévitique 14:43-45) “Ye oko, tongana ye ni so akiri asigi na terê ti mur ti da ni na peko ti so a zi akozo tênë ni, a kpaka terê ti mur ni nga a crépir yâ ti da ni, 44 prêtre ni ayeke kiri na yâ ti da ni ti bâ place ni so; tongana ye ni akiri akono na terê ti da ni, so sioni buruma ti da la. Da ni aga sioni awe. 45 Lo yeke mû yanga ti tene azo akungbi da ni, na ala mû atênë ni, akeke ni nga na sese ti popoto so a monté na da ni, ala gue na ni na mbeni ndo so a yeke tuku saleté dä na gigi ti gbata ni.
g 1/06 l. 14, encadré
Moisissure ayeke sioni?
ESKÊ BIBLE ASARA TËNË NI?
Bible asara tënë ti “buruma ti da,” so ti tene buruma so asigi na terê ti da (Lévitique 14:34-48). Ambeni zo atene so ye ni so, so a iri ni nga “sioni buruma” so, aye ti sara tënë ti ambeni moisissure wala ambeni ye tongana gugu so ayeke sigi ka na terê ti akobe so abuba; me e hinga ape wala tënë ni so ayeke tâ tënë. Atâa ye ni ayeke so wa, Ndia ti Nzapa ahunda lani na wa ti da ni ti zi atênë ti da ni so buruma agbu ni nga ti kpaka terê ti mur ti yâ ti da ni kue; a yeke mû aye kue so a pensé so buruma ayeke na terê ni ague na ni na “mbeni ndo so a yeke tuku saleté dä” na gigi ti gbata ni. Tongana ye ni so akiri asigi encore, a yeke tene so da ni aga sioni awe, na pekoni a yeke kungbi ni na a yeke mû aye ti da ni a gue a tuku ni na mbeni ndo. Andia ti Jéhovah so ayeke polele so afa tongana nyen la lo ndoye azo ti lo ngangu nga lo pensé na nzoni duti ti ala.
Dikongo Bible
(Lévitique 14:1-18) Jéhovah angbâ ti sara tënë na Moïse, atene: 2 “Ndia so zo ti buruma ayeke sara ye alingbi na ni na lango so a ga na lo na prêtre ti tene prêtre atene so lo ga nzoni awe ayeke so: 3 Prêtre ni ayeke sigi na gigi ti camp ni, na lo yeke bâ zo ni. Tongana kobela ti buruma ni ahon na terê ti zo ni awe, 4 prêtre ni ayeke mû yanga na zo ni ti ga na andeke use so ayeke nzoni, maboko ti keke ti cèdre, bengba bongo nga na hysope ti sara si lo ga nzoni. 5 Prêtre ni ayeke mû yanga si a fâ mbeni ndeke ni oko na yâ ti kungba so a sara ni na sese so nzoni ngu ayeke na yâ ni. 6 Lo yeke mû ndeke so angbâ na fini, maboko ti keke ti cèdre ni, bengba bongo ni nga na hysope ni, lo yôro aye so kue na yâ ti mênë ti ndeke so a fâ lo na yâ ti kungba so nzoni ngu ayeke dä so. 7 Na pekoni, prêtre ni afi mênë ni fani mbasambala na terê ti zo so aye ti ga nzoni na peko ti kobela ti buruma ni, na lo tene so zo ni aga nzoni awe; na lo zia ndeke ni ti tene lo huru lo hon na yâ ti ngonda. 8 “Zo ni so aye ti ga nzoni ayeke sukula bongo ti lo, lo kio kuä ti terê ti lo kue nga lo sukula ngu, na lo ga nzoni. Na pekoni, lo kiri na yâ ti camp ni, me lo yeke lango na gigi lango mbasambala kozoni si lo lï na yâ ti tente ti lo. 9 Na lango mbasambala ni, lo kio kuä ti li ti lo kue, kuä ti yanga ti lo kue nga na kuä ti ndö ti lê ti lo kue. Na peko ti so lo kio kuä ti terê ti lo kue awe, lo yeke sukula bongo ti lo nga lo sukula ngu, na lo yeke ga nzoni. 10 “Na lango miombe ni, lo yeke mû akete koli-taba use ti ngu oko nga na kete wali-taba oko ti ngu oko, so sioni ye ayeke na terê ti ala pëpe. Lo mû nga dixième ota ti épha ti pendere farine so a mélangé ni na mafuta tongana sandaga ti lê ti kobe; lo mû nga log oko ti mafuta; 11 prêtre so atene zo ni aga nzoni awe ayeke mû ande zo ni, lo ga na lo nga na aye so lo ye ti mû na sandaga so na devant ti Jéhovah na yanga ti tente ti bungbi. 12 Prêtre ni ayeke mû ande mbeni kete koli-taba ni ti mû ni na sandaga ti zingo tënë na li ti zo, legeoko na mafuta ni; na lo yeke yengi ande aye so mbage na mbage na gbele Jéhovah tongana sandaga so a yengi ni. 13 Na pekoni lo yeke fâ kete koli-taba ni na place so ayeke nzoni-kue, place so a yeke fâ ka nyama dä ti mû na sandaga ndali ti siokpari nga na sandaga so a zö ni agbi kue, ndali ti so, tongana ti so nyama ti sandaga ndali ti siokpari ayeke ga ti prêtre, nyama ti sandaga ti zingo tënë na li ti zo nga ayeke ga ti prêtre ni. A yeke mbeni ye so ayeke nzoni kue kue kue. 14 “Prêtre ni ayeke mû ande mbeni mbage ti mênë ti nyama ti sandaga ti zingo tënë na li ti zo, lo zia ni na mê ti zo ni ti mbage ti koli, na ndö ti kota li ti maboko ti lo ti koli nga na ndö ti kota li ti gere ti lo ti koli. 15 Prêtre ni ayeke mû ande mafuta ni, lo tuku mbeni na yâ ti maboko ti lo wani, na mbage ti wali. 16 Lo yeke yôro mbeni li ti maboko ti lo ti koli na yâ ti mafuta ni so ayeke na yâ ti maboko ti lo ti wali, na lo fi ni fani mbasambala na gbele Jéhovah. 17 Lo mû mbeni mafuta so angbâ na yâ ti maboko ti lo, lo zia ni na mê ti zo ni ti mbage ti koli, na ndö ti kota li ti maboko ti lo ti koli nga na ndö ti kota li ti gere ti lo ti koli; lo zia ni na ndö ti mênë ti sandaga ti zingo tënë na li ti zo. 18 Tanga ti mafuta ni so angbâ na yâ ti maboko ti prêtre ni, lo tuku ni na li ti zo so aye ti ga nzoni na peko ti kobela ti lo so, na prêtre ni ayeke sara si a zi siokpari ti lo na gbele Jéhovah.
Yenga ti 28 décembre–3 janvier
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | LÉVITIQUE 16-17
“Lango ti zingo siokpari abâ mo tongana nyen?”
(Lévitique 16:12) “Lo yeke mû ande ye ti ziango lê ti wâ dä, lo fû lê ti wâ na yâ ni asi, lê ti wâ ti gbalaka so ayeke na gbe ti Jéhovah; lo fû dukane so afun pendere asi yâ ti maboko ti lo use, na lo lï na aye so kue na peko ti rideau.
Aye so e lingbi ti manda na lege ti mbeti ti Lévitique
4 Diko Lévitique 16:12, 13. Bâ na yâ ti li ti mo ye so ayeke passé lani na Lango ti zingo siokpari: Kota prêtre alï na yâ ti tabernacle. Na lango ni so, Lo doit ti lï fani ota na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue. Na kozo lindango ni, lo gbu na mbeni maboko ti lo oko mbeni dû ti sembe so asi na dukane so afun pendere; na mbeni mbage ni, lo gbu mbeni ye ti ziango lê ti wâ dä so ayeke ti lor, so lê ti wâ asi yâ ni. Lo luti kete na devant ti rideau so ayeke na yanga ti Ndo so ayeke nzoni kue kue kue. Na nengo ndo mingi, lo lï na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue, lo luti na devant ti sanduku ti mbele. A yeke tongana ti so lo luti tâ na gbele Jéhovah Nzapa. Fadeso, yeke yeke prêtre ni atuku dukane so ayeke nzoni-kue na ndö ti lê ti wâ ni, mbeni pendere fungo ti ye amû yâ ti ndo ni kue. Na pekoni, lo kiri lo lï na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue na mênë ti anyama so a yâa ni ndali ti siokpari. Bâ so lo zö dukane ni kozo si lo yâa mênë ti anyama so a mû na sandaga ndali ti siokpari.
(Lévitique 16:13) Lo yeke zia ande dukane so na lê ti wâ ni na gbe ti Jéhovah, na guru ti dukane ni ayeke mû ndö ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ti mbele so ayeke na yanga ti Témoin ni, si lo kui pëpe.
Aye so e lingbi ti manda na lege ti mbeti ti Lévitique
5 Nyen la e lingbi ti manda na lege ti sarango kua na dukane na Lango ti zingo siokpari? Bible afa so asambela ti awakua be-ta-zo ti Jéhovah ayeke tongana dukane (Ps. 141:2; Apoc. 5:8). Girisa ape so kota prêtre ayeke ne lani Jéhovah mingi na ngoi so lo yeke ga na dukane na gbele lo. Legeoko nga, e yeke ne Jéhovah mingi na ngoi so e yeke ga nduru na lo na lege ti sambela. E kiri singila mingi so Lo so acréé aye kue na yâ ti dunia amû lege na e ti ga nduru na lo tongana ti so molenge ayeke ga nduru na babâ ti lo (Jacq. 4:8). Lo yamba e tongana akamarade ti lo (Ps. 25:14). E bâ na nene ni mingi pasa so, ni la e ye lâ oko ape ti zia vundu na bê ti lo.
(Lévitique 16:14, 15) “Lo yeke yôro li ti maboko ti lo na yâ ti mênë ti koli-bagara ni, lo fi ni na devant ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ti mbele ni na mbage ti est, nga lo yeke fi mbeni mênë ni fani mbasambala na devant ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni. 15 “Lo yeke fâ ande ngasa ti mungo na sandaga ndali ti siokpari ti azo ni, lo gue na mênë ni na peko ti rideau, na lo yeke fi mênë ti ngasa ni gï tongana ti so lo fi na mênë ti koli-bagara ni; lo yeke fi ni na devant ti ye ti kangango na yanga ti sanduku ni.
Aye so e lingbi ti manda na lege ti mbeti ti Lévitique
6 Girisa ape so kota prêtre adoit lani ti zö dukane kozo si lo yâa asandaga. Na sarango tongaso, lo sara kue ti nzere na lê ti Jéhovah na ngoi so lo yeke yâa asandaga. Nyen la ye so afa na e na ndö ti Jésus? A fa so na ngoi so Jésus ayeke lani na sese, lo doit lani ti sara mbeni ye so ayeke kota mingi, so ahon mungo salut na azo, kozo si lo mû fini ti lo na sandaga. Ye ni so ayeke lani nyen? Lo doit lani ti mä yanga ti Jéhovah na yâ ti aye kue na ngoi kue so lo yeke na sese tongaso si Jéhovah ayeda na sandaga ti lo. Na sarango tongaso, Jésus afa so sarango ye na lege so Jéhovah afa ayeke nzoni lege ti duti na fini. Jésus afa so fason so Babâ ti lo akomande na ni ayeke na lege ni nga ayeke mbilimbili.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Lévitique 16:10) Me ngasa so ayeke ndali ti Azazel, lo yeke zia lo na fini lê ti lo na gbele Jéhovah ti sara si na lege ti lo a lingbi ti zi asiokpari, na a tokua lo na yâ ti benyama ndali ti Azazel.
it-1 l. 242 par. 3
Azazel
Tongana ti so bazengele Paul afa lani, Jésus amû fini ti lo so ayeke nzoni-kue na sandaga ndali ti siokpari ti e, na ye so lo sara so ayeke kota mingi ahon “mênë ti akoli-bagara na ti akoli-ngasa”. (aHb 10:4, 11, 12). Lo ga zo so ‘ayô akobela ti e,’ nga “a kpo lo na kä ndali ti kengo ndia ti e.” (És 53:4, 5; Mt 8:17; 1Pi 2:24). Lo yô asiokpari ti azo kue so afa so ala yeke na mabe na ngere ti sandaga ti lo ni. Ngasa so ayeke “ndali ti Azazel” aye nga ti sara tënë ti sandaga ti Jésus na lege so sandaga ni amû lege ti tene a pardonné asiokpari ti e kue na mbeni lege so Jéhovah ayeke dabe ti lo même na ni ape.
(Lévitique 17:10, 11) “‘Tongana mbeni zo ti Israël wala mbeni wande so asara kodro na popo ti ala ate mênë, atâa mara ti mênë wa, mbi yeke ke zo ni so ate mênë so, na mbi yeke fâ lo. 11 Fini ti ye kue so ayeke na nyama ti terê ayeke na yâ ti mênë, na mbi la mbi mû yanga ti tene a zia mênë na ndö ti gbalaka ti sara si a zi siokpari ti ala, ndali ti so mênë ni la asara si a zi siokpari ti zo na lege ti fini so ayeke na yâ ni.
Ngbanga ti nyen a lingbi e ga nzoni-kue?
10 Diko Lévitique 17:10. Jéhovah ahunda lani na azo ti Israël ti ‘te mênë’ ape. A hunda nga na aChrétien ti te mênë ti nyama pëpe wala ti mû mênë ape (Kus. 15:28, 29). A yeke ye ti mawa tongana e sara mbeni ye so alingbi ti pusu Nzapa ti ke e nga ti zi e na yâ ti bungbi ti lo. E ye Jéhovah nga e ye ti mä yanga ti lo. Même tongana mbeni ye asi na e so asara si fini ti e ayeke na yâ ti kpale, e leke na bê ti e ti sara pëpe aye so azo so ahinga Jéhovah pëpe nga na ala so asara sanka ti lo ahunda na e ti sara. E hinga so ambeni zo ayeke he e ande ndali ti so e mû mênë ape, me e ye ti mä yanga ti Nzapa (Jude 17, 18). Bango ndo wa la ayeke mû maboko na e ti “sara kue” ti te mênë ape wala ti yeda ti tene a mû mênë na e ape?—Deut. 12:23.
Dikongo Bible
(Lévitique 16:1-17) Na peko ti so amolenge ti Aaron use ti koli akui na ngoi so ala ga na gbele Jéhovah, Jéhovah asara tënë na Moïse. 2 Jéhovah atene na Moïse: “Tene na ita ti mo Aaron ti lï kirikiri pëpe na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue so ayeke na peko ti rideau, nga ti luti pëpe na devant ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ti mbele so ayeke na yanga ti Sanduku ni, si lo kui pëpe, ndali ti so mbi yeke sigi na yâ ti mbinda na ndö ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni. 3 “Aye so Aaron ayeke ga na ni na ngoi so lo lï na Ndo so ayeke nzoni kue kue kue ayeke so: kete koli-bagara ti mungo na sandaga ndali ti siokpari nga koli-taba ti mungo na sandaga so a zö ni agbi kue. 4 Lo yeke yü yongoro bongo ti lin so ayeke ti sarango na kua ti Nzapa, nga lo yü culotte ti lin na terê ti lo, lo yeke kanga ceinture ti lin nga lo kanga turban ti lin na li ti lo. A yeke bongo so a zia ni nde ndali ti kua ti Nzapa la. Lo yeke sukula ngu si lo yü ni. 5 “Lo yeke mû akete koli-ngasa use na maboko ti azo ti Israël ti mû na sandaga ndali ti siokpari, nga na koli-taba oko ti mû na sandaga so a zö ni agbi kue. 6 “Aaron ayeke ga na koli-bagara ti mungo na sandaga ndali ti siokpari ti lo wani, na lo yeke sara si a zi siokpari ti lo nga na ti azo ti da ti lo. 7 “Lo yeke mû ande angasa use so, lo zia ala na gbele Jéhovah na yanga ti tente ti bungbi. 8 Aaron ayeke sara mbeni ye na iri ti angasa use so ti hinga ngasa wa la ayeke ndali ti Jéhovah, na ngasa wa la ayeke ndali ti Azazel. 9 Aaron ayeke mû ande ngasa so ayeke ndali ti Jéhovah, lo mû lo na sandaga ndali ti siokpari. 10 Me ngasa so ayeke ndali ti Azazel, lo yeke zia lo na fini lê ti lo na gbele Jéhovah ti sara si na lege ti lo a lingbi ti zi asiokpari, na a tokua lo na yâ ti benyama ndali ti Azazel. 11 “Aaron ayeke ga na koli-bagara ti mungo na sandaga ndali ti asiokpari ti lo wani, na lo yeke sara si a zi siokpari ti lo nga na ti afami ti lo; na pekoni lo yeke fâ bagara ni ti mû na sandaga ndali ti asiokpari ti lo ni. 12 “Lo yeke mû ande ye ti ziango lê ti wâ dä, lo fû lê ti wâ na yâ ni asi, lê ti wâ ti gbalaka so ayeke na gbe ti Jéhovah; lo fû dukane so afun pendere asi yâ ti maboko ti lo use, na lo lï na aye so kue na peko ti rideau. 13 Lo yeke zia ande dukane so na lê ti wâ ni na gbe ti Jéhovah, na guru ti dukane ni ayeke mû ndö ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ti mbele so ayeke na yanga ti Témoin ni, si lo kui pëpe. 14 “Lo yeke yôro li ti maboko ti lo na yâ ti mênë ti koli-bagara ni, lo fi ni na devant ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ti mbele ni na mbage ti est, nga lo yeke fi mbeni mênë ni fani mbasambala na devant ti ye ti kangango na yanga ti Sanduku ni. 15 “Lo yeke fâ ande ngasa ti mungo na sandaga ndali ti siokpari ti azo ni, lo gue na mênë ni na peko ti rideau, na lo yeke fi mênë ti ngasa ni gï tongana ti so lo fi na mênë ti koli-bagara ni; lo yeke fi ni na devant ti ye ti kangango na yanga ti sanduku ni. 16 “Lo yeke sara si a zi sioni ye na terê ti Ndo so ayeke nzoni kue kue kue ndali ti aye so azo ti Israël asara so asara si ala ga sioni, akengo ndia ti ala nga na siokpari ti ala; lo yeke sara nga tongaso ndali ti tente ti bungbi so ayeke na popo ti azo ti Israël so ayeke sara aye so asara si ala ga sioni. 17 “Mbeni zo nde ayeke duti ande na yâ ti tente ti bungbi ni pëpe na ngoi kue so lo yeke na yâ ni ti sara si a zi siokpari. Lo yeke sara si a zi siokpari ti lo wani, ti afami ti lo nga na ti congrégation ti azo ti Israël kue.