Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
YENGA TI 5-11 SEPTEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 AGBIA 9–10
“Sepela Jéhovah ndali ti ndara ti lo”
w99 1/7 l. 30 par. 6
Mbeni vizite so aga na nzoni ye mingi
Tongana gbia-wali ni atingbi na Salomon, lo komanse ti tara lo na “ahundango ndo so ayeke ngangu mingi.” (1 aGbia 10:1) Tënë ti Hébreu so a sara kua na ni ge a peut ti kiri na ni na “aparabole.” Me so a ye ti tene ape so gbia-wali ni na Salomon ayeke sara angia ti devinette. A yeke nzoni ti hinga so, a sara kua na même tënë ti hébreu so na Psaume 49:4, ti sara tënë na ndö ti siokpari, ti kuâ nga ti futango mbeni ye ti zi zo. Tongaso kite ayeke dä ape so, Gbia-wali ti Shéba asara lani lisoro na Salomon na ndö ti atënë so ali mingi so amû lege ti fa wala Salomon ayeke na kota ndara. Bible atene: “Lo fa na lo tënë ti ye kue so agbu bê ti lo.” Na Salomon “akiri tënë na ahunda ti lo kue. Mbeni tënë ti lo so a yeke ngangu na Gbia Salomon ti fa ndani ayeke dä pëpe.”—1 aGbia 10:2b, 3.
w99 1/7 l. 30 par. 7
Mbeni vizite so aga na nzoni ye mingi
So bê ti Gbia-wali ti Shéba apika mingi ti bâ ndara nga na amosoro so ayeke na yâ ti royaume ti Salomon asara si “li ti lo akpe kue”. (1 aGbia 10:4, 5). Ambeni wandara ti Bible atene so tënë so aye ti tene so ‘tënë ahunzi na yanga ti gbia-wali ni kue’. Mbeni wandara apensé même so lo évanouir. Atâa ye ni ayeke so wa, bê ti gbia-wali ni apika lani ndali ti aye so lo bâ nga lo mä. Lo tene so awakua ti Gbia Salomon ayeke na ngia ndali ti so ala wara lege ti mä atënë ti ndara ti lo nga lo iri tufa na ndö ti Jéhovah ndali ti so lo zia Salomon na ndö ti trône. Na pekoni lo mû na gbia ni acadeau ti ngangu ngere, lor so tongana a diko ngere ni ti lingbi na nginza ti laso, a yeke 200 millions. Salomon amû nga na gbia-wali ni acadeau, lo mû na lo “ye kue so lo ye nga ye kue so lo hunda.”—1 aGbia 10:6-13.
w99 1/7 l. 30-31
Mbeni vizite so aga na nzoni ye mingi
So bê ti Gbia-wali ti Shéba apika mingi ti bâ ndara nga na amosoro so ayeke na yâ ti royaume ti Salomon asara si “li ti lo akpe kue” (1 aGbia 10:4, 5). Ambeni wandara ti Bible atene so tënë so aye ti tene so ‘tënë ahunzi na yanga ti gbia-wali ni kue’. Mbeni wandara apensé même so lo évanouir. Atâa ye ni ayeke so wa, bê ti gbia-wali ni apika lani ndali ti aye so lo bâ nga lo mä. Lo tene so awakua ti Gbia Salomon ayeke na ngia ndali ti so ala wara lege ti mä atënë ti ndara ti lo nga lo iri tufa na ndö ti Jéhovah ndali ti so lo zia Salomon na ndö ti trône. Na pekoni lo mû na gbia ni acadeau ti ngangu ngere, lor so tongana a diko ngere ni ti lingbi na nginza ti laso, a yeke 200 millions. Salomon amû nga na gbia-wali ni acadeau, lo mû na lo “ye kue so lo ye nga ye kue so lo hunda.”—1 aGbia 10:6-13.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Mo hinga?
Wungo ti lor oke la Gbia Salomon ayeke na ni lani?
Bible afa so Hiram, gbia ti Tyr, atokua lani na Salomon tonne osio ti lor, Gbia-wali ti Shéba amû nga na lo mara ti wungo ni so, na a ga na Salomon tonne 14 ti lor so alondo na Ophir. Mbaï ni atene: “Lor so a yeke ga na ni na Salomon ngu oko oko ayeke talent 666” wala tonne 22 (1 aGbia 9:14, 28; 10:10, 14). Atënë so ayeke na lege ni? Wungo ti lor so agbia ayeke na ni giriri ayeke oke?
Mbeni tënë so a kpaka na terê ti tênë, so awandara ayeda na ni, afa so Pharaon Thoutmosis III ti Égypte, so akomande lani asara ngu 3500 tongaso awe, amû tonne 12 ti lor na temple ti Amôn-Râ, na Karnak. A sara ngu 2800 tongaso awe, azo ti Tyr amû na gbia ti Assyrie Tiglath-Piléser III tonne 4 ti lor ti futa na impôt, nga Sargon II amû même wungo ni so na cadeau na anzapa ti Babylone. A tene so Gbia Philippe II ti Macédoine (359-336 K.N.E) ayeke zi ka tonne 25 ti lor na yâ ti adû ti lor so ayeke na Pangée, na Thrace.
Na ngoi so Alexandre ti Kota, so ayeke molenge ti Philippe (336-323 K.N.E) amû gbata ti Perse na Suse, a tene so lo mû tonne 1070 tongaso ti lor na yâ ni. Na yâ ti kodro ti Perse kue, lo mû tonne 6000. Tongana a haka aye so a fa ge na wungo ti lor so Bible atene Gbia Salomon ayeke na ni, wungo ni so ahon ndö ni ape.
YENGA TI 12-18 SEPTEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 AGBIA 11-12
“Soro wali wala koli ti mo na lege ti ndara”
“Zo wa la aye ti mû peko ti Jéhovah zo wa?”
7 E lingbi ti manda ye mingi na lege ti tapande ti Gbia Salomon. Na ngoi so Salomon ayeke lani maseka, lo gi fango lege ti Jéhovah. Nzapa amû na lo kota ndara nga lo mû na lo kua ti lekengo mbeni pendere temple na Jérusalem. Me Salomon agirisa songo ti lo ti kamarade na Jéhovah (1 aGbia 3:12; 11:1, 2). Ndia ti Nzapa atene polele so a lingbi mbeni gbia so ayeke Hébreu amû “gbâ ti awali pëpe, ngbanga ti bê ti lo [alingbi ti hon] yongoro”. (Deut. 17:17). Salomon ake ti sara ye alingbi na ndia so. Na nda ni, lo yeke na awali ti kozo ndo 700 nga na awali ti use ndo 300 (1 aGbia 11:3). Mingi ti awali ti lo ni ayeke azo ti Israël ape, ala voro anzapa ti wataka. Tongaso, Salomon nga kue ake ti sara ye alingbi na ndia ti Nzapa so ake mungo awali-wande.—Deut. 7:3, 4.
Tongana nyen la mo lingbi ti bata bê ti mo?
6 Satan aye ti tene e ga tongana lo, mbeni zo ti kpengbango-li so asara sanka ti andia ti Jéhovah nga so apensé gi na nzoni ti lo. Satan alingbi pëpe ti gbu e na ngangu ti pensé tongana lo nga ti sara ye tongana lo. Tongaso, lo yeke gi ti si na ye so lo ye so na ambeni lege nde. Na tapande, lo sara si azo so lo buba yâ ti li ti ala awe asi singo na terê ti e (1 Jean 5:19). Lo yeke na beku so e yeke soro ande ti duti na ala, atâa so e hinga so sarango songo na asioni zo ayeke “buba” fason so e yeke pensé na ni nga fason so e yeke sara na ye (1 aCor. 15:33). Lo wara lani Gbia Salomon na lege ti kode so. Salomon asara lani mariage na gbâ ti awali païen nga na nda ni “awali ti lo asara ngangu na ndö ti lo” na “yeke na yeke awali so asara si bê ti lo” ague yongoro na Jéhovah.—1 aGbia 11:3; kete tënë na gbe ni.
“Zo wa la aye ti mû peko ti Jéhovah zo wa?”
9 Me Jéhovah akanga lê lâ oko ape na ndö ti aye ti sioni so zo asara. Bible atene: “Bê ti Jéhovah ason ngangu na terê ti Salomon ndali ti so bê ti lo ahon yongoro na Jéhovah . . . so asi na lo fani use na lo gboto mê ti lo ndali ti ye ni so, lo tene a lingbi lo gue na peko ti ambeni nzapa nde pëpe. Me lo mä yanga so Jéhovah amû na lo so pëpe.” Ye so asara si lo nzere na lê ti Nzapa encore ape nga Nzapa amû maboko na lo encore ape. Jéhovah amû lege pëpe na ahale ti Salomon ti komande na ndö ti mara ti Israël kue, nga ala wara lani angangu kpale teti angu mingi.—1 aGbia 11:9-13.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
w18.06 l. 13 par. 6-l. 14 par. 3
Lege ayeke lani dä ti tene lo nzere na lê ti Nzapa
Roboam abungbi aturugu ti lo ti sara bira na akete mara so asara kpengbango-li so. Me Jéhovah atokua prophète Shémaïah na ala, atene: “Ala gue ala sara bira na aita ti ala azo ti Israël pëpe. Zia zo oko oko akiri na yanga-da ti lo, ndali ti so mbi la mbi sara si ye so asi so.”—1 aGbia 12:21-24.
A yeke lani ngangu ape na Roboam ti mä yanga ti Jéhovah? Azo ni ayeke pensé lani nyen na ndö ti fini gbia ti ala ni? Lo tene lani na ala so lo yeke pika ala “na zaza so a zia ambeni ye na yanga ni”, ye oko lo yeke sara ye oko ape na sioni kpengbango-li so azo so asara so. (Bâ 2 Chronique 13:7.) Me atâa nyen la azo ni apensé na ndö ti gbia ni, lo na aturugu ti lo ‘amä yanga ti Jéhovah, ala kiri na yanga-da, tongana ti so Jéhovah atene na ala.”
Nyen la e manda dä? A yeke nzoni ti mä yanga ti Nzapa même tongana azo ahe e ndali ni. Nzapa ayeke iri tënë nzoni lakue na ndö ti e tongana e mä yanga ti lo.—Deut. 28:2.
So Roboam amä yanga ye ti nzoni wa lo wara? Roboam angbâ ti lë gbia na ndö ti Juda na Benjamin nga lo mû desizion ti leke afini gbata. Lo sara nga si ambeni gbata “akiri akpengba ngangu.” (2 Chron. 11:5-12). Kota ye ni ayeke so, teti mbeni ngoi lo sara ye alingbi na andia ti Jéhovah. Ndali ti so azo ti royaume ti amara bale-oko akomanse ti voro ayanda, azo mingi kâ ague na Jérusalem ti mû maboko na Roboam nga na tâ vorongo Nzapa (2 Chron. 11:16, 17). Tongaso, ndali ti so Roboam amä yanga ti Jéhovah royaume ti lo aga lani ngangu mingi.
YENGA TI 19-25 SEPTEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 AGBIA 13-14
“Ngbanga ti nyen la e doit ti zia bê gï na ye so e yeke na ni nga ti bâ terê ti e kete?”
Ngbâ be-ta-zo na Nzapa na bê ti mo kue
4 Na pekoni, Jéroboam atene na zo ti Nzapa, lo tene: “Mo ga na mbi na da ti mbi na mo wu tere ti mo, na fade mbi mû na mo matabisi.” (1 aGbia 13:7). Nyen la prophète ni ayeke sara na ndembe ni so? A yeke nzoni lo yeda na tisango ndo ti gbia na pekoni so lo fa atënë ti ngbanga na lo? (Ps. 119:113). Wala a yeke nzoni lo ke tisango ndo ni, atâa so lo bâ so gbia ni ayeke na vundu ndali ti ye so lo sara? Jéroboam alingbi biani ti mû na akamarade ti lo amatabisi ti nginza mingi. Tongana fade prophète ti Nzapa ayeke na nzara ti wara aye ti mitele, ka bê ti lo alingbi ti pusu lo ngangu mingi ti yeda na tisango ndo ti gbia ni. Ye oko, Jéhovah amû yanga na prophète ti lo, lo tene: “Fade mo te kobe wala [mo] nyon ngu pëpe, wala mo kiri pëpe na lege so mo gue dä.” Ni la, prophète ni ake na kuru go, lo tene: “Tongana mo mû na mbi moitié ti da ti mo, fade mbi gue na mo pëpe, na mbi lingbi te kobe wala nyon ngu na ndo so pëpe.” Prophète ni amû mbeni lege nde ti sigigi na gbata ti Béthel (1 aGbia 13:8-10). Desizion so prophète ni amû afa na e nyen na ndo ti dutingo be-ta-zo na bê kue?—aRom. 15:4.
Ngbâ be-ta-zo na Nzapa na bê ti mo kue
15 Mbeni ye nde wa e lingbi ti manda na lege ti faute so prophète ti Juda asara? A-Proverbe 3:5 atene: “Zia bê ti mo kue na L’Eternel, na zia bê ti mo na hingango ye ti mo mveni pëpe.” Ahon ti zia bê ti lo kue na Jéhovah tongana ti so lo sara kozoni, na ngoi ni so prophète ni azia bê ti lo na hingango ye ti lo wani. Faute so lo sara so asara si lo wara kuâ nga Nzapa abâ lo na nzoni lê mbeni pëpe. Ye so asi na lo afa nzoni mingi so a yeke kota ye ti zia bê ti e na ngangu ti e wani pëpe na ti duti be-ta-zo na yâ ti kusala so e yeke sara na Jéhovah.
Ngbâ be-ta-zo na Nzapa na bê ti mo kue
10 A lingbi lani ti duti ngangu pëpe na prophète so alondo na Juda ti bâ so mbakoro prophète so asara ye na handa. Lo lingbi fade ti hunda tere ti lo: ‘Ngbanga ti nyen Jéhovah atokua mbeni ange na mbeni zo nde ti fa na mbi ambeni fini ye ti sarango ni?’ Prophète so alingbi fade ti hunda Jéhovah ti fa ye na lo polele, me Bible atene pëpe so lo sara tongaso. Ahon ti sara tongaso, “lo kiri legeoko na [mbakoro koli] so, na lo te kobe na lo nyon ngu”. Ye so lo sara anzere na Jéhovah pëpe. Na ngoi so prophète ti Nzapa, so a handa lo, amû lege ti kiri na Juda, mbeni bamara awara lo na afâ lo. So ye ti mawa ti nyen si asi na prophète so!—1 aGbia 13:19-25.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Lo gi ti bâ gi aye so ayeke nzoni na mbage ti azo
Kota ye so ahon tanga ni kue ayeke so atënë so ayeke na 1 aGbia 14:13 afa na e mbeni pendere ye na ndo ti Jéhovah nga na ndo ti ye so lo yeke gi na mbage ti e. Girisa pëpe so a “wara” ye ti nzoni na “yâ” ti Abija. Ye ni ayeke mo bâ mo tene Jéhovah agi lani yâ ti bê ti Abija juska lo wara mbeni ye ti nzoni. Tongana ti so mbeni wandara atene, tongana a haka Abija na azo ti sewa ti lo, lo yeke gi oko perle “na yâ ti gbâ ti akete tênë so ayeke na yanga ti ngu.” Jéhovah abâ na nene ni ye ti nzoni so na lo futa ni na sarango nzoni bê na Abija so ayeke na yâ ti sewa so ayeke sioni.
YENGA TI 26 SEPTEMBRE–2 OCTOBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 AGBIA 15-16
“Mo peut ti sara ye sân mbeto tongana ti Asa?”
‘Fade A futa kusala ti ala’
Na yâ ti angu 20 so aga na peko ti so kodoro ti Israël akangbi aga aroyaume use, sarango ye ti apaiën amû yâ ti kodoro ti Juda kue. Na ngoi so Asa aga gbia na ngu 977 kozo ti Christ, même na yâ ti yangbo ti gbia a yeke voro anzapa ti azo ti Canaan so ala tene ala la ayeke sara si akobe ti yaka nga na anyama adü mingi. Me mbeti ti Chronique asara tënë ti komandema ti Asa atene so lo ‘sara ye so ayeke nzoni na mbilimbili na lê ti L’Éternel Nzapa ti lo’. Asa ‘alungula gbalaka ti awande na lo lungula ndo-nduzu, na lo fâ pilier ti atoro na sese, na lo dë ayanda ti Astarté na sese.’ (2 Chron. 14:2, 3). Asa atomba nga na yâ ti kodoro ti Juda “akoli ti pitan” so ayeke bungbi na amba ti ala akoli na so atene Nzapa la ahunda ti tene ala sara tongaso. Asa angbâ gi na tombango azo pëpe. Lo wa nga azo ni ti “gi L’Éternel Nzapa ti akotara ti ala” nga ti bata “ndia” ti Nzapa na ti “sara na lege ti komandema” ti lo.—1 aGbia 15:12, 13; 2 Chron. 14:4.
Sara na Jéhovah na bê ti mo kue
7 E oko oko kue e lingbi ti bâ yâ ti bê ti e ti bâ wala e yeke sara na Nzapa na bê kue. Hunda terê ti mo: ‘Mbi leke na bê ti mbi ti ngbâ ti zia ngia na bê ti Jéhovah, ti gbu koko ti tâ vorongo nga ti sara si congrégation aduti na saleté ape?’ Gbu li ti mo ti bâ tongana nyen la Asa abezoin lani mingi ti sara ye na mbeto ape ti zi na yâ ti kodro ni âta ti lo Maacah, so ayeke lani “mama ti kodro”. Na ambeni ngoi, peut-être mo yeke na bezoin ti sara ye na mbeto pëpe tongana ti Asa. Na tapande, mo yeke sara tongana nyen tongana mbeni zo ti sewa ti mo wala mbeni kamarade ti mo so mo ye lo mingi asara siokpari na ake ti changé bê ti lo na a lingbi a bi lo na gigi? Mo yeke leke na bê ti mo ti sara songo na lo ape? Nyen la bê ti mo ayeke pusu mo ti sara?
it-1 l. 195 par. 5
Asa
Atâa so na ambeni ngoi ndara amanke Asa nga lo comprendre ambeni ye ape na ndö ti vorongo Jéhovah, so lo yeke na anzoni sarango ye nga so lo mû pëpe peko ti azo so ake Jéhovah asara si Jéhovah abâ lani afaute ti lo ape, na lo bâ lo tongana mbeni oko ti agbia ti hale ti Juda so ayeke be-ta-zo (2Ch 15:17). Na yâ ti ngu 41 so Asa akomande, agbia miombe ti Israël so akomande na peko ti terê na ti Israël ayeke: Jéroboam, Nadab, Baasha, Élah, Zimri, Omri, Tibni (so akomande na mbeni mbage ti Israël nde na Omri), nga Achab. (1aG 15:9, 25, 33; 16:8, 15, 16, 21, 23, 29) Na peko ti kuâ ti Asa, molenge ti lo Josaphat aga gbia.—1aG 15:24.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
w98 15/9 l. 21-22
Ti mo, Nzapa ayeke dä biani?
Na tapande, diko prophétie so a fa ye so ayeke si na zo so akiri ti leke Jéricho na pekoni bâ gango tâ tënë ni. Josué 6:26 atene: “Na ngoi ni so, Josué adeba yanga ti lo, atene: ‘Deba aga na ndö ti zo so na gbele Jéhovah ayeke gi lege ti kiri ti leke gbata ti Jéricho. Na ngoi so lo yeke zia gere ti gbata ni, kozo molenge ti lo ayeke kui, nga na ngoi so lo yeke zia aporte ti gbagba ti gbata ni, tanga ti molenge ti lo ayeke kui.’” Atënë so aga tâ tënë ngu 500 tongaso na pekoni, ndali ti so 1 aGbia 16:34 atene: “Na ngoi ti komandema ti Achab, Hiel zo ti gbata ti Béthel akiri aleke gbata ti Jéricho. Na ngoi so lo zia gere ti gbata ni, kozo molenge ti lo Abiram akui, nga na ngoi so lo zia aporte ti gbagba ti gbata ni, tanga ti molenge ti lo Ségub akui, a lingbi na tënë so Jéhovah atene lani na lege ti Josué molenge ti Nun.” Gï tâ Nzapa oko la apeut ti tënë mara ti aprophétie so nga ti sara si aga tâ tënë.
YENGA TI 3-9 OCTOBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 AGBIA 17-18
“Juska lawa la bê ti ala ayeke duti use use?”
Duti na mabe na mû anzoni desizion
6 Na ngoi so azo ti Israël ayeke lani na sese ti zendo, ala doit lani ti soro ti voro Jéhovah wala ti sara na ambeni nzapa nde. (Diko Josué 24:15.) So akpa mbeni desizion so ayeke ngangu ape ti mû ni. Ye oko, ye so ala yeke soro alingbi ti sara si ala wara fini wala kuâ. Fani mingi na ngoi ti aJuge, azo ti Israël amû lani asioni desizion. Ala zia ti voro Jéhovah na ala voro anzapa ti wataka (aJuge 2:3, 11-23). Ambeni ngoi na pekoni, na ngoi ti prophète Élie, azo ti Nzapa adoit lani ti soro ti sara na Jéhovah wala ti sara na Baal nzapa ti wataka (1 aGbia 18:21). Élie asuku na azo ni ndali ti so ala ye ti soro ye ape. Mo lingbi ti pensé so desizion ni ayeke lani ngangu pëpe ndali ti so a yeke lakue lege ti ndara ti sara na Jéhovah nga ayeke ga na aye ti nzoni. Biani, mbeni zo ti ndara ayeke ye pëpe ti sara na Baal. Me “bê” ti azo ti Israël ‘ayeke lani use use’. Na ndara, Élie awa lani ala ti voro tâ Nzapa, Jéhovah.
Lo mû mbage ti tâ vorongo
15 ala fâ tere ti ala na épée na likongo, juska mênë asigigi mingi na tere ti ala”. Me wataka! “Mbeni yanga ti kiri tënë na ala ayeke pëpe, wala mbeni zo ti mä ala ayeke pëpe.” (1 aGbia 18:28, 29). Baal ayeke ti lo dä ape. Satan la asigigi na tënë ti Baal so ti handa gi na azo si ala hon yongoro na Jéhovah. Ni la, laso tongana e soro ti sara na mbeni mokonzi nde me na Jéhovah ape, kamene ni ayeke kiri gi na e wani, wala e yeke wara vundu dä.—Diko Psaume 25:3; 115:4-8.
Lo mû mbage ti tâ vorongo
18 Me kozo ti tene Élie asambela, peut-être azo ni atene na bê ti ala wala Jéhovah ni ayeke nga mbeni senge nzapa tongana Baal so la? Ala wara kiringo tënë ni hio. Gi so Élie ahunzi sambela ti lo ni, hio “wâ ti [“Jéhovah,” FD] alondo atï na ahunzi offrande so a-zo-na-wa, na keke, na tênë, na pupu-sese, na anyon ngu so ayeke na yâ caniveau nga.” (1 aGbia 18:38). So ye ape! Azo ni atene nyen?
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
ia l. 86, encadré
Lo mû mbage ti tâ vorongo
Buru ti ngoi ti Élie aninga ngu oke?
Élie, prophète ti Jéhovah, atene na Gbia Achab so kota buru so aninga na yâ ti kodoro ni aga nduru ti hunzi awe. Buru ni ahunzi “na ngu ota ni,” tongana a diko ngoi ni na tango so Élie asara tënë ni kpâ na gbia ni (1 aGbia 18:1). Kete na peko ti so Élie asara tënë ni, Jéhovah asara si ngu apika. Ambeni zo alingbi ti tene so a yeke na yâ ti ota ngu ni si buru ni ahunzi, tongaso a ninga ngu ota ape. Me Jésus nga na Jacques atene so buru ni aninga “ngu ota na nze omene.” (Luc 4:25; Jacq. 5:17). Atënë ni ayeke nde nde la ma?
Atënë ni ayeke nde nde ape. Na Israël ti giriri, ngoi ti buru ayeke ninga ka. A lingbi ti ninga nze omene. Âmanke Élie asara lani tënë ti kota buru ni na Achab na ngoi so a bâ so ngoi ti buru ni aninga ahon nze omene ni awe na ayeke ngangu mingi. Ye so afa so kota buru ni akomanse ti lo lani nze omene kozo awe. Ni la, angu mingi na pekoni, tongana Élie afa tënë ti hunzingo ti kota buru ni “na ngu ota ni,” andâ buru ni aninga nduru na ngu ota na ambeni nze na ndo ni. Me a yeke gi na ngoi so lo bungbi azo ni kue na Hoto ti Carmel la si buru ni aninga biani “ngu ota na nze omene.”
Bâ ngoi so lani Élie aga na ni kpâ na Achab ti sara tënë ti kota buru ni na lo. Lo soro ngoi ni so ngbanga ti nyen? Ti azo ni lani, Baal ayeke zo so aduti na ndo ti ambinda si lo yeke kpe na ni tongana ti mbeni zo so ayeke kpe na ndo ti mbarata. Ala ku ti tene na hunzingo ti buru, Baal ni asara si ngu-nzapa apika. Me tongana buru ni aninga, azo ni ayeke hunda tere ti ala, a tene: ‘Ka Baal ni ayeke na ndo wa? Lo yeke ga na ngu-nzapa ni lawa?’ So Élie atene ngu-nzapa ayeke pika ti kete ape juska lo wani lo tene awe si adoit ti sara azo ti Baal nzoni ape.—1 aGbia 17:1.
YENGA TI 10-16 OCTOBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 AGBIA 19-20
“Bâ ndo na mbage ti Jéhovah ti wara dengo bê”
Zia bê ti mo na Jéhovah na ngoi so akpale ahon ndö ti mo
5 Diko 1 aGbia 19:1-4. Ye oko, Élie akomanse ti sara mbeto na ngoi so Gbia-wali Jézabel atene so lo yeke fâ lo. Tongaso, lo kpe lo gue na gbata ti Béer-Shéba. Lo découragé mingi ni la “lo hunda ti kui.” Nyen la asara si lo ye ti kui? Élie ayeke lani mbilimbili-kue ape, lo yeke “mbeni zo so ayeke na abibe tongana ti e”. (Jacq. 5:17). Peut-être vundu ahon ndö ti lo nga lo fatigué ngangu. Na bango ni, Élie apensé lani so angangu so lo sara ti maï tâ vorongo Nzapa ayeke senge senge nga lo pensé so ye oko achangé na Israël ape nga so gï lo oko la lo ngbâ ti voro Jéhovah (1 aGbia 18:3, 4, 13; 19:10, 14). Li ti e alingbi ti kpe so prophète so ayeke be-ta-zo so apensé tongaso. Me Jéhovah acomprendre vundu ti Élie.
Nzapa ti lo adë bê ti lo
13 Tongana Jéhovah, na yayu kâ, abâ ndo na sese ge na lo bâ prophète ti lo alango na gbe ti keke so na yâ ti hulengo ndo na so ahunda ti kui, a sara nyen na lo? E hinga kiringo tënë ni. Tongana lango ahon na Élie, Jéhovah atokua mbeni ange na lo. Ange ni aga azingo lo yeke na atene na lo: “Mo londo mo te kobe.” Élie alondo, lo te ye. Gi mbeni senge kobe la ange ni amû na lo: a yeke mbeni wâ ti mapa na ngu. Élie atene merci na ange ni? Mbaï ni atene gi atene prophète ni ate mapa ni na lo nyon ngu ni, na pekoni lo kiri lo lango. Vundu ni la asara si lo zi yanga ape so? E hinga ape. Me ange ni akiri azingo lo, na a yeke peut-être na lakui la. Lo tene na Élie: “Mo londo mo te [ye],” na lo zia tënë ti dengo bê so dä, lo tene: “Teti lege ni ayo, na fade ahon ndo ti mo.”—1 aGbia 19:5-7.
Nzapa ti lo adë bê ti lo
21 Na ngoi so pupu asara, wala sese ayengi, wala wâ agbi ndo, mbaï ni atene na e so Jéhovah ayeke na yâ ti aye ni so ape. Élie ahinga so Jéhovah ayeke pëpe tongana Baal, so azo ti vorongo Baal ni apensé atene lo yeke “kpe na ndo ti ambinda tongana ti mbeni zo so ayeke kpe na mbarata,” so ti tene lo la lo yeke ga ka na ngu-nzapa. Jéhovah ayeke ti lo Nzapa so azia ngangu na yâ ti aye kue so ayeke na yâ ti dunia, na tapande lâ, pupu, wâ, ngu. Mbeni ye ti lingbi na lo ayeke ti lo dä ape. Même ndagigi kue alingbi na lo ape (1 aGbia 8:27). Aye so kue asara nyen na ndo ti Élie nyen? Girisa ape so mbeto asara lo fade. Me na mara ti Nzapa so na tere ti lo, Nzapa so aye so kue ayeke gi na gbe ti ngangu ti lo, mbeto ti Achab na Jézabel ayeke sara lo tongana nyen?—Diko Psaume 118:6.
Nzapa ti lo adë bê ti lo
22 Tongana wâ ni ahon awe, ndo adë ngii na Élie amä mbeni go “so asara tënë yeke.” Go ni atene na Élie ti tene tënë, na ye so Élie asara la. Lo kiri lo fa gingo bê ti lo ni kue. Hinga ape ye so akiri adë bê ti lo. Me tongana lo mä tënë so go “so asara tënë yeke” atene na lo, lo kiri lo wara ngangu. Jéhovah atene na Élie so lo ngbâ lakue wakua ti ni. Nyen la afa ni nyen? Nzapa afa na lo so bira so lo yeke tiri ti zi na vorongo Baal na yâ ti Israël ade ti hunzi ape. Ye so afa polele so kua so Élie asara so angbâ senge senge ape, teti ye so Nzapa aleke na bê ti lo awe, lo yeke sara ni. Élie angbâ lakue prophète ti Jéhovah, teti so Nzapa amû na lo mbeni kua ti sarango ni.—1 aGbia 19:12-17.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
w97 1/11 l. 31 par. 1
Mbeni tapande ti sarango sacrifice nga ti dutingo be-ta-zo
Awakua ti Jéhovah mingi laso ayeke fa mara bibe ti sacrifice so. Ambeni azia “ayaka” ti ala, so ti tene aye so ayeke ga na ala nginza, ti gue ti fa nzoni tënë na atérritoire so ayo mingi wala ti sara kua na Béthel. Ti ambeni ala gue na kodro wande ti sara kua na yâ ti achantier ti construction. Mingi ti ala ayeda ti sara akua so a bâ tongana ambumbuse kua. Me, akua kue so angbâa ti Jéhovah ayeke sara na lo mbumbuse ni ayeke dä ape. Jéhovah aye azo kue so avoro lo na bê ti ala wani, na lo yeke sara tufa na ndö ti bibe ti sacrifice so ala fa.—Marc 10:29, 30.
YENGA TI 17-23 OCTOBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 1 AGBIA 21-22
“Mû tapande ti fason so Jéhovah ayeke sara ye na komandema ti lo”
it-1 l. 1266 par. 1
Jéhovah ti aturugu
Na ngoi so Josué abâ mbeni ange nduru na Jéricho na lo hunda wala lo yeke na mbage ti azo ti Israël wala na mbage ti awato ti ala, ange ni akiri tënë atene: “Ên-ën, mbi yeke na mbage ti awato ti ala pëpe, mbi mokonzi ti aturugu ti Jéhovah la mbi ga so.” (Jos 5:13-15) Prophète Micaïah atene na Gbia Achab na Josaphat, lo tene: “Mbi bâ Jéhovah so aduti na ndö ti trône ti lo, na aturugu ti lo ti yayu kue aluti na terê ti lo, ambeni na mbage ti koli nga ambeni na mbage ti wali.” A yeke polele so lo yeke sara lani tënë ti amolenge ti Jéhovah ti yingo la (1aG 22:19-21). So a tene “Jéhovah ti aturugu” ayeke na lege ni, ndali ti so a yeke wara gï groupe ti achérubin, ti aséraphin nga na ti a-ange ape, (És 6:2, 3; Ge 3:24; Apc 5:11) me nga ti agroupe so a leke yâ ni nzoni, ndani la Jésus Christ atene lani so lo peut ti iri “légion ti a-ange ahon 12” ti ga ti aidé lo (Mt 26:53). Na ngoi so Ézéchias atoto na Jéhovah ti aidé lo, lo iri lo “Jéhovah ti aturugu, Nzapa ti Israël, mo so mo duti na ndö ti trône ti mo so ayeke na ndö ti achérubin”, kite ayeke dä ape so lo yeke pensé lani na sanduku ti mbele nga na déssin ti achérubin so ayeke na ndö ti yanga ni, so ayeke fä ti trône ti Jéhovah na yayu (És 37:16; bâ 1Sa 4:4; 2Sa 6:2). Bê ti wakua ti Élisée adë na lege ti mbeni vision so lo bâ na lege ti miracle so na yâ ni lo bâ ahoto na terê ti gbata so prophéte Élisée alango dä, so awato angoro ni; ahoto ni “a si singo na ambarata nga na apuse ti mbarata so wâ ayeke za na terê ni”, so ayeke mbage ti a-ange, aturugu ti Jéhovah.—2aG 6:15-17.
“Mokonzi ti akoli kue ayeke Christ”
9 Sarango terê kete. Jéhovah ayeke na ndara ahon azo kue, me lo yeke mä awakua ti lo na ngoi so ala yeke fa abango ndo ti ala (Gen. 18:23, 24, 32). Lo mû lani lege na a-ange, so ayeke na gbe ti komandema ti lo, ti fa aye so ala ye ti tene lo sara (1 aGbia 22:19-22). Jéhovah ayeke mbilimbili-kue, me laso lo hunda na e pëpe ti duti mbilimbili-kue. Ye oko, lo mû maboko na azo so ayeke mbilimbili-kue ape so ayeke sara na lo ti sara na lo nzoni (Ps. 113:6, 7). Bible atene même so Jéhovah ayeke “zo ti mungo maboko” na e (Ps. 27:9; aHéb. 13:6). Gbia David atene lani so lo wara lege ti sara akota kua so lo sara gï ndali ti so Jéhovah asara terê ti lo kete nga lo mû maboko na lo.—2 Sam. 22:36.
it-2 l. 255 par. 7
Mvene
Jéhovah azia si “bibe ti handango zo” ali azo so aye mvene “si ala mä na bê na mvene” ahon ti mä na bê na nzoni tënë na ndö ti Jésus Christ (2aT 2:9-12). Ye so asi lani na Achab Gbia ti Israël angu ngbangbo mingi kozo afa tâ tënë ti mama-ndia so. Aprophète ti mvene atene na Achab so lo yeke sö benda na yâ ti bira so lo yeke sara na gbata ti Ramoth-Galaad, atâa so Micaïah prophète ti Jéhovah atene kozo awe so lo yeke wara sioni. Tongana ti so Jéhovah afa na Micaïah na yâ ti vision, lo sara si mbeni ange aga “mbeni yingo ti mvene” na yanga ti aprophète ti Achab kue. So ti tene, ange so asara kua na ngangu ti lo na ndö ti ala si atënë ti ala, aduti tâ tënë ape, me aduti aye so anzere na ala wani ti tene ni nga ye so anzere na Achab ti mä. Atâa so a gboto mê ti Achab, lo yeda ti tene ala handa lo na atënë ti mvene na lo wara kuâ na pekoni.—1aG 22:1-38; 2Ch 18.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Tâ changengo bê aye ti tene nyen?
4 Na nda ni, Jéhovah akanga bê encore ape. Lo tokua Élie ti fâ ngbanga na ndö ti Achab na Jézabel. A doit ti fâ ahale ti ala kue. Atënë ti Élie asara Achab nzoni oko ape. Mo ye ti bâ, koli so asara ye na baba so ‘asara terê ti lo kete’.—1 aGbia 21:19-29.
5 Atâa so Achab asara terê ti lo kete na ngoi ni so, aye so lo sara na pekoni afa so lo changé bê ti lo biani ape. Lo gi lani pëpe ti zi vorongo Baal na yâ ti royaume ti lo. Nga, lo wa azo ti voro Jéhovah ape. Ambeni ye nde so Achab asara afa so lo changé bê ti lo ape.
6 Ambeni ngoi na pekoni, na ngoi so Achab atisa Josaphat, nzoni gbia ti Juda, ti mû maboko na lo na yâ ti bira so lo sara na azo ti Syrie, Josaphat ahunda ti tene ala bâ mbeni prophète ti Jéhovah kozo si. Na tongo nda ni, Achab ake, lo tene: “Mbeni zo oko angbâ so e lingbi ti hunda tënë ti Jéhovah na yanga ti lo, me mbi ye tënë ti lo pëpe, ndali ti so lâ oko lo tene nzoni prophétie na ndö ti mbi pëpe, me gï asioni ni.” Atâa so kue, ala bâ prophète Micaïah. Achab ayeke na raison. Zo ti Nzapa so afa so sioni ye ayeke si na Achab. Ahon ti tene Achab, sioni zo so, achangé bê ti lo nga lo gi pardon ti Jéhovah, lo bi prophète ni na kanga (1 aGbia 22:7-9, 23, 27). Atâa so gbia ni akanga prophète ni, lo lingbi pëpe ti kanga lege na prophétie ni ti ga tâ tënë. A fâ Achab na yâ ti bira ni.—1 aGbia 22:34-38.
YENGA TI 24-30 OCTOBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 1-2
“Mbeni pendere tapande ti fango ye”
Aye so a-ancien ayeke sara ti fa kua na aita-koli
15 Mbaï ti Élisée afa nga so a yeke kota ye laso ti tene aita-koli ane a-ancien so ayeke na akode mingi. Na peko ti so Élie na Élisée ague abâ ambeni prophète na Jéricho, ala use kue ague na Ngu ti Jourdain. Kâ, “Élie akamata kota bongo ti lo, lo ngongbi bongo ni, na lo pika ngu na bongo ni si ngu [ni] akangbi”. Na peko ti so ala fâ ngu ni na ndo ti kuru sese, ala ngbâ ti “sara tënë” na ngoi so ala yeke hon. A yeke polele so Élisée apensé lani pëpe so lo hinga ye kue na ngoi ni so awe. Juska na ngoi so Élie ahon, Élisée azia bê ti lo na ndo ti atënë so wafango ye na lo atene. Na pekoni, mbeni kota pupu ayô Élie amontê na lo na lê ti nduzu. Na pekoni lo mû bongo ti Élie, lo kiri lo gue lo luti na yanga ti Ngu ti Jourdain. Lo mû bongo ti Élie ni so, lo pika na lê ti ngu, na lo tene: “[Jéhovah] Nzapa ti Élie ayeke na ndo wa?” Yâ ti ngu ni akiri akangbi use.—2 aGbia 2:8-14.
Aye so a-ancien ayeke sara ti fa kua na aita-koli
16 Mo bâ so kozo miracle so Élisée asara ayeke tâ gi mara miracle so Élie asara na ngoi ti ndangba miracle ti lo lani? Ye so afa nyen na e? Élisée apensé pëpe so teti so lo la lo mû place ti Élie, a lingbi lo sara ye nde na ti so Élie asara. Me, lo fa so lo ne Élie so afa kua na lo na lege so lo ngbâ ti sara kua ti lo tongana ti so Élie asara. Ye so asara si amba ti lo aprophète azia bê ti ala kue ndo ti lo (2 aGbia 2:15). Ye oko, a si na mbeni ngoi, na ngoi so Élisée asara ngu 60 na yâ ti kua ti lo ti prophète, Jéhovah amû na lo ngangu ti sara amiracle mingi ahon ati so Élie asara. Ye so afa nyen laso na awamandango ye?
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti use mbeti ti aGbia
2:11—Yayu” wa la ‘Elie ague dä na lege ti gingisale’ wala kota pupu? A yeke pëpe mbeni ndo kâ so atongoro ayeke dä, wala ndo so Nzapa na ange ti lo ayeke dä (Deutéronome 4:19; Psaume 11:4; Matthieu 6:9; 18:10). “Yayu” ni so Elie ama dä ayeke gi lê ti nduzu (Psaume 78:26; Matthieu 6:26). Char ni akpe na Elie na lê ti nduzu juska ti gue ti zia lo na mbeni ndo na sese. Kâ, lo ngbâ na fini teti mbeni ngoi. Angu mingi na pekoni, Bible afa so Elie asû mbeni mbeti na Joram gbia ti Juda.—2 Chronique 21:1, 12-15.
YENGA TI 31 OCTOBRE –6 NOVEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 3-4
“Mû molenge ti mo”
“Mbi hinga so lo yeke zingo ande”
7 Use zingongo ti kuâ so Bible asara tënë ni ayeke ti so prophète Élisée so amû place ti Élie asara ni lani. Mbeni wali so azo ahinga lo mingi na gbata ti Sunem ayamba Élisée na mbeni lege so ayeke nde mingi. Na lege ti prophète ni, Nzapa afuta wali-ngombo so nga na koli ti lo so ayeke mbakoro na molenge ti koli. Ambeni ngoi na pekoni, molenge ni akui. Tara ti bâ tâ vundu ti mama ni. Koli ti lo azia lege na lo, lo tambela kilomètre 30 na lo gue lo wara Élisée na Hoto ti Carmel. Prophète ni atokua zo ti kua ti lo Guéhazi kozo na ala na Sunem. Guéhazi awara lege ti kiri na molenge ni na fini ape. Mo ye ti bâ, mama ni so ayeke na vundu nga na Élisée asi.—2 aGbia 4:8-31.
“Mbi hinga so lo yeke zingo ande”
8 Élisée aduti na terê ti kuâ ti molenge ni na yâ ti da na Sunem, lo sambela. Na lege ti miracle, molenge ti koli ni akiri na fini, lo na mama ti lo akiri awara terê, na mama ni ayeke na kota ngia. (Diko 2 aGbia 4:32-37.) Peut-être lo dabe ti lo nzoni mingi na sambela so Hannah, so adü lani molenge ape, asara na ngoi so lo ga na Samuel ti sara kua na yâ ti tabernacle. Lo tene lani na yâ ti sambela ni, lo tene: ‘Jéhovah asara si zo ague na yâ ti Dû ti kuâ, nga lo sara si zo alondo kâ asigi.’ (1 Sam. 2:6). A yeke polele, so Nzapa azingo mbeni molenge ti koli na kuâ na Sunem, lo fa ngangu so lo yeke na ni ti zingo akuâ.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
it-2 l. 672 par. 6
Prophète
“Amolenge ti aprophète.” Tongana ti so a fa pekoni na yanga ti Hébreu (Oxford, 1952, p. 418), tënë bèn (molenge ti) wala bené (amolenge ti) aye peut-être ti sara tënë ti “zo so ayeke na yâ ti mbeni mara wala mbeni groupe ti azo.” Tënë “amolenge ti aprophète” aye peut-être ti sara tënë ti mbeni ekole so ayeke fa ye na aprophète, wala mbeni bungbi ti aprophète. A tene so a yeke wara mara ti agroupe ti aprophète so na Béthel, na Jéricho, nga na Guilgal (2aG 2:3, 5; 4:38; bâ 1Sa 10:5, 10). Samuel amû li ni lani na ndö ti mbeni groupe ni oko na Ramah (1Sa 19:19, 20), na bango ni Élisée nga kue amû li ni tongaso na ngoi ti lo (2aG 4:38; 6:1-3; bâ 1aG 18:13). Mbaï ni afa so amolenge ti aprophète ayeke leke lani da ti ala wani na ala hunda ye na ambeni zo si ala sara na kua ni, ye so afa so ala yeke lani na aye mingi ape. Atâa so fani mingi ala yeke te ye nga ala lango ndo oko, zo oko oko la peut-être ayeke sara akua ti lo ti prophète so a mû na lo.—1aG 20:35-42; 2aG 4:1, 2, 39; 6:1-7; 9:1, 2.