BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • w02 15/3 l. 29-31
  • Lekengo Kuâ si A Fun Pëpe A Yeke Teti A-Chrétien?

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • Lekengo Kuâ si A Fun Pëpe A Yeke Teti A-Chrétien?
  • Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2002
  • Akete li ti tënë ni
  • Ambeni mbeti nde na ndö ti oko tënë ni
  • Ngobo ti Salango Ye So Alondo na Ndo Wa?
  • A Yeke Teti A-Chrétien?
  • Mo Dabe Mo na Ni?
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2002
  • Mo hinga?
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2013
  • Acadeau so alingbi na mbeni gbia
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2015
  • A leke kuâ ti Jésus na a lu ni
    Jésus: Lege ni, tâ tënë na fini
Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2002
w02 15/3 l. 29-31

Lekengo Kuâ si A Fun Pëpe A Yeke Teti A-Chrétien?

Na ngoi so lo ga ndulu na kuâ, kotara Jacob so aduti be-ta-zo ahunda ndangba ye so: “I lu mbi na akotara ti mbi na gamba so ayeke na yaka ti Ephron, zo ti mara ti Heth, na gamba so ayeke na yaka ti Macpéla, so ayeke na gbele Mamré, na sese ti Canaan.” ​—Genèse 49:29-31.

JOSEPH asala ye alingbi na ye so babâ ti lo ahunda na salango kusala na mbeni ngobo ti salango ye so amû yâ ti Égypte kue na ngoi ni kâ. Lo mû yanga na “awakua ti lo, awanganga, ti leke kuâ ti babâ ti lo si a fun pëpe.” Na lege ti mbaï so ayeke na Genèse chapitre 50, awanganga ni ayeke mû giriri lango 40 ti leke kuâ ni. Lekengo kuâ ti Jacob si a fun pëpe amû lege na mbeni bungbi ti azo mingi mingi ti sewa ti Joseph nga na akota zo ti Égypte ti tambela yeke yeke teti akilomètre ndulu na 400 ti lu kuâ ti Jacob na Hébron.​—Genèse 50:1-14.

Lege ayeke dä ti tene mbeni lâ a wara peut-être kuâ ti Jacob so a leke ni si a fun pëpe? Pasa ni ayeke biani kete mingi. Israël ayeke giriri mbeni ndo so ngu asua dä nzoni, ye so a sala si a yeke ngangu ti wara na gbe ti sese ni mara ti aye tongaso. (Exode 3:8) Angbele ye so a sala na wen nga na tênë asi singo na gbe ti sese ni, me mingi ti aye so akpengba pëpe, aye tongana bongo, poro ti anyama, nga kuâ ti azo so a leke ni si a fun pëpe, aluti pëpe na gbele ngu nga na agbiango ti ye na yâ ngoi so ahon.

Me lekengo kuâ si a fun pëpe ayeke mbilimbili nyen? Ngbanga ti nyen a yeke sala ni? A yeke teti aChrétien?

Ngobo ti Salango Ye So Alondo na Ndo Wa?

A lingbi ti fa nzoni ahon peko ti lekengo kuâ si a fun pëpe tongana batango kuâ ti zo wala ti nyama si a buba pëpe. Awasungo-mbaï ayeke ndulu ti yeda so lekengo kuâ si a fun pëpe alondo na Égypte me azo ti Assyrie, ti Perse, na aScythe asala ni nga. Peut-être warango akuâ so a lu na yâ mbutu ti yando si a bata ni nzoni amû lege na azo ti to nda ti bi bê na ti tara na lege ti senda-ye ti hinga tongana nyen a lingbi ti leke akuâ si ala fun pëpe. Lungo zo na yâ mbutu ti yando, ndo so ahule mingi, ayeke kanga lege na ngu nga na pupu ti si na ndo ti kuâ ni, na tongaso lo fun hio pëpe. Ambeni atene so a to nda ti leke akuâ si ala fun pëpe gi na ngoi so a wara akuâ so a bata ni na yâ ti atron (wala carbonate de sodium), nga na yâ alcali so a si singo na Égypte nga na akodoro so ayeke na tele ni.

Nda ti kusala ti zo so aleke kuâ si a fun pëpe ayeke gi ti kanga lege na kusala so amakongo ato nda ti sala lakue na yâ angbonga so aga na peko ti kuâ ti zo, so ayeke na gunda ti bubango yeke yeke ti kuâ ni. Tongana a lingbi ti kanga lege na kusala so, bubango ti kuâ ni ayeke luti wala ayeke kiri na peko mingi. A hunda ti sala aye ota: ti bata kuâ ni mo bâ mo tene lo ngbâ na fini, ti kanga lege si a buba pëpe, na ti kanga lege na akete nyama ti te kuâ ni kue.

Azo ti Égypte ti giriri aleke akuâ ti ala si a fun pëpe mingi ni ndali ti atënë ti vorongo. Mabe ti ala na mbeni fini na peko ti kuâ ague oko na nzala ti akinda ni ti ngbâ ti wara lege ti sala tënë na azo ti sese. Ala mä na bê so a yeke yü atele ti ala teti lakue lakue na atele so ayeke kiri ti wara fini. Atâa so lekengo akuâ si a fun pëpe amû giriri ndo mingi, ti si na ngoi ti e a wara tondo oko pëpe na Égypte na ndo lege so a sala ni. Tondo so afa tënë ni nzoni ahon ayeke ti wasungo-mbaï ti Grèce Hérodote na siècle oku K.N.E. Ye oko, a tene so tarango ti sala ye alingbi na fango lege so Hérodote amû alë lengo mingi pëpe.

A Yeke Teti A-Chrétien?

Atënë ti mabe ti azo so aleke kuâ ti Jacob si a fun pëpe ayeke lani nde na ti lo. Ye oko, a yeke ngangu na e ti bi bê so tongana Joseph amû kuâ ti babâ ti lo na awanganga ni, lo hunda ti tene a sala asambela na ambeni ye so peut-être ague legeoko na alekengo kuâ mingi so a sala na Égypte na ngoi ni kâ. Jacob na Joseph kue ayeke giriri akoli so ayeke na kpengba mabe. (aHébreu 11:21, 22) Atâa so a lingbi ti tene so a yeke Jéhovah pëpe si amû yanga ni, Mbeti ti Nzapa asala sioni tënë pëpe na ndo kuâ ti Jacob so a bata ni nzoni. Lekengo kuâ ti Jacob si a fun pëpe aduti pëpe tapande teti mara ti Israël wala teti kongregation ti aChrétien ti mû pekoni. Biani, Tënë ti Nzapa amû pëpe afango lege so ayeke polele na ndo ni. Na peko ti so a leke kuâ ti Joseph mveni na Égypte si a fun pëpe, na pekoni Mbeti ti Nzapa asala mbeni tënë oko na ndo mara ti salango ye tongaso pëpe.​—Genèse 50:26.

Akuâ ti azo so afun, so a wara ni na yâ adukua na Palestine, afa so a yeke pëpe na yâ ngobo ti salango ye ti aHébreu ti leke kuâ si a fun pëpe, wala ti bata ni ti tene a ninga. Na tapande, a sala ye tongaso pëpe na kuâ ti Lazare. Atâa so a kanga lo na bongo, azo so ayeke dä lani agi bê ti ala tongana Jésus aye ti lungula tênë so akanga yanga ti dukua ni. Teti so Lazare akui a sala lango osio awe, ita ti lo ti wali ahinga nzoni so tongana a lungula tênë ni, fion ni ayeke mû ndo.​—Jean 11:38-44.

A leke giriri kuâ ti Jésus Christ si a fun pëpe? Ambaï ti a-Évangile atene tongaso pëpe. Na ngoi ni kâ, aJuif ayeke sukula akuâ ni na ayombo nga na amafuta so afun pendere kozoni si a lu ni. Na tapande, Nicodème aga na gbâ ti ayombo ndali ni. (Jean 19:38-42) Ngbanga ti nyen lo ga na gbâ ti ayombo tongaso? Peut-être kota ndoye nga na kpengo mbito so lo yeke na ni teti Jésus apusu lo ti mû ye mingi tongaso. A lingbi e tene pëpe so salango kusala tongaso na ayombo ayeke ti bata kuâ ti Jésus si a buba lâ oko pëpe.

Fade mbeni Chrétien alingbi ti ke ye so a sala lakue ti leke na kuâ si a fun pëpe? Tongana a bâ ni nzoni, lekengo kuâ ni tongaso aye gi ti kanga lege na ye so zo alingbi ti kpe ni pëpe. E londo na pupu-sese, na e yeke kiri na pupu-sese. (Genèse 3:19) Me fade ngoi oke aduti na popo ti lango ti kuâ ni na lango ti lu lo? Tongana asongo na akamarade ayeke londo na yongoro ndo na ala ye ti bâ kuâ ni, biani a lingbi a leke kuâ ni kete si a fun pëpe teti mbeni ngoi.

Tongaso, na lege ti Mbeti ti Nzapa, a lingbi zo agi bê ti lo pëpe tongana letäa amû yanga ti leke kuâ ni si a fun pëpe wala tongana azo ti sewa ni aye si a duti tongaso. Akinda ‘ahinga ye oko pëpe.’ (Zo-ti-fa-tene 9:5, NW) Tongana ala yeke na yâ mongoli ti Nzapa, fade a yeke zingo ala ti duti na yâ fini sese so lo zê.​—Job 14:13-15; Kusala 24:15; 2 Pierre 3:13.

[Encadré/Foto na lembeti 31]

LEKENGO KUÂ SI A FUN PËPE: GIRIRI NA LASO

Na Égypte ti giriri, kode ti lekengo kuâ si a fun pëpe so mbeni zo alingbi ti wara aluti gi na ndo kamba ti sewa ni. Mbeni sewa so ayeke na mosoro aye peut-être ti soro lani kode so ge:

Na lege ti mbeni wen so a yôro na yâ duhon, a gboto mongoli ti zo ni na gigi. Na pekoni, a sukula yâ ti bio ti li ni na ambeni yorö so alingbi na ni. Kapa ti pekoni ayeke ti lungula ambage ti tele kue so ayeke na yâ ti zo ni me a lungula pëpe bê na amisa-hinon ni (wala a-rein). Ti zi avi ni, a lingbi a suru gbe ti yâ ti zo ni, me a bâ salango ye so tongana mbeni siokpari. Ti ngoro na tele ti kota kpale so, awalekengo kuâ si a fun pëpe ti Égypte asoro mbeni zo so a hiri lo zo ti surungo zo ti sala ni. Gi tongana a hunzi ti sala ni, lo kpe hio teti a yeke hiri deba sioni na a yeke bo na tênë zo so asala ye so a bâ ni tongana kengo ndia.

Na peko ti so a zi avi ni kue, a sukula yâ ti zo ni nzoni. Wasungo-mbaï Hérodote asû na mbeti: “Ala yôro gbâ ti myrrhe ti nzoni-kue so a neka ni, na mara ti ayombo nde nde kue so afun pendere (me yombo ti libano pëpe) na yâ ti zo ni, na ala fü kä ni.”

Na pekoni, a yôro kuâ ni na yâ ngu ti atron teti alango 70, ti tene a zi ngu kue so angbâ na yâ kuâ ni. Na peko ti ye so, a sukula kuâ ni na a kanga lo na kode na bongo ti lin. A sala kusala na mbeni ye so akpa bängâ ti gbu bongo ni ngangu si a zi pëpe, na a zia kuâ ni wala momie ni na yâ mbeni pendere sanduku so a leke ni na keke ti kpa tele ti zo.

Laso, lekengo kuâ si a fun pëpe alingbi ti hunda gi ambeni kete ngbonga senge. Mingi ni a yeke sala ni na yorongo mbeni wungo ti ngu ti yorö na yâ akamba ti mênë na ti bê, nga na yâ na kate ni. Tongana angu ayeke hon, a sigigi na a sala kusala na mara ti angu ti yorö nde nde. Ye oko, ndali ti ngele ni nga ti bata nzoni tele ti ambeni zo, lege mingi formaldéhyde (wala formol) ayeke yorö so a sala kusala na ni ti leke kuâ si a fun pëpe.

[Foto]

Sanduku ti kuâ so a sala na lor ti Gbia Tutankhamen

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo