Lege ti hinga na tâ bungbi ti vorongo Nzapa
MINGI ti abungbi ti vorongo Nzapa atene so aye so ala yeke fa alondo na Nzapa. Tongaso, a yeke nzoni e dengi mê na tënë so Jean, bazengele ti Jésus atene: “I so mbi ndoye i mingi, i zia bê ti i na tënë ti ayingo kue pëpe, me i tara ayingo ni ti bâ tongana ala yeke ti Nzapa; teti aprophète mingi ti wataka atambela na sese so.” (1 Jean 4:1). Tongana nyen e lingbi ti tara mbeni ye ti bâ wala a londo na Nzapa?
Ye kue so alondo na Nzapa afa sarango ye ti tere ti lo, mbilimbili kota sarango ye ti lo so ayeke ndoye. Na tapande, hôn ti e so amû lege na e ti mä pendere fungo ti akeke, ti afleur wala ti mä fion ti wâ ti mapa afa na gigi ndoye ti Nzapa. Lê ti e so amû lege na e ti bâ lindango ti lâ, ti bâ pupulenge wala ti bâ hengo ngia ti mbeni kete molenge afa ndoye ti Nzapa na mbage ti e. A yeke nga legeoko tongana e mä pendere mozoko, toto ti andeke wala go ti mbeni zo so e ndoye lo mingi. Atâa so e yeke mbilimbili-kue pëpe, lege so a leke na e afa na gigi ndoye ti Nzapa. A yeke ndali ni la, fani mingi, e hinga tâ tënë ti atënë ti Jésus so lo tene: “Ngia ayeke na zo so amû ye, ahon ngia ti lo so akamata ye.” (Kusala 20:35). A nzere na e ti fa ndoye ndali ti so a sara e “na image ti Nzapa”. (Genèse 1:27). Atâa so asarango ye ti Jéhovah ayeke mingi, ndoye ayeke kota sarango ye ti lo so ahon atanga ni kue.
A yeke nzoni ambeti kue so alondo na Nzapa afa na gigi ndoye ti lo. Abungbi ti nzapa ti sese so ayeke na angbene mbeti mingi. Ambeti so ayeke fa na gigi ndoye ti Nzapa biani?
Ti tâ tënë ni, mingi ti angbene mbeti ti abungbi ti nzapa ti sese so asara tënë mingi pëpe na ndo lege so Nzapa andoye e wala tongana nyen e lingbi ti ndoye Nzapa. Ni la, azo kutu mingi mingi awara kiringo tënë pëpe na ngoi so ala hunda tënë so: “Ngbanga ti nyen pasi na aye ti sioni angbâ lakue atâa so aye so angoro e afa na gigi ndoye ti Nzapa?” Nde na so, Bible ayeke gi oko ngbene buku so asara tënë polele na ndo ndoye ti Nzapa. A fa nga na e tongana nyen e lingbi ti fa ndoye.
Buku so asara tënë na ndo ndoye
Tënë ti Nzapa, Bible, afa Jéhovah tongana “Nzapa ti ndoye”. (2 aCorinthien 13:11). Bible afa na e tongana nyen ndoye apusu Jéhovah ti leke akozo zo sân ti tene ala wara kobela nga na kui. Me kengo yanga-ti-komande ti Nzapa asara si azo abâ pasi (Deutéronome 32:4, 5; aRomain 5:12). Jéhovah asara ye si azo akiri awara ye so akozo zo so agirisa ni. Mbeti ti Nzapa atene: “Teti Nzapa andoye sese so tongaso, Lo mû Molenge ti Lo ngengele oko, si zo so amä na bê na Lo alingbi kui pëpe, me lo yeke na fini ti lakue lakue.” (Jean 3:16). Bible akiri afa na e tongana nyen Nzapa azia molenge ti lo Jésus na ndo ti mbeni ngorogbia so ayeke mbilimbili-kue ti sara si azo so amä yanga akiri awara siriri.—Daniel 7:13, 14; 2 Pierre 3:13.
Bible afa na nduru tënë ye so a hunda na zo ti sara na lege ti atënë so: “A lingbi mo ndoye Seigneur Nzapa ti mo na bê ti mo kue, na âme ti mo kue, na bibe ti mo kue. So ayeke kota komandema na komandema ti kozoni. Na komandema use ni so alingbi na kozo komandema ayeke so, Mo ndoye zo so ayeke nduru na mo legeoko tongana mo ndoye mo mveni. Ndia kue . . . aluti na ndo komandema use so.” (Matthieu 22:37-40). Bible mveni afa so lo londo na Nzapa. Teti so Bible afa polele sarango ye ti Nzapa, e lingbi biani ti tene so a londo na “Nzapa ti ndoye”.—2 Timothée 3:16.
Tongana mbeni ngbene mbeti afa so Nzapa ayeke sara ye na ndoye, e lingbi ti hinga so mbeti so alondo biani na Nzapa. A yeke hinga nga atâ wavorongo Nzapa na ndoye ndali ti so ala mû tapande ti Nzapa na fango ndoye.
Lege ti hinga na atâ wavorongo Nzapa
A yeke hinga polele ala so andoye biani Nzapa, mbilimbili fadeso, so e yeke na yâ ti mbeni ngoi so Bible airi ni “lâ ti nda ni”. Azo ayeke ga mingi ni “azo ti ndoye tere ti ala mveni, azo ti ndoye nginza, . . . azo so andoye ngia, me ala ndoye Nzapa pëpe”.—2 Timothée 3:1-4.
Tongana nyen mo lingbi ti hinga azo so andoye Nzapa? Bible atene: “So ayeke ndoye ti Nzapa: e bata komandema ti Lo.” (1 Jean 5:3). Ndoye ti Nzapa ayeke pusu azo ti yekia andia ti Bible na ndo nzoni sarango ye. Na tapande, Mbeti ti Nzapa amû andia na ndo bungbingo ti koli na wali nga na mariage. Bungbingo ti koli na wali ayeke gi teti azo so asara mariage awe nga Nzapa aye si azo so asara mariage awe asara divorce pëpe (Matthieu 19:9; aHébreu 13:4). Tongana mbeni wali ti kodoro ti Espagne, so ague lani na ekole ti mandango ye na ndo tënë ti nzapa, ague na bungbi ti aTémoin ti Jéhovah so ala yeke manda Bible mingi dä, lo tene: “Mbi kpengba mingi na peko ti bungbi so gi pëpe ndali ti so mbi mä apendere diskur so azi nda ti Bible nzoni, me nga ndali ti beoko so ayeke na popo ti aTémoin ti Jéhovah, nzoni tambela ti ala nga na anzoni sarango ye ti ala.”
Na tere ti ndoye ti ala na mbage ti Nzapa, a yeke hinga atâ Chrétien na lege ti ndoye so ala yeke fa na mbage ti azo so ayeke nduru na ala. Kota kusala ti ala so ahon atanga ni kue ayeke ti fa na amba ti ala tënë ti Royaume ti Nzapa so ayeke oko beku ti azo (Matthieu 24:14). Mbeni ye oko ayeke dä pëpe so alingbi ti ga na ye ti nzoni teti lakue lakue na azo so ayeke nduru na ala ahon mungo maboko na ala ti wara hingango ye ti Nzapa (Jean 17:3). Atâ Chrétien afa nga ndoye ti ala na ambeni lege nde. Ala yeke mû maboko na azo so ayeke bâ pasi na ambeni lege so alingbi. Na tapande, na ngoi so sese ayengi lani na kodoro ti Italie na aga na gbâ ti akpale, mbeni mbeti sango ti ndo ni atene so aTémoin ti Jéhovah “amû maboko na mbeni lege so alingbi, ala mû maboko na azo so ayeke bâ pasi, sân ti hinga bungbi ti nzapa so azo ni ayeke na yâ ni.”
Na tere ti ndoyengo Nzapa nga na azo so ayeke nduru na ala, atâ Chrétien andoye tere ti ala na popo ti ala. Jésus atene: “Mbi mû na i fini komandema, i ndoye tere ti i na popo ti i; legeoko tongana Mbi ndoye i, a lingbi i ndoye tere ti i na popo ti i nga. Na lege so, fade azo kue ahinga i yeke adisciple ti Mbi, tongana i ndoye tere ti i na popo ti i.”—Jean 13:34, 35.
Ndoye so atâ Chrétien ayeke na ni na popo ti ala, a yeke bâ ni polele? Mbeni wali so a mû lo tongana zo ti kua ti da abâ so tënë so ayeke tâ tënë. Lo sara kua na La Paz na kodoro ti Bolivie, mbeni ndo so atënë ti kete mara asara si kangbi ayeke na popo ti azo ti mosoro na awanzinga. Lo tene: “Na kozo guengo ti mbi na bungbi ti aTémoin ti Jéhovah, mbi bâ mbeni koli so ayü bongo pendere mingi, lo duti na lo yeke sara lisoro na mbeni senge wali ti kodoro ti Inde. Mbi bâ mara ti ye tongaso lâ oko pëpe. Na ngoi ni so, mbi hinga so ala yeke tâ azo ti Nzapa.” Legeoko nga, Miriam so ayeke mbeni maseka-wali ti kodoro ti Brésil atene: “Mbi hinga kozoni pëpe tongana nyen ti duti na ngia, même na yâ ti sewa. Kozo ti tene mbi bâ azo asara ye na ndoye ayeke na popo ti aTémoin ti Jéhovah.” Mbeni fini wayinda ti da-singale na kodoro ti Amerika asû mbeti atene: “Tongana azo kue asara ye tongana ti so ala yeke sara na yâ ti bungbi ti ala, ka kodoro ni ayeke duti tongana ti so e yeke bâ so pëpe. Mbi yeke mbeni wagosinga ti ambeti-sango so ahinga so bungbi ti ala aluti na ndo ti ndoye nga na ndo mbeni kpengba mabe so ala yeke na ni na Wasarango ye.”
Gi tâ bungbi ti vorongo Nzapa
Ndoye ayeke kpengba ye so amû lege ti hinga na tâ bungbi ti vorongo Nzapa. Jésus ahaka warango tâ bungbi ti vorongo Nzapa na mbeni nzoni lege so zo awara na lo soro ti tambela na ndo ni. A yeke gi oko lege so ague na zo na fini ti lakue lakue. Jésus atene: “I lï na kete yanga ni; teti lege ti gue na [futingo, NW ] ayeke kota na yanga ni ayeke kota, na azo mingi alï na lege ti yanga ni so. Teti lege ti gue na fini ayeke ngangu na yanga ni ayeke kete, na gi azo oko oko awara lege ni so.” (Matthieu 7:13, 14). A yeke gi mbeni bungbi ti aChrétien si awara lege ti tâ vorongo Nzapa na ayeke tambela beoko na Nzapa. Tongaso, bungbi ti nzapa so mo yeke soro ti sara ayeke kota ye. Tongana mo wara lege so na mo soro ti tambela na Nzapa, andâ mo wara tâ pendere lege ti sara ye na fini ti mo awe ndali ti so a yeke lege ti ndoye.—aEphésien 4:1-4.
Bâ ngia so mo lingbi ti duti na ni tongana mo yeke na yâ tâ bungbi ti vorongo Nzapa! A yeke tongana ti so mo yeke tambela na Nzapa. Na mbage ti Nzapa, mo lingbi ti manda ti duti na ndara nga ti sara ye na ndoye tongaso si mo duti na nzoni songo na amba ti mo. Na mbage ti lo, mo lingbi ti hinga nda ni so e yeke na fini nga mo lingbi ti gbu nda ti azendo ti Nzapa nga ti duti na beku teti gigi ti kekereke. Fade mo yeke gi ande bê ti mo lâ oko pëpe ndali ti so mo gi tâ bungbi ti vorongo Nzapa.
[Foto na lembeti 3]
Na popo ti angbene mbeti ti abungbi ti vorongo nzapa kue, a yeke gi Bible oko si asara tënë polele na ndo ndoye ti Nzapa
[Afoto na lembeti 5]
A yeke hinga atâ Chrétien na ndoye so ala yeke fa