Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
YENGA TI 7-13 NOVEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 5-6
“Ala so ayeke na e ayeke mingi ahon ala so ayeke na ala”
Aturugu ti Jéhovah so wâ ayeke za na terê ti apuse ti mbarata ti ala
Azo ti Syrie asi na gbata ti Dothan na bï. Na ndade ni, zo ti kua ti Élisée asigi na lo bâ so gbâ ti aturugu angoro gbata ni. Mbeto agbu lo sioni na lo dekongo, lo tene: ‘Élisée, nyen la e yeke sara?’ Élisée atene na lo: ‘Ala so ayeke na e ayeke mingi ahon ala so ayeke na ala.’ Mo ye ti bâ, Jéhovah asara si zo ti kua ti Élisée abâ na li ti ahoto kue so angoro gbata ni gbâ ti ambarata nga na apuse ti mbarata so wâ ayeke za na terê ni.
Élisée abâ lani achar ti wâ: Mo nga kue mo bâ ni?
Atâa so awato angoro Élisée lani kue na Dothan, lo gi bê ti lo pëpe. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so lo yeke na kpengba mabe na Jéhovah. E nga kue e yeke na bezoin ti mara ti mabe so. Zia si e sambela ti wara yingo ti Nzapa tongaso si e lingbi ti duti na mabe nga na ambeni mbage ti lengo ti yingo.—Luc 11:13; aGal. 5:22, 23.
Aturugu ti Jéhovah so wâ ayeke za na terê ti apuse ti mbarata ti ala
Na ngoi so aturugu ti Syrie aye ti gbu Élisée, Élisée asambela, lo tene: ‘Jéhovah, pardon, sara si lê ti ala avuko.’ Mo ye ti bâ, atâa so ala yeke bâ ndo, aturugu ni ahinga encore ndo so ala yeke dä ape. Élisée atene na aturugu ni, atene: ‘Gbata ni la ape. Ala ga, mbi yeke gue ti fa na ala koli so ala yeke gi lo so.’ Ala mû peko ti Élisée juska na Samarie, na ndo so gbia ti Israël ayeke dä.
Na ngoi so azo ti Syrie aga ti hinga ndo so ala yeke dä, mbeni ye ti sarango ni ayeke dä encore ape. Gbia ti Israël ahunda Élisée, atene: ‘A yeke nzoni mbi fâ ala?’ Eskê Élisée ayeke bâ ni tongana mbeni lege la azi na lo ti hunzi na azo so ayeke gi ti sara sioni na lo so? Ên-ën. Élisée atene: ‘Fâ ala ape. Mû na ala kobe, na tene na ala ti kiri.’ Tongaso, gbia ni asara mbeni kota matanga ndali ti ala na lo tene na ala ti kiri na ndo ti ala.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti use mbeti ti aGbia
5:15, 16—Ngbanga ti nyen Élisée ake matabisi so Naaman amû na lo? Elisée ake ni senge pëpe ngbanga ti so lo hinga so a yeke na ngangu ti Jéhovah si lo sara miracle so ti sava Naaman, me a yeke na ngangu ti lo pëpe. Fade a yeke ga na li ti lo kete pëpe ti mû kusala so Nzapa amû na lo ti gi ti wara mbeni ye dä. Atâ wakua ti Nzapa ti laso ayeke mû kusala ti Jéhovah pëpe tongana mbeni ye ti wara ye dä. Ala yeke sara ye alingbi na wango ti Jésus so: “A mû ye na i senge senge, i mû ye na azo senge senge.”—Matthieu 10:8.
YENGA TI 14-20 NOVEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 7-8
“Jéhovah asara si mbeni ye so zo aku ape asi”
it-1 l. 728 par. 2–l. 730 par. 1
Élisée
Me na pekoni, Ben-hadad II alï na ngangu na Samarie, pëpe na lege ti azo ti ngbungo aye ti azo na ngangu so alï na ambeni mbage ti Samarie, me lo lï na yâ ti kodro ti Samarie nga lo ngoro ni. Ye ni ayeke lani ngangu mingi, ndali ti so a tene na gbia ni a tene mbeni wali ate molenge ti lo wani. Gbia Joram so ayeke hale ti Achab, “molenge ti zo ti fango zo,” adeba yanga ti fâ Élisée. Me debango yanga so lo dë sân ti gbu li so atï na ngu. Na ngoi so Joram na mbeni turugu so ayeke aidé lo asi na da ti prophète ni, Joram atene so lo yeke na beku oko ape so Jéhovah ayeke aidé lo. Élisée adë bê ti lo so kobe ayeke duti ande gbani na ndade ni. Zo ti mungo maboko na gbia ni ahe tënë ti Élisée so, na Élisée atene na lo: “Mo yeke bâ ande ni na lê ti mo, me mo yeke te ni pëpe.” Mbeni bruit so Jéhovah asara si atoto na yâ ti camp ti azo ti Syrie asara si ala bâ atene mbeni gbâ ti aturugu ti amara la ayeke ga na bira na ndö ti ala so, ala dö camp ni na akobe ni kue zê, ala kpe ala hon. Na ngoi so gbia ni amä so azo ti Syrie ni kue akpe awe, lo zia zo ti mungo maboko na lo ni na yanga ti gbata ti Samarie ti bata ni, na a yeke ge la lo wara kuâ na ngoi so azo ti Israël aga ti gbu aye na ngangu na yâ ti camp ni la ala dö yâ ti lo si lo kui. Lo bâ kobe ni me lo te ni ape.—2aG 6:24–7:20.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
it-2 l. 108 par. 6
Lampe
Agbia so aga na lege ti ahale ti David. Jéhovah Nzapa azia David gbia na ndö ti Israël, na gbe ti fango lege ti Nzapa, lo fa lege na azo ni nga lo komande na ndö ti ala na lege ti ndara. Ni la a iri lo “lampe ti azo ti Israël”. (2Sa 21:17). Na yâ ti mbele ti royaume so Jéhovah ate na David, lo mû zendo so: “Trône ti mo ayeke luti nzoni lakue.” (2Sa 7:11-16). Tongaso, agbia so aga na lege ti ahale ti David na lege ti molenge ti lo Salomon ayeke tongana mbeni “lampe” ti azo ti Israël.—1aG 11:36; 15:4; 2aG 8:19; 2Ch 21:7.
YENGA TI 21-27 NOVEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 9-10
“Lo sara ye na courage, na bê kue nga na yapungo terê”
w11 15/11 l. 3 par. 2
Jéhu agbu koko ti tâ vorongo Nzapa ngangu
A mû mbeni kua na Jéhu na ngoi so dutingo ti azo ti Israël ayeke nzoni ape. Kodro ni ayeke na gbe ti sioni komandema ti Jézabel, wali ti wakuâ Achab nga mama ti Joram so ayeke gbia so ayeke komande. Lo maï tënë ti vorongo Baal na lo gi ti zi vorongo Jéhovah na yâ ti kodro ni, lo fâ aprophète ti Nzapa nga lo sara si azo ni atï na yâ ti “lango-sioni” nga na “aye ti yorö” ti lo (2 aGbia 9:22; 1 aGbia 18:4, 13). Jéhovah amû yanga ti tene a fâ ahale ti Achab kue même Joram nga na Jézabel kue. Na a yeke Jéhu la adoit ti fâ ala.
w11 15/11 l. 4 par. 2-3
Jéhu agbu koko ti tâ vorongo Nzapa ngangu
Na peko ti so Jéhu ake ti sara tënë na azo use so a tokua ala na lo, lo gue lo tingbi na Gbia Joram nga na Achaziah, gbia ti Juda, so ayeke mû maboko na lo, zo oko oko na na yâ ti puse ti mbarata ti lo. Joram ahunda lo, atene: “Jéhu, mo ga na siriri?” Lo kiri tënë na ngonzo, lo tene: “So lango-sioni ti mama ti mo Jézabel nga na aye ti yorö ti lo angbâ mingi tongaso, siriri alingbi ti duti dä tongana nyen?” Joram aga kirikiri na kiringo tënë so, lo tourné lo kpe. Me Jéhu akpe loro ngangu na peko ti lo. Lo gboto kokora ti lo, lo kpo Joram na bê ti lo, gbia ni atï na yâ ti puse ti mbarata ti lo na lo kui. Atâa so Achaziah awara lege ti kpe, Jéhu agbu lo na lo fâ lo nga.—2 aGbia 9:22-24, 27.
Use hale ti Achab so a doit ti fâ lo ayeke sioni Gbia-wali Jézabel. A yeke na lege ni so Jéhu asara tënë ti lo atene lo yeke “wali so a deba lo awe so”. Na ngoi so Jéhu asi na Jizréel, lo bâ Jézabel ayeke bâ ndo na lê ti fenêtre ti yangbo ti gbia. Sân ti papa, Jéhu amû yanga na akota zo so ayeke sara kua na yangbo ti gbia ni ti bi lo na lê ti fenêtre ni na sese. Na pekoni, ambarata ti Jéhu ahon na ndö ti kuâ ti wali so abuba yâ ti Israël kue so. Na pekoni, Jéhu afâ gbâ ti ahale ti Achab so ayeke sioni zo.—2 aGbia 9:30-34; 10:1-14.
w11 15/11 l. 5 par. 3-4
Jéhu agbu koko ti tâ vorongo Nzapa ngangu
A yeke tâ tënë so Jéhu atuku gbâ ti mênë ti azo. Ye oko, Mbeti ti Nzapa afa lo tongana zo so na courage azi azo ti Israël na gbe ti sarango ye ti ngangu ti Jézabel na afami ti lo. Gï tongana mbeni zo so amû li ni asara ye na courage, na bê kue nga na yapungo terê la lo peut ti sara ye so. Mbeni bakari ti Bible atene: “A yeke mbeni kua so ayeke ngangu mingi so zo adoit ti ngbâ ti sara ni na ngangu ti lo kue”. “Tongana a sara ni na ngangu ape peut-être ayeke mû lege ape ti zi vorongo Baal na Israël.”
Kite ayeke dä ape so mo bâ ambeni ye so na yâ ni aChrétien adoit ti duti na asarango ye ti Jéhu so. Na tapande, e yeke sara ye tongana nyen na yâ ti mbeni ye so aye ti pusu e ti sara mbeni ye so Jéhovah ake ni? E doit ti sara ye hio, na courage nga na ngangu ti ke ye ni so. Tongana a yeke tënë ti vorongo Nzapa ti e na bê kue, e peut ti zia pëpe si mbeni ye amû place ti Jéhovah.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
w11 15/11 l. 5 par. 6-7
Jéhu agbu koko ti tâ vorongo Nzapa ngangu
Peut-être Jéhu abâ atene ti tene royaume ti Israël angbâ ti duti yamba na Juda, royaume oko oko adoit ti duti na vorongo nzapa ti lo. Legeoko tongana ti akozo gbia ti Israël, lo gi ti bata avorongo so na lege so lo maï tënë ti vorongo kete bagara ti lor. Me ye so afa so lo yeke na mabe na Jéhovah ape, lo so azia lo gbia.
Jéhovah agonda Jéhu ndali ti so ‘lo sara ye nzoni nga lo sara ye so ayeke mbilimbili na lê ti Nzapa.’ Me na mbage, ye ti mawa ni ayeke so, Jéhu “abata Ndia ti Jéhovah Nzapa ti Israël na bê ti lo kue pëpe.” (2 aGbia 10:30, 31). Tongana mo bâ nga ambeni ye nde so Jéhu asara kozo, ye so ayeke hon gbungo li ti mo nga ayeke ye ti vundu. Me e manda mbeni ye dä. E peut ti tene lâ oko ape so, so e lë songo na Jéhovah awe so ayeke ngbâ lakue lakue. Lâ na lâ, e doit ti gi ti ngbâ be-ta-zo na Nzapa na lege so e diko Mbeti ti lo, e gbu li na ndö ni nga e sambela Babâ ti e ti yayu na bê ti e kue. Tongaso, zia e sara kue ti ngbâ ti tambela na yâ ti ndia ti Jéhovah na bê ti e kue.—1 aCor. 10:12.
28 NOVEMBRE–4 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 11-12
“A punir mbeni sioni wali ti baba”
it-1 l. 217 par. 4-8
Athalie
Legeoko tongana ti mama ti lo Jézabel, Athalie apusu koli ti lo, Joram, ti sara ye so ayeke sioni na lê ti Jéhovah na yâ ti ngu miombe ti komandema ti lo (1aG 21:25; 2Ch 21:4-6). Nga legeoko tongana mama ti lo, Athalie atuku na mbana mênë ti azo so tënë ayeke na li ti ala ape. Na ngoi so sioni molenge ti lo Achaziah akui na peko ti so lo komande ngu oko, lo fâ amolenge ti gbia kue, gï Joas, so kota prêtre na wali ti lo, so ayeke omba ti Joas ni, ahonde lo la angbâ. Gï na lê ni lê ni Athalie lo wani amû mbata ti gbia na lo komande teti ngu omene, tongaso na ngu 905-899 tongaso kozo na ngoi ti e (2Ch 22:11, 12). Amolenge ti lo anzi aye ti temple ti Jéhovah so a zia ni nde ti gue ti sara na kua na Baal.—2Ch 24:7.
it-1 l. 217 par. 4-8
Athalie
Na ngoi so Joas awara ngu mbasambala, Jéhoïada, kota prêtre so akpe mbeto ti Nzapa asigi na lo nga lo zia lo gbia tongana ti so lo yeke na droit ni. Na ngoi so Athalie amä bruit ni, lo gue hio na temple na ngoi so lo bâ ye so apassé lo dekongo, lo tene: “Aï, azo ti fango mbi! Aï, azo ti fango mbi!” Kota prêtre Jéhoïada amû yanga si a sigi na lo na gigi ti temple ti tene a fâ lo na devant ti yangbo na place so ambarata ayeke lï ka dä. Peut-être gï tanga ti hale ti Achab so angbâ lani la (2aG 11:1-20; 2Ch 22:1–23:21). Tënë so ayeke tâ tënë: “Atënë kue ti yanga ti Jéhovah so Jéhovah atene na terê ti ahale ti Achab ayeke ga tâ tënë, mbeni oko ayeke tï na ngu pëpe.”—2aG 10:10, 11; 1aG 21:20-24.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
it-2 l. 1185 par. 4–l. 1186 par. 4
Joas
Tongaso, na ngoi kue so Kota prêtre Jéhoïada angbâ lani na fini nga lo sara ye tongana babâ ti Joas nga na zo ti mungo wango na lo, aye so lo sara aga nzoni. Lo sara mariage na ngu 21, lo yeke na awali use, iri ti oko ayeke Jéhoaddan, na lege ti awali so lo ga babâ ti amolenge ti koli na ti wali. A yeke tongaso la ahale ti David so ague asi na Messie ni, so agbâ kete ahunzi lani biani biani, akiri akomanse.—2aG 12:1-3; 2Ch 24:1-3; 25:1.
YENGA TI 5-11 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 13-15
“A-effort so zo asara na bê kue ayeke ga na gbâ ti atufa”
Mo yeke mû peko ti Christ na bê ti mo kue?
Ti bâ nene ti sara kusala ti Nzapa na bê kue, zia e bâ mbeni ye so asi na yâ ti gigi ti Joas, mbeni Gbia ti Israël. Teti so Joas agi bê ti lo so peut-être kodro ti Syrie ayeke hon kodro ti Israël na bira, lo toto na Élisée. Prophète ni atene na lo ti pika kondoro ti lo na lê ti fenêtre na mbage ti kodro ti Syrie. Ye so afa so na lege ti mungo maboko ti Jéhovah, lo yeke sö benda na ndö ti kodro ti Syrie. Ye so alingbi biani ti mû ngangu na gbia ni. Na pekoni Élisée atene na Joas ti pika sese na alê ti kondoro ni. Joas apika sese na ni fani ota. Ye so asara si Élisée asara ngonzo. Tongana lo pika sese na ni fani oku wala omene, a yeke fa so lo yeke “hon azo ti Syrie na bira juska [lo] fâ ala kue”. Fadeso Joas ayeke sö benda gï fani ota me biani biani pëpe. Teti so Joas asara ye na bê ti lo kue pëpe, lo sö benda kue pëpe (2 aGbia 13:14-19). Ye wa e lingbi ti manda na yâ ti ye so? Jéhovah ayeke iri tënë nzoni mingi na ndö ti e gï tongana e sara kusala ti lo na bê ti e kue.
“Zo ti futango azo so ayeke gi lo ngangu”
Azo wa la Jéhovah ayeke futa ala? Paul atene a yeke “azo so ayeke gi lo ngangu.” Mbeni mbeti atene, tënë ti Grec so a kiri peko ni na “gi lo ngangu” aye ti sara tënë ti gingo lo gï tongaso ape wala ti manda gï ye na ndö ti lo awe ape. Me a ye mingi ti sara tënë ti effort so zo ni ayeke sara ti voro lo Nzapa ni. Mbeni mbeti ni nde afa so tënë ti Grec ni so aye ti sara tënë ti mbeni ye so zo ayeke sara na ngangu ti lo kue. Biani, Jéhovah ayeke futa azo so, na mabe, ayeke voro lo na bê ti ala kue nga na ngia.—Matthieu 22:37.
Jéhovah ayeke futa awakua be-ta-zo ti lo na lege wa? Lo mû zendo so ande lo yeke futa ala na mungo na ala mbeni kota matabisi so ayeke fini ti lakue lakue na yâ ti Paradis na ndö ti sese. Matabisi ni so afa so Nzapa aye ti sara gï nzoni na e azo nga lo ye e (Apocalypse 21:3, 4). Même laso, azo so ayeke gi Jéhovah ngangu ayeke wara gbâ ti anzoni ye. Grâce na yingo vulu ti Nzapa nga na awango ti ndara so ayeke na yâ ti Bible, azo ni ayeke wara anzoni ye nga na ngia na yâ ti gigi ti ala.—Psaume 144:15; Matthieu 5:3.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti use mbeti ti aGbia
13:20, 21—Miracle so aye ti fa so a yeke sioni pëpe ti bata ambeni ye si a ga ye ti voro ni? Ën-ên, a yeke ni la pëpe. Bible atene pëpe so a bata abio ti terê ti Élisée ti tene a voro ni. A yeke lani ngangu ti Nzapa la asara miracle so, na a yeke oko ngangu so la amû lege na Élisée ti sara amiracle kue so lo sara na ngoi so lo de na fini.
YENGA TI 12-18 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 16-17
“Kangango bê ti Jéhovah ayeke na alimite ni”
‘Lege ti Jéhovah ayeke mbilimbili’
Samarie ayeke lani li-kodro ti royaume ti akete mara bale-oko ti Israël. Ye oko, na yâ versê ti Osée so, iri “Samarie” aye ti sara tënë ti royaume ni kue (1 aGbia 21:1). Gbia ti Assyrie, Salmanasar ti Oku ni, ase kando lani na terê ti gbata ti Samarie na ngu 742 kozo ti Christ. Na nda ni, tongana Samarie atï na ngu 740, a gue na mingi ti akota zo ti kodro ni na ngbâa na Mésopotamie nga na Médie. E hinga pëpe wala a yeke Salmanasar ti Oku ni si amû kodro ti Samarie wala a yeke gbia so aga na peko ti lo, Sargon ti Use ni (2 aGbia 17:1-6, 22, 23; 18:9-12). Ye oko, na yâ ti ambeti ti lo, Sargon asara tënë ti azo ti Israël 27290 so a gue na ala na ngbâa na a zia ala na mbage ti li ti ngu ti Euphrate nga na kodro ti Médie.
‘Zia si mbi kiri na mo’
Zia e bâ na ngoi wa la Jérémie asû atënë so. Na ngu 740 kozo ti Christ, angu mingi kozoni si a dü Jérémie, Jéhovah azia lege na azo ti Assyrie ti kinda royaume ti akete mara bale-oko ti Israël na ti gue na azo ni na Assyrie. Jéhovah azia lege na sengo ndo so ngbanga ti so azo ni atï na yâ ti kota siokpari, ala ke ti mä agbotongo mê so aprophète amû na ala lege mingi (2 aGbia 17:5-18). Tongaso ala bâ pasi ngbanga ti so yâ ti songo ti ala na Nzapa ti ala afâ nga ala yo na kodro ti ala. Me, aye so asi na ala so apusu ala ti kiri na mbage ti Jéhovah? Jéhovah agirisa ala kue kue kue? Lo yeke yeda ti yamba ala?
Jéhovah: Nzapa ti Be-nze-pepe
Ye oko, mbaï afa so be-nze-pepe ti Nzapa ayeke na mbeni katikati. Na ngu 740 kozo na ngoi ti e, lo zia lege na azo ti Assyrie ti hon na ngangu royaume ti akete mara bale oko ti Israël na ti gue na azo ti kodro ni na ngbâa (2 aGbia 17:5, 6). Nga, na hunzingo ti siècle so aga na pekoni, lo zia lege na azo ti Babylone ti hon royaume ti amara use ti Juda, na ti futi Jérusalem na temple ti lo.—2 Chronique 36:16-19.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
it-2 l. 878 par. 8
Zo ti Samarie
Tënë “azo ti Samarie” asigi ti kozoni na yâ ti Mbeti ti Nzapa na peko ti so a mû royaume ti amara bale-oko ti Samarie na ngu 740 kozo na ngoi ti e; a ye ti sara lani tënë ti azo ti royaume ti nord kozo ti tene a mû kodro ni, ti tene a zia kangbi na popo ti ala na awande so na pekoni azo ti Assyrie aga na ala (2aG 17:29). Na bango ni azo ti Assyrie amû azo ti Israël kue ape, ndali ti so mbaï so ayeke na 2 Chronique 34:6-9 (bâ nga 2aG 23:19, 20) afa so na ngoi ti komandema ti Gbia Josias ambeni zo ti Israël angbâ na yâ ti kodro ni. A si na mbeni ngoi, tënë “azo ti Samarie” aye ti sara tënë ti ahale ti azo so angbâ lani na Samarie nga na azo so azo ti Assyrie aga na ala. Tongaso, kite ayeke dä ape so ambeni ayeke azo so mara ti babâ na mama ti ala ayeke nde nde. A si na mbeni ngoi encore iri ni aye mingi ti sara tënë ti mbeni zo ti vorongo Nzapa me pëpe ti mara wala ti poroso. “Zo ti Samarie” aye ti sara tënë ti azo ti secte so ayeke nduru na ndo so Sichem nga na Samarie ayeke dä ândö nga so ala yeda na ambeni fango ye so ague nde mingi na ti bungbi ti Nzapa ti aJuif.—Jn 4:9.
YENGA TI 19-25 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 18-19
“Afason so awato ti e ayeke gi ti woko e”
Akota tënë ti use mbeti ti aGbia
18:19-21, 25—Ézéchias ate mbele lani na Égypte? Ên-ën. Rabshaké ayeke tene lani gi mvene, teti gï lo oko so la adü mvene nga lo tene so ‘Jéhovah si atene na ala’ ti ga ti futi Juda. Ti tâ tënë ni, Gbia Ézéchias so ayeke lani be-ta-zo azia bê ti lo lani kue gi na Jéhovah.
w10 15/7 l. 13 par. 3
“Sara mbeto pëpe. Mbi yeke mû maboko na mo”
Rabshaké atene atënë ti handa ti zia kite na bê ti azo ni. Lo tene: “Eskê [Jéhovah] la Ézéchias azi ando ti lo so ayeke na nduzu nga na agbalaka ti lo so ape? . . . Jéhovah wani atene na mbi: ‘Mo gue mo sara bira na kodro so nga mo futi ni.’” (2 aGbia 18:22, 25). Tongaso, Rabshaké aye ti fa so Jéhovah ayeke tiri ndali ti azo ti lo ape ndali ti so bê ti lo ason na ala. Me a yeke tâ tënë ape. Bê ti Jéhovah anzere na Ézéchias nga na aJuif so akiri na tâ vorongo Nzapa.—2 aGbia 18:3-7.
Azo wa la laso ayeke aberger mbasambala na amokonzi miombe?
Gbia ti Assyrie nga na aturugu ti lo azia camp ti ala na Lakish, na mbongo-do ti Jérusalem. Lo tokua azo ti lo ota na Jérusalem ti tene na azo ni ti zia lege ti bira ni. Zo so ayeke na li ti azo so lo tokua ala ayeke Rabsaké, lo tene tënë na azo ni na Hébreu so ayeke yanga ti kodro ti ala. Kozoni lo gi ti pusu ala ti ke yanga ti Ézéchias na ti woko terê na gbe ti Assyrie. Na pekoni lo mû na ala zendo ti mvene lo tene, a yeke gue na ala na mbeni ndo so ala yeke duti dä nzoni mingi. (Diko 2 aGbia 18:31, 32.) Lo tene nga na ala so anzapa ti ambeni mara abata lani azo ti ala ape, tongaso Jéhovah alingbi pëpe ti bata azo ti lo so Assyrie ayeke na ngangu na ndö ti ala. Na lege ti ndara azo ti Jérusalem ake ti yeda na atënë ti mvene so. Laso, awakua ti Jéhovah ayeke mû lakue peko ti tapande ti ala so.—Diko 2 aGbia 18:35, 36.
yb74 l. 177 par. 2
Allemagne: Use mbage ni
A yeke nzoni ti hinga so akota zo ti kodro ni, so ayeke sara kua fani mingi na aye so ayeke saleté mingi ti gi ti handa na mbeni zo ti signé mbeti ni, ayeke kiri encore na ndö ti zo ni so asigné mbeti ni so ti sara ye ti ngangu na lo mingi ahon ti so ala sara na lo kozo. Karl Kirscht ayeda na tënë so, lo tene: “A yeke aTémoin ti Jéhovah la asara ye ti ngangu na ala mingi ahon tanga ti azo kue na yâ ti camp ti sarango pasi na azo. Ala bâ atene na sarango tongaso la ayeke pusu ala ti signé mbeti ni. A hunda na e fani mingi ti sara ni. Ambeni asigné ni, me mingi ni, ala doit ti ku ngu oko na ndö ni si a zi ala. Na ngoi ni so, fani mingi akota zo ni ayeke zongo ala na lê ti azo atene ala yeke azo ti handango lê ti zo nga azo ti mbeto nga ala yeke forcé ala ti sara tour na lê ti aita ti ala ni kozo ti tene ala quitté camp ni.”
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
it-1 l. 170 par. 3
Azo ti gingo aye na gbe ti sese
Na tapande, Bible atene so amolenge ti Gbia ti Assyrie, Sennakérib, ti lo koli use, Adrammélek na Sharézer, la afâ lo. Na pekoni, molenge ti lo Ésar-Haddon aga gbia na peko ti lo (2aG 19:36, 37). Me, na yâ ti mbeni mbaï ti Babylone a tene so, na lango bale-use ti Tébeth, molenge ti Sennakérib so asara kpengbango-li na lo la afâ lo. Bérose, prêtre ti Babylone na ngu 300 ti si na ngu 200 kozo na ngoi ti e nga na Nabonide, gbia ti Babylone ti londo na ngu 600 ti si na ngu 500 kozo na ngoi ti e, atene même tënë, ala tene so gï mbeni molenge ti Sennakérib oko la afâ lo. Ye oko, na yâ ti mbeni kete mbage ti mbeti so a wara ni ade ti ninga ape, so Ésar-Haddon, molenge ti Sennakérib so aga gbia na peko ti lo asû, lo tene polele so aita ti lo (so ti tene gï zo oko ape) asara kpengbango-li na babâ ti ala na ala fâ lo na pekoni ala kpe ahon. Philip Biberfeld asara tënë na ndö ni na yâ ti mbeni buku (Universal Jewish History 1948, Vol. I, p. 27), atene: “Na yâ ti mbaï ti Babylone ti Nabonide na ti Bérose afaute ayeke dä; gï mbaï ti Bible la atënë ni ayeke tâ tënë. Ye so Ésar-Haddon asû afa ni na yâ ti akete détail kue na afa nga so Bible atene tâ tënë mingi na ndö ti mbaï ti azo ti Babylone na ti Assyrie ahon ambeti so azo ti Babylone ni wani asû. Ye so afa so a yeke kota ye mingi ti gï ti bâ nzoni ambaï so a sû même tongana azo ti ngoi ni la asû tongana ague nde na ngobo ti ngoi so a sû na Bible.”
YENGA TI 26 DÉCEMBRE–1 JANVIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | 2 AGBIA 20-21
“Sambela apusu Jéhovah ti sara ye”
A Futa Mabe ti Mbeni Gbia
Nduru na ngoi so Sennakérib ague ti fani oko ni ti sala bira na Juda, Hizqiya atï kobela ngangu. Isaïe afa na lo so fade lo kui. (Ésaïe 38:1) Bê ti gbia awoko kue. Lo yeke gï na ngu 39. Lo gi bê pëpe gï teti seni ti lo mveni, me nga teti kekereke ti mara ni. Azo ti Assyrie alingbi ti mû yâ ti Jérusalem na Juda. Tongana Hizqiya akui, fade zo wa amû li ni na yâ bira? Na ngoi ni so, lo yeke pëpe na molenge ti koli so alingbi ti komande. Na yâ ti mbeni ngangu sambela, Hizqiya atoto na Jéhovah ti bâ mawa ti lo.—Ésaïe 38:2, 3.
Sara na Jéhovah na bê ti mo kue
Ambeni ngoi na pekoni, terê ti Ézéchias ason na a ngbâ kete lo kui. Lo voro yanga na Jéhovah ti dabe na dutingo be-ta-zo ti lo na ti mû maboko na lo. (Diko 2 aGbia 20:1-3.) Bible afa na e so e yeke pëpe na ngoi so e lingbi ti ku ti tene Nzapa asara amiracle ti sava azo wala ti tene lo sara si e ngbâ na fini aninga mingi. Me tongana ti so Ézéchias asara lani, e oko oko kue e lingbi ti sambela Jéhovah e tene: “Mbi yeke be-ta-zo na mo, mbi sara na mo na bê ti mbi kue.” Mo mä na bê so Jéhovah ayeke na ngangu nga lo yeda na bê ti lo wani ti mû ngangu na mo même na ngoi so terê ti mo ason?—Ps. 41:3.
g01 22/7 l. 13 par. 4
Tongana nyen la sambela apeut ti aidé mbi
Ândö giriri ambeni koli so ayeke na mabe awara akiringo tënë droit na asambela ti ala, même na lege ti amiracle. Na tapande, na ngoi so Gbia Ézéchias ahinga so lo yeke na mbeni kobela so a yeke sava ni ape, lo voro yanga na Nzapa ti sö lo. Nzapa akiri tënë na lo, atene: “Mbi mä sambela ti mo ni awe. Mbi bâ ngu ti lê ti mo so ayuru. Mbi yeke sara si mo sava.” (2 aGbia 20:1-6). Nzapa asara nga tongaso lani na ambeni koli na awali so akpe mbeto ti lo.—1 Samuel 1:1-20; Daniel 10:2-12; Kusala 4:24-31; 10:1-7.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
it-2 l. 406 par. 4
Niveau
Niveau ayeke ye so maçon ayeke sara na kua ti monté na mbeni mur ti da nzoni wala ti gi ti bâ wala lo yeke bata mur ni wala lo yeke kungbi ni. Jéhovah atene so, lo yeke ‘mû kamba ti mungo na yongo ti ye, so a gboto ni lani na ndö ti Samarie nga lo yeke mû nga niveau so a sara na kua na terê ti ahale ti Achab’ ti sara na kua na ndö ti azo ti kpengbango-li ti Jérusalem. Nzapa amû yongo ti Samarie nga ti ahale ti Gbia Achab na lo bâ so bango ndo ti ala ayeke sioni, ye so asara si a futi ala. Legeoko nga, Nzapa ayeke fâ ngbanga na ndö ti Jérusalem nga na agbia ni, lo yeke fa sioni sarango ye ti ala na gigi nga lo yeke ga na futingo na ndö ti gbata ni. Aye so asi lani na ngu 607 kozo na ngoi ti e (2aG 21:10-13; 10:11). Na lege ti Ésaïe, Jéhovah atene na azo ti sioni so ayeke pika kate ti ala nga na azo so akomande na ndö ti azo ti Jérusalem tënë ti kpale so ayeke ga na ndö ti ala, lo tene: “Mbi yeke sara si mbilimbili aga tongana kamba ti mungo na mesure ti ye nga sarango ye na lege ni aga tongana niveau so maçon asara na kua.” Tâ sarango ye ti mbilimbili nga na tâ sarango ye na lege ni la ayeke fa na gigi azo so ayeke atâ wakua ti Nzapa na ala so ayeke ni ape, ni la ayeke mû lege ti bata ala wala ti futi ala.—És 28:14-19.