Mwezi gwa 9
Lwa Kasi, Lusiku 1 Mwezi gwa 9
Arhulangaliza kwo obulangale bw’enyanya, bushushine n’obw’izuba lyashoshoka.—Lk. 1:78, Mashi Bible.
Nnâmahanga ahîre Yezu obuhashe bw’okuyusa amazibu ga bene bantu goshi. Kugerera ebisomerine byage, Yezu ayerekine oku agwerhe obuhashe bw’okuhima amazibu rhurhakahash’ihima oku buhashe bwirhu rhwene. Kwa lwiganyo, agwerhe obuhashe bw’okurhulikuza oku bintu birhulerhera amazibu, ko kuderha ecaha rhwayimagamwo n’amazibu carhudwirhire g’endwala n’olufû. (Mt. 9:1-6; Rm. 5:12, 18, 19) Ebisomerine ajiraga byayerekine oku anafumya “ngasi” ndwala ciru n’okufûla abafîre. (Mt. 4:23; Yn. 11:43, 44) Kandi agwerhe obuhashe bw’okurhuliriza emilaba midarhi n’okuhima abazimu. (Mk. 4:37-39; Lk. 8:2) Okumanya oku Yehova ahîre Omugala obo buhashe boshi kurhuhîre omurhima bwenene! Rhwanayemera n’obwalagale oku emigisho rhulaganyizibwe yalerhwa n’Obwami bwa Nnâmahanga kobinali yahikirira. Ebisomerine Yezu akag’ijira amango ali hanw’igulu birhuyeresire ebi ayish’ijira omw’igulu lyoshi ye nka Mwami w’Obwami bwa Nnâmahanga. w23.04 buk. 3 cif. 5-7
Lwa Kabirhi, Nsiku 2 Mwezi gwa 9
Omûka [iroho] go guvûlula byoshi, ciru n’amahwe ga Nyamuzinda.—1 Kr. 2:10.
Erhi akaba ecigamba cinyu cibamwo bantu banji onanarhanye oku kanji-kanji barhabona okuboko kwawe, wanarhogera omu murhego gw’okuleka okuhira okuboko enyanya. Cikone orhalekaga okukacihangana ly’ohâna ishuzo. Okarheganya mashuzo manji wakahâna oku ngasi ntimanano. Muli ntyo, erhi akaba orhahâbirwi obulyo bw’okushuza oku murhondero gw’ifunzo, wanaciba n’obundi bulyo bunji bw’okushuza enyuma z’aho. Amango oli warheganya ifunzo ly’Ilabiro ly’Akalalizi, okarhanya lugenda gurhi ngasi cifungo cipatine n’entanya nkulu z’eco cigabi. Erhi wakajira ntyo, nkaba wanaba n’amashuzo minja wakahâna amango g’er’ifunzo. Kandi, nkaba wanacirheganya okuhâna amashuzo oku bifungo biganirire enyigirizo z’Ebibliya ziri nzibu bwenene okuhugûla. Bulya gurhi? Bulya nkaba hanaba bantu basungunu bone balonzize okushuza kw’ebyo bifungo. Gurhigi wakajira erhi wakabona oku hali ntimanano nyinji orhahâbirweko kandi obulyo bw’okushuza? Obwire owalongoza embere entimanano erhondere idoso olonzize oyish’ishuzako. w23.04 buk. 21-22 cif. 9-10
Lwa Kasharhu, Nsiku 3 Mwezi gwa 9
Yozefu . . . ajira nk’oku Malahika wa Nyakasane [Yehova, NWT] amubwiraga: abêrana mukage.—Mt. 1:24.
Yozefu ali mubidu okuyemera obulongozi bwa Yehova, n’oko kwarhuma aba mulume mwinja. Kasharhu koshi-koshi, ahâbirwe obulongozi kurhenga emwa Nnâmahanga lugenda omulala gwage. Ngasi mango, arhumikire duba-duba, ciru n’amango kwali kuzibu okujira ntyo. (Mt. 1:20; 2:13-15, 19-21) Omu kukulikira obulongozi bwa Nnâmahanga, Yozefu alanga Mariya, amushibirira, anamuhikirigiza amalagirire gage. Orhanye gurhi ebijiro bya Yozefu bigwasirwe bibe byashumize Mariya ayushule obuzigire bwage kuli ye n’okumukenga bwenene! Mwe balume bajire omu buhya, mwanayiga olwiganyo lwa Yozefu omu kulonza amahano gayimangire oku Bibliya lyo mumanya gurhi mwashibirira omulala gwinyu. Erhi mwakakolesa ago mahano, ciru akaba bihûnyire okujira empindulo, mwanayerekana obuzigire kuli bakinywe n’okuzibuhya obuhya bwinyu. Mwali wirhu muguma w’omu cihugo c’e Vanuatu okola ogwerhe myaka 20 na kulusha omu buhya adesire ntya: “Erhi ibanie alonza obulongozi bwa Yehova n’okubukolesa, namukenge bwenene. Nanciyumve ndi omu bulanzi nanangalire n’emihigo yage.” w23.05 buk. 21 cif. 5
Lwa Kani, Nsiku 4 Mwezi gwa 9
Hayish’ibâ omulimbwa gwakâz’iderhwa njira ntagatifu.—Iz. 35:8.
Abayahudi bagalukaga e Babiloni bal’igwasirwe babe “lubaga lugoshôlere” Nnâmahanga wabo. (Lush. 7:6, Mashi Bible) Cikone, oko kurhali kuderha oku barhal’ishinganine bajire empindulo lyo bashagalusa Yehova. Bayahudi banji baburhirwe e Babiloni, binabonekine oku bali bamakomêra ntanya nguma na nguma n’amakanuni g’olugenzi g’Abababiloni. Myaka minji enyuma z’Abayahudi barhanzi okugaluka e Israheli, Guvernere Nehemiya asomerwa bwenene erhi abona oku abana baburhiragwa e Israheli ciru barhal’iyizire olulimi lw’Abayahudi. (Lush. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24) Gurhi abo bana bakayiziremwo okuzigira Yehova n’okumuharamya erhi akaba barhakahugûsirwe Ecihabraniya, lo na lulimi ecigabi cinene c’Akanwa ka Nnamahânga cal’iyandisirwemwo? (Ezr. 10:3, 44) Co cirhumire abo Bayahudi bal’igwerhe empindulo z’obulagirire bal’ishinganine bajire, cikone kwakabire kulembu kuli bo okujira ezo mpindulo e Israheli, bulya eyo munda yo enterekêro ecîre yakag’igalulwa bunyi-bunyi.—Neh. 8:8, 9. w23.05 buk. 15 cif. 6-7
Lwa Karhanu, Nsiku 5 Mwezi gwa 9
Nyakasane [Yehova, NWT] ye kakoma ka ngasi bahirima, ye Cînamula wa ngasi bashâyire.—Enna. 145:14.
Eby’okugayisa, kuli kubona oku ciru rhwakaba rhugwerhe irala linji erhi oborhere bw’okucihasha, hanaba ebintu byakarhuma kwaba kuzibu okuhikira omuhigo gwirhu. Kwa lwiganyo, “obuhanya [erhi bintu rhurhal’irhanyizeko, NWT]” bwanarhuma rhwabula akasanzi rhulagirireko lyo rhuhikira omuhigo gwirhu. (Muh. 9:11) Rhwanahikirwa n’amazibu gakarhuma rhwaciyumva rhuvunisire omurhima n’okunyihya emisi yirhu. (Mig. 24:10) Bulya rhurhali bimana, rhwanajira amagosa gakarhuma kwaba kuzibu bwenene kuli rhwe okuhikira omuhigo gwirhu. (Rm. 7:23) Erhi kandi rhwanaciyumva rhurhamire. (Mt. 26:43) Bici byakarhurhabala lyo rhuhima ebintu byakarhuma rhurhahikira omuhigo gwirhu? Okengere oku erhi hakaba akantu kakarhuma kwaba kuzibu okuhikira omuhigo gwawe kurhali kuderha oku oyabirwe okuguhikira. Ebibliya edesire oku rhwanarhimanana n’amazibu kanji-kanji. Cikone kandi, eyerekine n’obwalagale oku rhwanacihangana okuhikira omuhigo gwirhu. Kobinali, omu kugendekera embere ciru akaba hali amazibu gakarhuhanza okuhikira omuhigo gwirhu, rhunayerese Yehova oku rhulonzize okumushagalusa. Yehova agwasirwe abe anashagaluke bwenene erhi abona ogendekire wacihangana ly’ohikira omuhigo gwawe! w23.05 buk. 30 cif. 14-15
Lwa Kalindarhu, Nsiku 6 Mwezi gwa 9
Mube lwiganyo lw’obuso.—1 Pt. 5:3.
Omukolo gw’obupainiya gunarhabale omulume ociri musole aciyigirize okukola bwinja haguma n’abantu bali lubero. Kandi gunamurhabale ly’apanga okukolesa bwinja ensaranga zage n’okurhakolesa nyinji kulusha ezi agwerhe. (Fl. 4:11-13) Enjira nyinja y’okurhondera omukolo gw’akasanzi koshi kuli kuba painiya murhabazi, n’oko kwanakurhabala ly’oba painiya w’akasanzi koshi. Omukolo gw’obupainiya eba njira y’okuja omu yindi mikolo y’akasanzi koshi, nk’omukolo gw’obubasi erhi okukolera oku Beteli. Abalume Bakristu bashinganine babe n’omuhigogw’okuhikiriza ebihûnyirwe lyo bakolera bene wabo na bali babo nka bagula b’ecigamba. Ebibliya edesire oku omulume ocihangana ly’aba mugula “erhi mukolo mwinja acifinjire.” (1 Tm. 3:1) Mwene wirhu agwasirwe arhang’ihikiriza ebihûnyirwe ly’aba murhabazi w’abagula. Abarhabazi b’abagula banarhabale abagula omu njira nyinji z’obulagirire. Abagula n’abarhabazi b’abagula banakolere bene wabo na bali babo n’obwirhohye bananashangire n’obushiru omu mukolo gw’amahubiri. w23.12 buk. 28 cif. 14-16
Lw’Iyinga, Nsiku 7 Mwezi gwa 9
Erhi aba akola ali mwana wabona, arhangira okukazilongereza Nyamubâho, Nyamuzinda w’ishe Daudi.—2 Nga. 34:3.
Mwami Yosiya ali murhabana w’omushûko erhi arhondera okulongereza Yehova. Al’ilonzize okuyiga lugenda Yehova n’okujira obulonza bwage. Akalamo karhali kalembu kuli oyo mwami murho. Al’igwasirwe ahalire enterekêro ecîre amango enterekêro y’obunywesi yal’iyunjwire omu cihugo. Na kobinali ajijire ntyo! Embere Yosiya ayeneze myaka 20, arhondera okukûla enterekêro y’obunywesi omu cihugo. (2 Nga. 34:1, 2) Ciru akaba ociri musole bwenene, wanahiga okuyiga olwiganyo lwa Yosiya omu kulongereza Yehova n’okuciyigiriza okushagalukira amorhere gage. Okujira ntyo kwanakushumya ocihâne emwage. Gurhi oko kucihâna emwage kwakakurhabala omu kalamo kawe ka ngasi lusiku? Luke, wabatizibagwa erhi agwerhe myaka 14, adesire ntya: “Kurhangira ene, nahira okukolera Yehova oku nafasi ntanzi omu kalamo kani na kandi nakacihangana okumushagalusa.” (Mk. 12:30) Gwanaba mugisho bwenene kuli we erhi akaba nawe olonzize okujira ntyo! w23.09 buk. 11 cif. 12-13
Lwa Kasi, Nsiku 8 Mwezi gwa 9
Mukenge abali bakola muli mwe, balya Nyakasane ahîre omukolo gw’okumuyimangira.—1 Ts. 5:12, Mashi Bible.
Erhi entumwa Paolo ayandika ago maruba gage, ecigamba c’e Tesalonika cirhal’icijira ciru mwaka muguma. Abalume bal’ihizirweho mw’eco cigamba nkaba barhal’icihugûkwa binji banakag’ijira amagosa. Ciru akaba ntyo, bal’ishinganine okukengwa. Oku amalibuko madarhi gagendekera gayegera, ko rhwanaba rhulagirire bwenene oku bagula b’omu cigamba cirhu lyo barhuha obulongozi kulusha oku biri ene. Nkaba byanahashikana rhurhabe n’obuhashe bw’okuhâbwa obulongozi na bene wirhu b’oku biro bikulu erhi bene wirhu b’oku biro by’etawi; co cirhumire, kuli kwa bulagirire rhuciyigirize okuzigira n’okukenga abagula birhu ene. Ciru bici byakahika, lekagi rhugendekere rhwalanga enkengero zirhu, rhurhasegezagya obwenge oku buzamba bwabo, cikone rhugendekere rhwakengera oku Yehova ali alongoza abo balume bishwekerezi kugerera Kristu. Nk’oku ensirha yakag’ilanga irhwe ly’omusoda, obulangalire bwirhu bw’obucunguke bunalange enkengero zirhu. Rhunabone ebintu er’igulu lihâna oku biri bya busha. (Fl. 3:8) Obulangalire bwirhu bunarhurhabale rhugendekere rhwarhulirira n’okuba n’entanya nyinja. w23.06 buk. 11-12 cif. 11-12
Lwa Kabirhi, Nsiku 9 Mwezi gwa 9
Nyamusirhye w’omukazi arhadêkerera, ali muhwinja.—Mig. 9:13.
Abayumva omulali gwa “nyamusirhye w’omukazi” bagwasirwe barhôle omuhigo: Ka bayemera ogo mulali erhi bagulahira? Hali ebirhumire binja bwenene bishinganine birhushumye rhuyake olugenzi lw’eby’enshonyi. “Nyamusirhye w’omukazi” aganirirwe nk’oli waderha ntya: “Amishi mazimbano go ganuna!” (Mig. 9:17) Ago ‘mishi mazimbano’ byo bici? Ebibliya eshushanyize ecijiro c’obuhya egarhi k’omulume na mukage n’amishi g’ehibohololo. (Mig. 5:15-18) Omulume na mukage banashagalukira ebijiro by’obuhya bikwanine omu buhya bwabo buyemerirwe n’amarhegeko g’ecihugo. Cikone, oko kuli lubero bwenene n’“amishi mazimbano.” Ganashushanya ecijiro cibi c’obuhya cirhayemerirwi n’amarhegeko. Kanji-kanji ecijiro ca ntyo cinajirikane omu bwifulikwe nka kula omushambo alug’izimba omu bwifulikwe. “Amishi mazimbano” ganabonekana nka manunu erhi akaba abali bajira eco cijiro bali barhanya oku ecaha cabo cirhamanyikane. Banabe bali bacirheba bwenene, bulya Yehova anabone byoshi. Okuheza okuyemerwa na Yehova ko kantu kalulu erhi kabi bwenene kakarhuhikira, co cirhumire karhakaba ‘kanunu’ erhi ka kushagalusa.—1 Kr. 6:9, 10. w23.06 buk. 22 cif. 7-9
Lwa Kasharhu, Nsiku 10 Mwezi gwa 9
Ci akaba kurhali kulonza kwani, kwo kuderha oku buli burhindisi nahâbirwe.—1 Kr. 9:17.
Bici oshinganine ojire erhi wakahugûkwa oku amasala gawe garhaciri ga kurhenga oku murhima, nisi erhi akaba orhaciri washagalukira omukolo gw’amahubiri nk’oku byali embere? Orharhanyagya duba-duba oku wahezize iroho lya Yehova. Bulya rhuba bene bantu barhali bimana, entanya zirhu zanashanja kasanzi oku kandi. Erhi akaba obushiru bwawe buli bwanyiha, orhanye oku lwiganyo lw’entumwa Paolo. Ciru akaba akag’icihangana okuyiga olwiganyo lwa Yezu, Paolo al’imanyire oku hali amango akabuzire irala linji ly’okujira ebi al’ilonzize okujira. Paolo al’ihizire okuhikiriza omukolo gwage gw’amahubiri ciru akaba akag’iciyumva kubi mw’ako kasanzi. Ko n’oko, oyake okukarhôla emihigo eyimangire kuli oku oli waciyumva kone. Ohige okujira ebintu binja ciru n’amango orhalonzizi okubijira. Erhi wakagendekera wajira ebintu binja, enyuma z’akasanzi nkaba oku ociyumva kwanashanja.—1 Kr. 9:16. w24.03 buk. 11-12 cif. 12-13
Lwa Kani, Nsiku 11 Mwezi gwa 9
Mubayereke oku obuzigire bwinyu bunali bo.—2 Kr. 8:24.
Rhwanayeresa bene wirhu na bali birhu obuzigire omu kuba bîra babo n’okukageza akasanzi haguma nabo. (2 Kr. 6:11-13) Banji muli rhwe bali omu bigamba bibamwo bene wirhu na bali birhu banji bagwerhe enkomedu ziri lubero n’obumuntu buli lubero. Rhwanazibuhya obuzigire bwirhu kuli bo boshi omu kusegeza obwenge oku morhere gabo minja. Erhi rhuciyigiriza okubona abandi nk’oku Yehova ababona, rhunayerekane oku rhubazigire. Obuzigire bwayish’iba bwa bulagirire omu mango g’amalibuko madarhi. Hano ago malibuko garhondera, ngahi rhwayish’ilongeza obulanzi? Rhuganirire ebi Yehova abwiraga abantu bage bajire amango evile ya mîra y’e Babiloni yarheragwa. Aderha ntya: “Kanya, lubaga lwani, oje omu nyumpa zawe [byumpa byawe by’endani, NWT], onaciyigalirekwo enyumvi; orhang’icifulika kasanzi kasungunu kuhika obukunizi bugere.” (Iz. 26:20) Bibonekine oku ezo nderho nirhu zirhuyerekire rhwe rhwayish’ilembera amalibuko madarhi. w23.07 buk. 6-7 cif. 14-16
Lwa Karhanu, Nsiku 12 Mwezi gwa 9
Ebiri byagera omw’igulu binahinduke.—1 Kr. 7:31, NWT.
Oyerekane kugerera olugenzi lwawe oku oba wa lugero. Ocidose ntya: ‘K’abantu banabone oku mba wa lugero, wa kuyemera entanya z’abandi, na wa kulembera? Erhi ka banambone nka muntu mukali na ntabwirwa? Ka nanyumvirhize abandi n’okuyemera ebi balonzize nka bihashikine?’ Oku rhugendekera rhwayerekana olugero ko rhunaba rhuli rhwayiga olwiganyo lwa Yehova na Yezu. Okuba wa lugero kuhiziremwo okucipatanisa n’ehali amango akanga kirhu kamashanja. Ezo mpindulo zanarhulerhera amazibu rhurhal’irhanyizeko. Rhwanahikirwa n’akanga k’obulwala buhûnyire rhubukwe duba-duba. Erhi buzira kulaliza, hanaba empindulo okubiyerekire obuhirhi bw’ecihugo erhi omu by’epolitike omu eneo rhulamiremwo, n’oko kwanarhuma akalamo kirhu kaba kazibu bwenene. (Muh. 9:11) Ciru n’empindulo omu mukolo gw’eciteokrasi zanarhangula obuyemere bwirhu. Rhwanahasha okucipatanisa n’akanga kahyahya erhi rhwakajira ebi bintu bini bikulikire: (1) oyemere oku akanga kawe kakola kali lubero, (2) osegeze obwenge oku mango gali embere, (3) okasegeza obwenge bwawe oku bintu binja, na (4) okarhabala abandi. w23.07 buk. 21-22 cif. 7-8
Lwa Kalindarhu, Nsiku 13 Mwezi gwa 9
Oli murhonyi [wa ngulo ndarhi bwenene, NWT].—Dan. 9:23.
Omulebi Daniyeli gwali musole erhi Abababiloni bamugwarha mpira omu mango g’ivita n’okumuhêka kulî bwenene n’ecihugo cage. Cikone ciru akaba Daniyeli aciri musole asimisa bwenene abamugwarhaga mpira. Babona “iranga” lya Daniyeli, ko kuderha oku ‘arhalikwo ishembo, alisolehire’ n’oku al’irhenzire omu mulala gw’obulagirire. (1 Sam. 16:7) Enyanya z’oko, Abababiloni bamukomereza ly’akola omu nyumpa ya mwami. (Dan. 1:3, 4, 6) Yehova al’izigire Daniyeli enyanya z’amorhere al’igwerhe. Kobinali, erhi Yehova aderha oku Daniyeli ali aka Nuhu na Ayubu, nkaba Daniyeli acigwerhe myaka 20 yone. Enyanya z’ago morhere ogo musole gwagwerhe, Yehova akag’imubona oku ali mushinganyanya aka Nuhu na Ayubu, balume bamukoleraga n’obwishwekerezi omu myaka minji. (Murh. 5:32; 6:9, 10; Ayu. 42:16, 17; Eze. 14:14) Na Yehova agendekire azigira Daniyeli omu nsiku zoshi z’akalamo kage kalî na kago-kago.—Dan. 10:11, 19. w23.08 buk. 2 cif. 1-2
Lw’Iyinga, Nsiku 14 Mwezi gwa 9
Muhash’iyumva . . . obugali n’obuli, oburherema n’obwandagala.—Ef. 3:18.
Amango oli wahiga okugula enyumpa wanalonza olabirize wene gurhi eyo nyumpa wayishʼigula eyosire yoshi. Nirhu rhwanajira akantu kashushine n’ako amango rhuli rhwasoma n’okuyiga Ebibliya. Erhi akaba onasome Ebibliya duba-duba kone, wanaba oli wayiga enyigirizo z’omusingi zone, kuli kuderha “nyigirizo z’omurhondêro gw’ebinwa bya Nyamuzinda.” (Hb. 5:12) Cikone, nka kula wakalonza oje omu nyumpa ly’omanya binji lugenda yo, oshinganine oyige Ebibliya bwinjinja ly’oyihugûkwa bwinja. Enjira nyinja y’okuyiga Ebibliya kuli kubona gurhi ebigabi biri lubero by’omwanzi gw’Ebibliya biba bipatine. Okayiga, arhali mpu ly’ohugûkwa kone nyigirizo zihi z’okuli oba oyemire, cikone kandi ly’omanya bulya gurhi oba oziyemire. Lyo rhuhugûkwa Akanwa ka Nnâmahanga bwinjinja n’ebimuba byoshi, rhugwasirwe rhuyige kwa bulîri enyigirizo z’Ebibliya. Entumwa Paolo ayinginzire bene wabo na bali babo Bakristu bayige Akanwa ka Nnâmahanga n’obushiru lyo ‘bahash’iyumva . . . obugali n’obuli, oburherema n’obwandagala’ bw’enyigirizo z’okuli. Buzinda bakahikire ‘okumera emizi omu buzigire, banasêre’ omu buyemere bwabo. (Ef. 3:14-19) Nirhu rhushinganine rhujire ntyo. w23.10 buk. 18 cif. 1-3
Lwa Kasi, Nsiku 15 Mwezi gwa 9
Bene wirhu, mulolere oku balêbi baderhaga oku izino lya Nyakasane [Yehova, NWT]; mushimbe olwiganyo lwabo omu kucihangana n’omu kulembera amalibuko.—Yk. 5:10.
Ebibliya erimwo nyiganyo nyinji z’abantu bali ba kulembera. Wanacihiriraho eprograme y’okuyiga lugenda ezo nyiganyo omw’ifunzo lyawe wene. Kwa lwiganyo, ciru akaba Daudi ashizirwe amavurha ly’ayish’iba Mwami w’ishanja ly’Abaisraheli, al’igwasirwe alinde myaka minji embere ahâbwe obwami. Simeoni na Ana bakag’iharamya Yehova n’obwishwekerezi omu mango bakag’ilinda Masiya walaganyizibagwa. (Lk. 2:25, 36-38) Amango oli wayiga lugenda emyanzi ya ntyo, okalonza amashuzo kw’aga madoso: Nkaba bici byarhabire oyu muntu ly’ayerekana oborhere bw’okulembera? Gurhi ayungusiremwo omu kuba wa kulembera? Gurhi nakayigamwo olwiganyo lwage? Kandi nkaba wanayunguka omu kuyiga lugenda abantu barhayerekanaga oborhere bw’okulembera. (1 Sam. 13:8-14) Wanacidosa ntya: ‘Nkaba bici byarhumire barhayerekana oborhere bw’okulembera? Bici byabahikire enyanya z’okurhalembera kwabo?’ w23.08 buk. 25 cif. 15
Lwa Kabirhi, Nsiku 16 Mwezi gwa 9
Rhuyemire rhunamanyire oku we Mutagatifu wa Nnâmahanga.—Yn. 6:69.
Entumwa Petro ali mwishwekerezi; arhalekaga akantu koshi-koshi karhume arhashimba Yezu. Ayerekine obwishwekerezi bwage mango maguma erhi Yezu aderha kantu kalebe abanafunzi bage barhahugûkagwa. (Yn. 6:68) Buzira kulinda erhi buzira kulonza amahugûlo, banafunzi banji ba Yezu baleka okumushimba. Cikone Petro arhajiraga ntyo. Al’imanyire oku Yezu yene wagwerhe “ebinwa by’obuzine bw’ensiku n’amango.” Yezu al’imanyire oku Petro n’ezindi ntumwa bakamulesire. Ciru akaba ntyo, Yezu al’iyemire n’obwalagale oku Petro akagalusire n’okubêra mwishwekerezi. (Lk. 22:31, 32) Yezu al’imanyire oku “omurhima guba mwangu, ci omubiri guba muzamba.” (Mk. 14:38) Co cirhumire, ciru n’enyuma za Petro okumuhakana, Yezu arhalekaga eyo ntumwa yage. Erhi Yezu afûka abonekera Petro, bibonekine oku ago mango Petro ali yene. (Mk. 16:7; Lk. 24:34; 1 Kr. 15:5) Oko kugwasirwe kube kwahîre eyo ntumwa yal’ivunisire omurhima oburhwali! w23.09 buk. 22 cif. 9-10
Lwa Kasharhu, Nsiku 17 Mwezi gwa 9
Ab’omwishingo bali balya ebijiro byabo by’okuvuna amarhegeko byababalirwe n’aba ebyaha byabo byafunisirwe.—Rm. 4:7, NWT.
Nnâmahanga anababalire erhi kufunika ebyaha bya balya boshi bajira obuyemere muli ye. Anabababalire loshi-loshi n’okuyibagira ebyaha byabo. (Enna. 32:1, 2) Anabone abantu ba ntyo oku barhagwerhi izabyo n’oku bali bashinganyanya enyanya z’obuyemere bwabo. Ciru akaba Abrahamu, Daudi, n’abandi bakozi bishwekerezi ba Nnâmahanga bahamagirwe bashinganyanya, barhali bimana banali banyabyaha. Cikone enyanya z’obuyemere bwabo, Nnâmahanga akag’ibabona barhagwerhi izabyo, bwenene omu kubashushanya na balya barhal’igwerhe obuyemere muli ye. (Ef. 2:12) Nk’oku entumwa Paolo yayerekine omu maruba gayo, obuyemere buli bwa bulagirire bwenene ly’omuntu aba n’obwîra bwinja haguma na Nnâmahanga. Abrahamu na Daudi bali bîra ba Nnâmahanga bulya bal’igwerhe obuyemere muli ye. Na nirhu rhwanaba bîra ba Nnâmahanga enyanya z’obuyemere bwirhu. w23.12 buk. 3 cif. 6-7
Lwa Kani, Nsiku 18 Mwezi gwa 9
Rhwanarhûla Nyamuzinda enterekêro y’obukuze ngasi mango, kwo kuderha emburho y’orhunwa rhuhamiriza izino lyage.—Hb. 13:15.
Ene, Abakristu boshi bagwerhe olukengwa lw’okuha Yehova enterekêro omu kukolesa akasanzi kabo, emisi yabo, n’ebintu byabo by’omubiri lyo bagendekeza obunguke b’Obwami bwa Nnâmahanga. Rhwanayerekana oku rhushagalukire olukengwa rhugwerhe lw’okuharamya Yehova omu kujira ebi rhwakanahasha byoshi omu mukolo gwage. Entumwa Paolo yaganirire ebigabi by’enterekêro yirhu rhurhashinganini rhulekerere ciru n’ehitya. (Hb. 10:22-25) Ebyo bigabi bihiziremwo okuyegera Yehova kugerera isala, okuhamiriza embere z’abantu boshi obulangalire bwirhu, okurhimanana haguma omu cigamba n’okuhânana omurhima ‘bulya rhubwine oku Olusiku [lwa Yehova] luli hofi.’ Hofi n’oku buzinda bw’omwanzi guli omu citabu c’Amafulûlo, malahika wa Yehova asegize omu kuderha kabirhi koshi ebi binwa: “Oharâmye Nyamuzinda!” (Maf. 19:10; 22:9) Rhurhayibagiraga ciru n’ehitya ezo nyigirizo nzibu rhwayizire lugenda ehekalu nnene y’ekiroho ya Yehova n’olukengwa lwinja rhugwerhe lw’okuharamya Nnâmahanga wirhu mukulu! w23.10 buk. 29 cif. 17-18
Lwa Karhanu, Nsiku 19 Mwezi gwa 9
Mukazigirana.—1 Yn. 4:7.
Rhweshi rhuba rhulonzize ‘rhukazigirana.’ Cikone, kuli kwa bulagirire bwenene kuli rhwe okukengera oku Yezu arhurhonzire oku “obuzigire bwa banji bwanyihe.” (Mt. 24:12) Yezu arhal’ilonzize okuyerekana oku abanafunzi bage bakalesire okuyerekana obuzigire egarhi kabo bone na nnene. Co cirhumire, rhushinganine rhugendekere rhwaba masu lyo rhurhag’ishumibwa n’obubule bw’obuzigire buli mw’er’igulu lirhuzungulusire. Bulya rhugwerhe ezo ntanya omu bukengere bwirhu, lekagi rhuganirire er’idoso ly’obulagirire: Bici byakarhurhabala lyo rhumanya erhi obuzigire bwirhu kuli bene wirhu busêzire? Njira nguma rhwakamanyamwo erhi obuzigire bwirhu busêzire kuli kulabiriza oku rhujira erhi kanga kalebe kakarhuhikira omu kalamo. (2 Kr. 8:8) Entumwa Petro yayerekine kanga kaguma ka ntyo erhi ederha ntya: “Ci bwenene muzigirane mwêne na nnene, bulya obuzigire buzaza omwandu gw’ebyaha.” (1 Pt. 4:8) Co cirhumire, obuzamba bw’abandi n’okurhaba kwabo bimana kwanarhangula obuzigire bwirhu. w23.11 buk. 10-11 cif. 12-13
Lwa Kalindarhu, Nsiku 20 Mwezi gwa 9
Muzigirane.—Yn. 13:34.
Rhurhakarhumikira irhegeko lya Kristu lugenda obuzigire erhi rhwakakabuyeresa bantu balebe bone omu cigamba n’okubula bubuyeresa abandi. Kobinali, rhwanaciyumva rhuyegerire bwenene bantu balebe kulusha abandi, aka Yezu. (Yn. 13:23; 20:2) Cikone entumwa Petro erhukengezize oku rhushinganine rhucihangane rhuzigire ‘bene wirhu,’ ko kuderha oku rhube n’obuzigire buli nk’obw’abantu b’omu mulala kuli bene wirhu na bali birhu boshi. (1 Pt. 2:17) Petro arhuyinginzire oku ‘rhusimane bwenene n’emirhima yirhu yoshi.’ (1 Pt. 1:22, Mashi Bible) Mw’olu lwandiko, okusima erhi kuzigira “bwenene” kuhugwîre okuzigira muntu mulebe ciru akaba kuli kuzibu okumuyeresa obuzigire. Kwa lwiganyo, gurhi rhwakajira erhi mwene wirhu akarhugayisa erhi kurhusarhaza omu njira ndebe? Oku murhondero rhwanalonza okucihola ahali h’okumuyeresa obuzigire. Cikone, Petro aciyigirizize kugerera Yezu oku okucihola kurhashagalusa Nnâmahanga. (Yn. 18:10, 11) Petro ayandisire ntya: “Murhakag’igalula obubi oku bubi. Erhi ebijaci oku bijaci; ci mukahâna obwanga [omugisho] erhikwo.” (1 Pt. 3:9) Okaleka obuzigire bunji bukushumye obe wa lukogo na wakushibirirana. w23.09 buk. 29 cif. 9-11
Lw’Iyinga, Nsiku 21 Mwezi gwa 9
Bakâbo nabo bagwasirwe babe . . . ba lugero na bantu bakucîkubagirwa omu ngasi kantu.—1 Tm. 3:11, Mashi Bible.
Rhunasomerwe okubona gurhi omwana akula duba-duba n’okuba muntu mukulu. Oko kukula kunabonekane nka kunajirikane omu njira erhahûnyiri bushiru boshi-boshi. Cikone, okukula kw’Omukristu omu hali y’ekiroho kurhajirikana buzira bushiru boshi-boshi. (1 Kr. 13:11; Hb. 6:1) Lyo rhuhikira okukula omu hali y’ekiroho, rhweshi rhushinganine rhujire obwîra busêzire haguma na Yehova. Kandi rhulagirire oku iroho litagatifu lyo lirhurhabala rhube n’amorhere gashagalusa Nnâmahanga, okuyiga obulenga bw’obulagirire, n’okucirheganya oku mikolo y’amango gali embere. (Mig. 1:5) Yehova alemire bene bantu bakaba balume erhi bakazi. (Murh. 1:27) Bibonekine oku abalume n’abakazi barhaba bashushine oku mubiri, cikone kandi baba lubero omu zindi njira. Kwa lwiganyo, Yehova alemire abalume n’abakazi lyo bahikiriza emikolo y’obwalagale, co cirhumire balagirire oku kuba n’amorhere n’obulenga bwakabarhabala lyo bahikiriza emikolo yabo.—Murh. 2:18. w23.12 buk. 18 cif. 1-2
Lwa Kasi, Nsiku 22 Mwezi gwa 9
Mujire abanafunzi omu mashanja goshi, munababatize okw’izino ly’Ishe n’Omugala.—Mt. 28:19, NWT.
Ka Yezu al’ilonzize abandi bakakolesa izino ly’Ishe? Neci. Ago mango birongozi biguma na biguma by’amadîni nkaba byal’iyemire oku izino lya Mungu lirhakaderhwa bulya liri litagatifu bwenene, cikone Yezu arhalekaga ciru n’ehitya ezo nyigirizo zirhapatini n’Amandiko zirhume arhakuza izino ly’Ishe. Rhuganirire amango Yezu akûlagako mulume muguma abazimu omu eneo y’Abajerazeni. Abantu bayoboha bwenene banahûna Yezu agende, na ntyo arhabêraga mw’eyo eneo. (Mk. 5:16, 17) Cikone, Yezu al’ilonzize izino lya Yehova limanyikane mw’eyo eneo. Co cirhumire Yezu arhahûnaga oyo muntu akulagako abazimu aganirire abantu ebi Yezu anamujirire cikone ebi Yehova anamujirire. (Mk. 5:19) Ene ntyo ko analonzize: alonzize rhumanyise izino ly’Ishe omw’igulu lyoshi! (Mt. 24:14; 28:20) Erhi rhujira ntyo, rhunashagaluse Yezu, Mwami wirhu. w24.02 buk. 10 cif. 10
Lwa Kabirhi, Nsiku 23 Mwezi gwa 9
Walibusire erhi nie ntuma orhanandekaga.—Maf. 2:3, Mashi Bible.
Rhugishirwe bwenene okuba cigabi c’ikubuliro lya Yehova mw’ezi nsiku nzinda. Akalamo mw’er’igulu kagendekire kaba kazibu bwenene, cikone, Yehova arhuhîre bene wirhu na bali birhu bakarhurhabala. (Enna. 133:1) Anarhurhabale rhube n’akalamo k’omwishingo omu mulala gwirhu. (Ef. 5:33–6:1) Na kandi, anarhuhe oburhimanya n’obwenge rhulagirireko lyo rhuba n’omurhûla gw’ekandalala. Cikone, rhugwasirwe rhucihangane bwenene lyo rhugendekera rhwakolera Yehova n’obwishwekerezi. Bulya gurhi? Bulya hali amango rhwakavunika omurhima enyanya z’enderho erhi ebijiro by’abandi. Na kandi, hali amango rhwakaciyumva rhuvunisire omurhima erhi rhwakajira amagosa, ci bwenene erhi rhwakajira galya magosa go na galya ngasi mango. Rhulagirire oku kugendekera rhwalembera omu mukolo gwa Yehova (1) erhi owirhu mwemezi akarhugokeza, (2) erhi omulume wirhu erhi mukirhwe akarhuvuna omurhima, na (3) erhi rhwakaciyumva rhuvunisire omurhima enyanya z’amagosa rhwajijire. w24.03 buk. 14 cif. 1-2
Lwa Kasharhu, Nsiku 24 Mwezi gwa 9
Ngasi aha rhwakaba rhuhisire, rhushimbe [buzira kavulindi] njira nguma.—Fl. 3:16.
Mango oku gandi, wayish’ikayumva emyanzi eyerekire bene wirhu na bali birhu balebe bahizire okujira binji omu mukolo gwa Yehova. Nkabaga bajire oku Masomo g’Abaeneza-Injili b’Obwami erhi bahamire omu eneo erimwo obulagirire bunji bw’abahubiri. Erhi akaba ogwerhe obuhashe bw’okucihiriraho eyo mihigo, ojire okwawe koshi ly’ojira ntyo. Abakozi ba Yehova bajira irala ly’okulonza enjira bakajiramwo binji omu mukolo gwage. (Ebj. 16:9) Cikone, gurhigi erhi akaba mwa gano mango orhaciba n’obuhashe bw’okujira ntyo? Orharhanyagya oku abagwerhe obuhashe bw’okujira ntyo bali ba bulagirire kukulusha. Akantu k’obulagirire oku Bakristu kuli kugendekera balembera. (Mt. 10:22) Orhahîra okayibagira ciru n’ehitya oku onashagaluse Yehova bwenene erhi ojira okwawe koshi ly’omukolera kushimbana n’akanga kawe. Yo njira y’obulagirire eyo bwenene wakagendekera wakulikiramwo Yezu enyuma z’okubatizibwa.—Enna. 26:1. w24.03 buk. 10 cif. 11
Lwa Kani, Nsiku 25 Mwezi gwa 9
Arhubabalire ebyaha birhu byoshi.—Kl. 2:13.
Larha wirhu w’omu mpingu arhulaganyize oku arhubabalira erhi rhwakaciyunjuza. (Enna. 86:5) Co cirhumire erhi rhwakaciyunza kobinali ebyaha rhwajiraga, rhwanalangalira ebi Yehova adesire; oku arhubabalire. Okengere oku Yehova arhahûna ebintu birhalusire olugero. Nta mango akarhuhûna ebintu rhurhakahash’ijira. Anashagalukire byoshi rhujira enyanya zage erhi rhubijira n’omurhima gwirhu goshi. Na kandi orhanye oku nyiganyo z’abantu baganirirwe omu Bibliya bakolire Yehova n’obuguma-guma bwabo boshi. Rhurhanye lugenda olwiganyo lw’entumwa Paolo. Ajijire myaka minji ali akolera Yehova n’obushiru, abalama ebihumbi by’ebilometre anarhondeza bigamba binji. Cikone, erhi akanga karhuma arhacijira binji omu mukolo gwa Yehova, k’oko kwarhumire arhaciyemerwa naye? Nanga. Agendekera ajira ebi akanahashire, na Yehova amugisha. (Ebj. 28:30, 31) Ko n’oko, hali amango rhurhakahash’ijira binji omu mukolo gwa Yehova nk’oku rhwakag’ijira embere. Cikone akantu k’obulagirire asegeza ciba cirhumire cirhushumya okumukolera. w24.03 buk. 27 cif. 7, 9
Lwa Karhanu, Nsiku 26 Mwezi gwa 9
Erhi kuca, azûka sezi muceracera, akanya acijira aharhali bantu, aj’ishengeraho.—Mk. 1:35.
Kugerera amasala Yezu akag’isalira Yehova, ayeresire abanafunzi bage olwiganyo bashinganine bakulikire. Omu mango g’omukolo gwage hanw’igulu, Yezu akag’isalira ngasi mango. Bulya kanji-kanji akag’iba agwerhe bintu binji bya kujira anazungulusirwe na bantu banji, akag’icihiriraho akasanzi k’okusalira. (Mk. 6:31, 45, 46) Akag’izuka sezi-sezi ly’abona akasanzi aba ali yene ly’asalira. Mango maguma asalira obudufu boshi embere arhôle omuhigo gw’obulagirire. (Lk. 6:12, 13) Kandi Yezu asalire kanji-kanji omu budufu bw’embere z’okufâ kwage, embere ahikirize ecigabi cizibu bwenene c’omukolo gwage hanw’igulu. (Mt. 26:39, 42, 44) Olwiganyo lwa Yezu lurhuyigirizize oku ciru rhwakaba rhugwerhe bintu binji bya kujira, rhushinganine rhukacihiriraho akasanzi k’okusalira. Aka Yezu, rhushinganine rhukacihiriraho akasanzi k’okusalira, nkaba rhwanazuka sezi-sezi erhi rhurhôle kasanzi kasungunu k’okusalira embere z’okugwishira. Omu kujira ntyo, rhwanayeresa Yehova oku rhushagalukire eyo ngalo yago-yago arhuhîre. w23.05 buk. 3 cif. 4-5
Lwa Kalindarhu, Nsiku 27 Mwezi gwa 9
Omuka mutagatifu [iroho litagatifu] rhwahâbagwa.—Rm. 5:5.
Olole oluderho “bwabulagirwe” luli muli olo lwandiko. Citabu ciguma cihâna amahugûlo g’Ebibliya cihugwîre ezo nderho nka “kuyisha kuli rhwe nka hishi.” Ezo ziri nderho nyinja bwenene z’olwiganyo ziyerekine kunganaci Yehova aba azigire Abakristu bashige amavurha! Abakristu bashige amavurha baba bamanyire oku balamire omu “buzigire bwa Nnâmahanga.” (Yd. 1, Mashi Bible) Entumwa Yowane yayerekine oku baciyumva erhi ayandika ntya: “Mulole buzigire buci Larha Nyamuzinda arhuzigire, mpu rhukaderhwa bana ba Nnâmahanga!” (1 Yn. 3:1) Ka bashige amavurha bone Yehova aba azigire? Nanga, Yehova ayerekine oku aba arhuzigire rhweshi. Njira ehi nkulu Yehova ayerekinemwo obuzigire bwage? Eri ngombôlo; co cijiro cinja bwenene c’obuzigire burhasag’iyerekanwa bundi!—Yn. 3:16; Rm. 5:8. w24.01 buk. 28 cif. 9-10
Lw’Iyinga, Nsiku 28 Mwezi gwa 9
Abashombanyi banakâshukira amango ndi nakuyakûza, nyishi bwinja oku Nnâmahanga anzigira.—Enna. 56:9, Mashi Bible.
Olo lwandiko luyerekine enjira Daudi ahimiremwo oboba bwage. Ciru akaba akalamo kage kali omu mazibu, arhanya bwenene kw’ebi Yehova acimujirira. Daudi al’imanyire oku Yehova akamucizize omu kasanzi kakwanine. Kobinali, Yehova ali erhi adesire oku Daudi ye wakabire Mwami wakakulikire w’ishanja ly’e Israheli. (1 Sam. 16:1, 13) Daudi akag’ibona oku ngasi kantu koshi Yehova alaganyize, ko kali nk’akahikirire. Bici Yehova alaganyize okukujirira? Rhurhakalangalira oku arhucîka oku mazibu goshi. Cikone, ciru mazibu gahi gakakuhikira mw’er’igulu libi, Yehova agarhenza goshi omw’igulu lihyahya lyayisha. (Iz. 25:7-9) Omulemi wirhu agwerhe buhashe bunji bwenene bw’okufûla abafîre, okurhufumya, n’okushereza abashombanyi birhu boshi.—1 Yn. 4:4. w24.01 buk. 6 cif. 12-13
Lwa Kasi, Nsiku 29 Mwezi gwa 9
Ow’omwishingo ali muntu igosa lyage lyababalirwe, olya ecaha cage cafunisirwe.—Enna. 32:1, NWT.
Okarhanya lugenda bulya gurhi wacihânaga emwa Yehova n’okubatizibwa. Warhôzire eyo mihigo bulya wal’ilonzize okubêra oluhande lwa Yehova. Okakengera ebyakurhabire ly’oyemera n’obwalagale oku wapasire okuli. Wabire n’obumanye burhagwerhi magosa lugenda Yehova wanarhondera okumukenga n’okumuzigira bulya ye Sho w’omu mpingu. Wabire n’obuyemere bwanakushumya ociyunjuze. Omurhima gwawe gwakushumize waleka enkomedu mbi wanarhondera okulama nk’oku Yehova alonzize. Warhulirizibwe erhi ohugûkwa oku Nnâmahanga akubabalire. (Enna. 32:2) Warhondera okuja oku ntimanano z’Ecikristu wanarhondera okuganirira abandi ebintu binja wakag’iyiga. Bulya wacihânyire emwa Yehova wanabatizibwa, okola oli walambagira omu njira ehêsire ebwa buzine, onahizire okugendekera walambagira mw’eyo njira. (Mt. 7:13, 14) Lekagi rhusimike, rhuzibuhe omu bwishwekerezi bwirhu kuli Yehova n’okurhadundagana omu kurhumikira amarhegeko gage. w23.07 buk. 17 cif. 14; buk. 19 cif. 19
Lwa Kabirhi, Nsiku 30 Mwezi gwa 9
Akanwa ka Nyamuzinda karhagaluka; arhankaziga mwashumikwa okulushire emisi yinyu. Ci haguma n’amashumi, ammuhâ oku mwagafuma n’emisi mwagagalamwo.—1 Kr. 10:13.
Omu kurhanya oku isala wajiraga erhi ocihâna emwa Yehova, wanaba n’emisi y’okuhagalika ngasi irhangulo. Kwa lwiganyo, ka wanarhondera okulehya omuntu orhali balo erhi mukawe? Nanga kobinali! Walaganyize Yehova oku nta mango wakajira akantu kali nk’ako. Erhi akaba orhalesiri entanya mbi zikule muli we, kurhakayish’iba kuzibu kuli we okuziyaka. Wakayaka ‘enjira z’abaminya.’ (Mig. 4:14, 15) Omu kurhanya lugenda omuhigo gwa Yezu gw’okushagalusa Ishe, nawe waba mubidu okuyaka ngasi kantu kakarhuma orhashagalusa Nnâmahanga oyu wacihânyire emwage. (Mt. 4:10; Yn. 8:29) Okuderha okuli, amarhangulo n’amazibu ganakuhe obulyo bw’okuyerekana oku wahizire ‘okugendekera wakulikira’ Yezu. Wananayemera n’obwalagale oku Yehova akurhabala ogendekere wakulikira Yezu. w24.03 buk. 9-10 cif. 8-10