IBÎKIRO LY'OKU ENTERNETE Watchtower
Watchtower
IBÎKIRO LY'OKU ENTERNETI
Mashi
  • BIBLIYA
  • BICAPO
  • NTIMANANO
  • w25 Mwezi gwa 6 buk. 8-13
  • Amasomo Rhwakaciyigiriza Kugerera Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi—Cigabi ca 2

Nta video eri mw’ehi higabi.

Habire ehya mazibu ene oba oli walonza.

  • Amasomo Rhwakaciyigiriza Kugerera Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi—Cigabi ca 2
  • Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2025
  • Birhwe bisungunu
  • Mwanzi Gushushine
  • ZABULONI
  • ISAKARI
  • DANI
  • GADI
  • ASHERI
  • NEFUTALI
  • YOZEFU
  • BENYAMINI
  • Amasomo Rhwakaciyigiriza Kugerera Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi—Cigabi ca 1
    Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2025
  • Yakobo na Ezau Bamajira Omurhûla
    Amasomo Wakayiga Kugerera Ebibliya
  • Okengere oku Yehova Ye “Nyamuzinda Ôzinê”
    Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2024
  • Ociyigirize Binji Kugerera Enderho Nzinda z’Abalume Bishwekerezi
    Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2024
Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2025
w25 Mwezi gwa 6 buk. 8-13

ECIGABI C’OKUYIGA CA 25

LWIMBO 96 Ebibliya Ciba Citabu ca Bulagirire

Amasomo Rhwakaciyigiriza Kugerera Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi​—Cigabi ca 2

“Aha ngasi muguma omugisho gumukwanine.”​—Murh. 49:28.

EBI ECI CIGABI CISEGIZE

Amasomo rhwakaciyigiriza kugerera enderho nzinda za Yakobo z’obulebi lugenda bagala munani omu bagala bage.

1. Bici rhwaganirira mw’eci cigabi?

BAGALA ba Yakobo bamuzungulusire, bali bayumvirhiza bwinja amango ishe okola mushosi ali agisha ngasi muguma muli bo. Nk’oku rhwaganiriraga omu cigabi c’embere, enderho Yakobo abwiraga abagala Rubeni, Simoni, Levi, na Yuda zabashagalusize na nkaba ciru zabasomezize. Co cirhumire bagwasirwe babe bacidosize bici Yakobo abwira abandi bagala munani. Lekagi rhubone amasomo rhwakaciyigiriza kugerera enderho abwiraga Zabuloni, Isakari, Dani, Gadi, Asheri, Nefutali, Yozefu, na Benyamini.a

ZABULONI

2. Bici Yakobo abwizire Zabuloni, na gurhi ezo nderho zahikiriremwo? (Omurhondêro 49:13) (Olole n’ecisanduku.)

2 Osome Omurhondêro 49:13. Yakobo ayerekine oku iburha lya Zabuloni lyakalamire oku mashinji olunda lw’emwené lw’Ecihugo c’Amalaganyo. Myaka elushire 200 enyuma z’aho, bene Zabuloni bahâbwa e eneo y’obwimo yali egarhi k’Enyanja y’e Galilaya n’Enyanja Mediterane. Musa alebire ntya: “Obâbwe [erhi oshagaluke], Zabuloni, omu majira gawe.” (Lush. 33:18) Nkaba oko kwal’ihugwîre oku kwakabire kulembu kuli Zabuloni okujira eby’oburhunzi bulya akabire omu eneo eri egarhi ka nyanja ibirhi. Abe ntyo ko byali erhi nanga, iburha lya Zabuloni lyal’igwerhe ecirhumire c’okushagaluka.

Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi

Zabuloni.

Omugala

Zabuloni

Obulebi

“Zabuloni ayubasire oku burhambi bw’enyanja, . . . lubibi na Sidomu [Sidoni].”​—Murh. 49:13.

Oku bwahikirizibwemwo

Obûko bwa Zabuloni bwal’ilamire olunda lw’emwené egarhi k’Enyanja y’e Galilaya n’Enyanja Mediterane.​—Yoz. 19:10-16.

3. Bici byakarhurhabala lyo rhushagalukira ebi rhugwerhe?

3 Bici rhwakaciyigiriza? Rhugwerhe ecirhumire c’okushagaluka, rhube rhulamire ngahi erhi rhube rhuli omu kanga kahi. Lyo rhugendekera rhwaba n’obushagaluke, rhugwasirwe rhurhimukwe n’ebi rhugwerhe. (Enna. 16:6; 24:5) Hali amango kwakaba kulembu okusegeza obwenge oku bintu rhurhagwerhi ahali h’okubusegeza oku bintu binja rhugwerhe. Co cirhumire okacihangana okubona ebintu binja lugenda akanga olimwo.​—Gl. 6:4.

ISAKARI

4. Bici Yakobo abwizire Isakari, na gurhi ezo nderho zahikiriremwo? (Omurhondêro 49:14, 15) (Olole n’ecisanduku.)

4 Osome Omurhondêro 49:14, 15. Yakobo avuzire Isakari omunkwa omu kuba muntu okola bwenene, amushushanya omu njira nyinja na punda w’emisi bwenene, nsimba ebarhula emizigo mizirho. Kandi Yakobo aderha oku Isakari akabire n’e eneo nyinja. Kushimbana n’enderho za Yakobo, iburha lya Isakari lyahâbirwe e eneo enazire na ya kuyera oku burhambi bw’Olwishi Yordani. (Yoz. 19:22) Buzira karhinda, bakozire bwenene lyo bahinga e eneo yabo cikone kandi bakozire bwenene oku bunguke bw’abandi. (1 Bam. 4:7, 17) Kwa lwiganyo, obûko bwa Isakari bwali tayari okujira ecigabi cabo omu kulwa entambala z’ishanja, nk’oku banajiraga omu mango g’Omuciranuzi Baraki n’omulebi-kazi Debora.​—Bac. 5:15

Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi

Isakari.

Omugala

Isakari

Obulebi

“Omugongo gwage agurhezire omuzigo.”​—Murh. 49:14, 15.

Oku bwahikirizibwemwo

Obûko bwa Isakari bwakozire bwenene oku bugunke bw’ishanja ly’Israheli.​—Bac. 5:15; 1 Bam. 4:1, 7, 17.

5. Bulya gurhi rhushinganine rhucihangane lyo rhuba bantu bakola bwenene?

5 Bici rhwakaciyigiriza? Yehova anashagalukire omukolo muzibu rhujira omu kasi kage, nk’oku ashagalukiraga omukolo muzibu gw’obûko bwa Isakari. (Muh. 2:24) Kwa lwiganyo, orhanye oku bene wirhu bajira omukolo muzibu gw’okushibirira ecigamba. (1 Tm. 3:1) Abo bene wirhu barhalwa entambala y’omubiri, cikone bagwasirwe bacihangane bwenene lyo balanga abantu ba Mungu oku mazibu g’ekiroho. (1 Kr. 5:1, 5; Yd. 17-23) Kandi banakole bwenene lyo barheganya n’okugeza ehotuba z’okuhâna omurhima zizibuhya ecigamba.​—1 Tm. 5:17.

DANI

6. Mukolo guhi obûko bwa Dani bwahâbirwe? (Omurhondêro 49:17, 18) (Olole n’ecisanduku.)

6 Osome Omurhondêro 49:17, 18. Yakobo ashushanyize Dani n’enjoka elwisa ebiyilushire obunene, nk’enfarasi y’ivita n’omuntu oyishonyireko. Obûko bwa Dani bwakabire n’oburhwali n’okuba tayari okurhera abashombanyi b’ishanja ly’Israheli. Omu mango g’omubalamo gw’okuja omu Cihugo c’Amalaganyo, obûko bwa Dani bwakag’ilanga ishanja omu kuba “murhwe muzinda” gw’obulanzi. (Mib. 10:25) Ogo gwali mukolo gwa bulagirire bwenene, ciru akaba Bene-Dani bakag’igujira buzira kubonwa n’abandi bantu b’omw’ishanja.

Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi

Dani.

Omugala

Dani

Obulebi

‘Dani akâlumira ebiterusi oku cisenyi.’​—Murh. 49:16-18.

Oku bwahikirizibwemwo

Obûko bwa Dani gwali “murhwe muzinda” gw’obulanzi omu mubalamo gw’okuja omu Cihugo c’Amalaganyo.​—Mib. 10:25.

7. Bici rhushinganine rhukengere lugenda ngasi mukolo gw’eciteokrasi rhuhâbirwe?

7 Bici rhwakaciyigiriza? Ka hali amango wahikirizize omukolo gwakag’ibonekana nka gurhali gwabonwa n’abandi bantu? Nkaba warhabire okucêsa n’okushibirira Enyumpa y’Obwami, waba volontere oku ntimanano nkulu, erhi wajira ogundi mukolo. Akaba ntyo, oshinganine okuvugwa omunkwa! Ensiku zoshi okengere oku Yehova anabone n’okushagalukira ngasi kantu omujirira. Ci bwenene, anashagaluke erhi omukolera, arhali bulya oli walonza okuhâbwa irenge n’abandi bantu, cikone bulya olonzize okuyerekana oku omuzigire kurhenga oku murhima.​—Mt. 6:1-4.

GADI

8. Omu Cihugo c’Amalaganyo, bici byarhumire kwaba kulembu oku bûko bwa Gadi okukarherwa n’abashombanyi babo? (Omurhondêro 49:19, Mashi Bible) (Olole n’ecisanduku.)

8 Osome Omurhondêro 49:19, Mashi Bible. Yakobo alebire oku ecigusho c’ebishumusi cakarhezire Gadi. Myaka elushire magana abirhi enyuma z’aho, obûko bwa Gadi bwagwarha e eneo y’ebushoshokero bw’Olwishi Yordani, eneo yal’izungulusirwe n’amashanja g’abashombanyi. Muli ntyo kwakabire kulembu oku bashombanyi ba mw’ago maeneo okukabarhera. Ciru akaba ntyo, Bene-Gadi bal’ilonzize okulama mw’eyo eneo bulya yalimwo obulambo bwinja oku bishwekwa byabo. (Mib. 32:1, 5) Bibonekine oku Bene-Gadi bali bantu ba burhwali. Na kulusha oko, bal’ilangalire oku Yehova abarhabala okurhera abashombanyi babo n’okuhalira e eneo abahâga. N’omu myaka minji, ciru barhumire emirhwe yabo y’abasoda ly’erhabala agandi mûko okugwarha e eneo yal’isigire y’Ecihugo c’Amalaganyo, yali olunda lw’ebuzikiro bw’Olwishi Yordani. (Mib. 32:16-19) Bal’ilangalire oku Yehova akalanzire bakabo n’abana babo amango abalume bakabire barhali ho. Yehova abagishire enyanya z’oburhwali bwabo n’okucihâna kwabo.​—Yoz. 22:1-4.

Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi

Gadi.

Omugala

Gadi

Obulebi

“Arhêrwa n’omurhwe gw’ebishumusi.”​—Murh. 49:19, Mashi Bible.

Oku bwahikirizibwemwo

Obûko bwa Gadi bwal’ilamire olunda lw’ebushoshokero bw’Olwishi Yordani, eneo yakarhumire kwaba kulembu kuli bo okukarherwa n’abashombanyi.​—Yoz. 13:24-28.

9. Okulangalira Yehova, mihigo ehi kurhushumya rhurhôle?

9 Bici rhwakaciyigiriza? Lyo rhukolera Yehova amango rhuli rhwalwisa amazibu, rhugwasirwe rhugendekere rhwamulangalira. (Enna. 37:3) Bantu banji ene banayerekane obulangalire bwabo muli Yehova omu kucihâna lyo balunga okuboko emikolo y’obubasi y’eciteokrasi, lyo bakolera ahali obulagirire bunji, erhi lyo bajira eyindi mikolo y’eciteokrasi. Banajire ntyo bulya baba bayemire n’obwalagale oku ensiku zoshi Yehova abashibirira.​—Enna. 23:1.

ASHERI

10. Bici obûko bwa Asheri bwayabirwe okujira, na gurhi oko kwahumire oku nterekêro yabo emwa Yehova? (Omurhondêro 49:20) (Olole n’ecisanduku.)

10 Osome Omurhondêro 49:20. Yakobo alebire oku obûko bwa Asheri bwakayololosire, na ntyo ko byabire. E eneo y’obûko bwa Asheri yal’ihiziremwo maeneo malebe g’omu maeneo gakag’iyera bwenene g’omu Israheli yoshi. (Lush. 33:24) Kandi yali oku burhambi bw’Enyanja Mediterane yanalimwo eporo ngale bwenene y’e Sidoni. Cikone, obûko bwa Asheri bwayabirwa okukûla Abakanani mw’eyo eneo. (Bac. 1:31, 32) Amashumi mabi g’Abakanani n’okusegeza obwenge oku bintu by’omubiri, nkaba byo byarhumire obûko bwa Asheri burhaba n’obushiru lugenda enterekêro ecîre. Abantu b’obûko bwa Asheri barhayemeraga okurhabala Omuciranuzi Baraki erhi alonza abantu bakamurhabire okulwisa Abakanani bal’icilunzire haguma. Enyanya z’oko, obo bûko burhabaga n’obulyo bw’okushangira oku buhimi bw’ecisomerine bwabaga aha “mishi ga Megido.” (Bac. 5:19-21) Obûko bwa Asheri bugwasirwe bube bwayumvirhe enshonyi omu kuyumva olwimbo lw’obuhimi lwa Baraki na Debora lwalongozibagwa n’iroho litagatifu, lwalimwo ezi nderho: “Bene Asheri babêra omu bifuko byabo, biba oku burhambi bw’enyanja.”​—Bac. 5:17, Mashi Bible.

Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi

Asheri.

Omugala

Asheri

Obulebi

“Asheri, omugati gwage kushushagira gushushagira.”​—Murh. 49:20.

Oku bwahikirizibwemwo

Obûko bwa Asheri bwabire n’obololoke omu Cihugo c’Amalaganyo.​—Lush. 33:24.

11. Bulya gurhi rhushinganine rhugendekere rhwaba n’entanya zishinganine lugenda ebintu by’omubiri?

11 Bici rhwakaciyigiriza? Rhulonzize okukolera Yehova n’obuhashe bwirhu boshi. Lyo rhujira ntyo, rhushinganine rhube masu lyo rhurhabaga ak’abantu b’er’igulu barhanya oku ensaranga n’ebintu zakagula byo bintu by’obulagirire bwenene omu kalamo. (Mig. 18:11) Rhunacihangane okuba n’entanya zishinganine lugenda ensaranga. (Muh. 7:12; Hb. 13:5) Rhurhaleka okulongereza ebintu by’omubiri birhali bya bulagirire kurhume rhurhakolera Mungu. Lubero n’oko, rhunalonze okuha Yehova akasanzi n’emisi yirhu ene bulya rhumanyire oku arhuhemba omu kurhuha akalamo kinja bwenene omw’igulu lihyahya.​—Enna. 4:8.

NEFUTALI

12. Nkaba gurhi enderho Yakobo abwiraga Nefutali zahikiriremwo? (Omurhondêro 49:21, NWT) (Olole n’ecisanduku.)

12 Osome Omurhondêro 49:21, NWT. “Ebinwa binunu” Yakobo aganiriraga nkaba byal’ihugwîre enjira ya Yezu y’okuganira omu mango g’omukolo gwage. Yezu, wal’imanyikine oku akag’iyigiriza bwinja, “aj’ibêra e Kapernaumu” omu eneo y’e Nefutali. (Mt. 4:13, Mashi Bible; 9:1; Yn. 7:46) Lugenda Yezu, Izaya alebire oku abantu b’e Zebuloni n’e Nefutali bakabwine “obumoleke bunene.” (Iz. 9:1, 2) Kugerera enyigirizo zage, Yezu bwali “bulangashane bw’okuli, bumolekera ngasi muntu.”​—Yn. 1:9.

Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi

Nefutali.

Omugala

Nefutali

Obulebi

“Ali aderha ebinwa binunu.”​—Murh. 49:21, NWT.

Oku bwahikirizibwemwo

Amango gw’omukolo gwage hanw’igulu, Yezu agezize kasanzi kanji omu eneo y’e Nefutali.​—Mt. 4:13; 9:1.

13. Gurhi rhwakakaderhamwo enderho zashagalusa Yehova?

13 Bici rhwakaciyigiriza? Yehova anashibirire ebi rhuderha n’oku rhubiderha. Gurhi rhwakaganiramwo “ebinwa binunu” bishagalusa Yehova? Omu kukaderha okuli. (Enna. 15:1, 2) Rhwanayubaka abandi kugerera ebi rhuderha omu kukaba babidu okubavuga omunkwa ahali h’okuba babidu okubaderha kubi erhi kuciduduma. (Ef. 4:29) Kandi rhwanacihiriraho omuhigo gw’okuba na bulenga bunji omu kurhondeza enganîro zakarhurhabala rhuhikire okuhâna obuhamirizi.

YOZEFU

14. Gurhi obulebi lugenda Yozefu bwahikiriremwo? (Omurhondêro 49:22, 26) (Olole n’ecisanduku.)

14 Osome Omurhondêro 49:22, 26. Yakobo agwasirwe abe acidinire Yozefu, ‘muluzi wa bene wabo.’ Yakobo amuhamagire “mulandirà gwa muzabibu [murhi] guyâna bwenene.” Yakobo ye wali ogo murhi, na Yozefu ye wali mulandîra gw’ogo murhi. Yozefu yali nfula ya Raheli, mukazi muzigirwa wa Yakobo. Yakobo ayerekine oku Yozefu akahâbirwe bigabi bibirhi by’obwimo Rubeni ahezagya. Rubeni yo yali nfula ya Yakobo kuli Leya. (Murh. 48:5, 6; 1 Nga. 5:1, 2) Omu kuhikirizibwa kw’obo bulebi, abantu b’omu bûko bwa Efrayimu na Manasé, bana ba Yozefu, bahâbwa e eneo y’obwimo nka mûko abirhi gali lubero.​—Murh. 49:25; Yoz. 14:4.

Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi

Yozefu.

Omugala

Yozefu

Obulebi

Emigisho yagendekera “oku malanga gw’omuluzi wa bene wabo.”​—Murh. 49:22-26.

Oku bwahikirizibwemwo

Yozefu ahâbirwe ehaki y’okuba nfula, n’abagala babirhi bahikira okuba mûko abirhi gali lubero.​—Yoz. 14:4; 1 Nga. 5:1, 2.

15. Gurhi Yozefu ajijire erhi ahikirwa n’obubule bw’obushinganyanya?

15 Kandi Yakobo adesire oku enfôla-muherho ‘zalasha [Yozefu] zanamuyishakwo.’ (Murh. 49:23) Abo bali bene wabo bamuyumvizagya obumvu embere, bamujiriraga omu njira erhali ya bushinganyanya banarhuma mazibu manji gamuhikira. Ciru akaba ntyo, Yozefu arhakuniriraga bene wabo erhi kukunirira Yehova. Nk’oku Yakobo aderhaga, ‘omuherho [gwa Yozefu] gurhahuliganaga, amaboko gage gabangaduka.’ (Murh. 49:24) Omu njira y’olwiganyo, ahima enshombo ya bene wabo kugerera “emyampi” y’obuzigire n’olukogo. Omu mazibu gage, Yozefu alangalira Yehova arhanababaliraga kone bakulu bage cikone kandi, abajirira omu njira y’olukogo. (Murh. 47:11, 12) Yozefu alesire amazibu gamuhikiraga gamujire abe muntu mwinja. (Enna. 105:17-19) N’oko kwarhuma Yehova amukolesa ly’ajira ebintu by’okusomeza.

16. Gurhi rhwakayigamwo olwiganyo lwa Yozefu amango rhuli omu mazibu?

16 Bici rhwakaciyigiriza? Omu mango g’amazibu, orhahezagya obuzigire bwawe kuli Yehova erhi kuli bene winyu na bali binyu. Okengere oku Yehova analeka rhuhikirwe n’amarhangulo g’obuyemere ly’arhukomereza. (Hb. 12:7) Kugerera ago marhangulo, anarhuyigiriza okuyiga bwinja amorhere gage, nk’olukogo n’okubabalira. (Hb. 12:11) Nk’oku Yehova ahembaga Yozefu, arhuhemba enyanya z’okulembera kwirhu.

BENYAMINI

17. Gurhi obulebi lugenda Benyamini bwahikiriremwo? (Omurhondêro 49:27) (Olole n’ecisanduku.)

17 Osome Omurhondêro 49:27. Yakobo alebire oku Bene-Benyamini bakabire n’obuhashe bunji bw’okulwa nka mpangaza. (Bac. 20:15, 16; 1 Nga. 12:2) Omu kasanzi kashushanyizibwe n’“esezi” ly’obwami bw’Israheli, go mango obûko bwa Benyamini bwarhengagamwo Sauli, mwami murhangiriza w’Israheli. Sauli alwisize abafilistini n’oburhwali. (1 Sam. 9:15-17, 21) Omu kasanzi kashushanyizibwe n’“ebijingo” by’ehistware y’obo bwami, go mango Mwami-kazi Esteri na Mordekayi, bombi b’omu bûko bwa Benyamini, bacizagya Abaisraheli lyo barhag’iniguzibwa n’Oburhegesi bw’Abaperse.​—Est. 2:5-7; 8:3; 10:3.

Enderho Nzinda za Yakobo z’Obulebi

Benyamini.

Omugala

Benyamini

Obulebi

“Sêzi ashanshanyule omunyama gwage, bijingo agabe omunyago.”​—Murh. 49:27.

Oku bwahikirizibwemwo

Sauli ye wali mwami murhanzi w’Israheli. (1 Sam. 9:15-17) Myaka minji enyuma z’aho, Esteri na Mordekayi baciza olubaga lwa Yehova.​—Est. 2:5-7; 8:3; 10:3.

18. Gurhi rhwakayigamwo obwishwekerezi bwa Bene-Benyamini?

18 Bici rhwakaciyigiriza? Abantu b’omu bûko bwa Bene-Benyamini bashinganine babe bashagalusire bwenene erhi Sauli, muntu w’omu bûko bwabo, aba mwami. Cikone, erhi Yehova aha Daudi w’omu bûko bwa Yuda obwami, enyuma za kasanzi kalebe, Bene-Benyamini balunga okuboko eyo mpindulo. (2 Sam. 3:17-19) Makumi malebe g’emyaka enyuma z’aho, erhi agandi mûko gagoma, Bene-Benyamini balunga Yuda n’omwami mushîge amavurha wa Yehova okuboko n’obwishwekerezi. (1 Bam. 11:31, 32; 12:19, 21) Lekagi nirhu rhulunge okuboko n’obwishwekerezi aba Yehova acishozire lyo balongoza abantu bage ene.​—1 Ts. 5:12.

19. Gurhi rhwakayunguka n’enderho nzinda za Yakobo z’obulebi?

19 Enderho nzinda za Yakobo z’obulebi zanarhulerhera obunguke. Okuganirira gurhi ezo nderho zahikirizibwemwo kurhuyemezize n’obwalagale oku obulebi bwa Yehova buba bwa kulangalirwa. N’okuganirira gurhi bagala ba Yakobo bagishirwemwo kurhurhabire okuhugûkwa bwinja gurhi rhwakashagalusamwo Yehova.

MASOMO GAHI WAYIZIRE KUGERERA ENDERHO YAKOBO ABWIRAGA . . .

  • Zabuloni, Isakari, na Dani?

  • Gadi, Asheri, na Nefutali?

  • Yozefu na Benyamini?

LWIMBO 128 Olembere Kuhika Ebuzinda

a Enyuma z’okugisha Rubeni, Simoni, Levi, na Yuda kurhenga oku mukulu kuhika oku murho, Yakobo arhacigendekeraga agisha abandi bagala omu kurhonderera oku mukulu kuhika oku murho.

    Ebicapo by’Amashi (2000-2025)
    Orhenge
    Ocimanyise
    • Mashi
    • Rhumira abandi
    • Ebisimirwe
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Amarhegeko gw’okukolesa eyi site
    • Amarhegeko gw’okubîka ihwê
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ocimanyise
    Rhumira abandi