ENGANÎRO Z’AKALAMO K’ABANTU
“Nyamubaho . . . Ye Nnamatabaro”
OMU nsiku 28/1/2010, nali omu vile nyinja bwenene y’e Strasbourg, e France. Cikone ntali eyo munda nka muntu wal’ibalamire yo kone. Nali yo nka muguma w’omu ekipe elola eby’amarhegeko yahâbagwa omukolo gw’okuhalira ehaki z’Abahamirizi ba Yehova embere z’Akagombe k’e Bulaya Kahalira Ehaki z’Abantu. Oburhegesi bw’e France bwaderha oku Abahamirizi ba Yehova bagwerhe omwenda gwa ero miliyoni 64 (erhi dolare 89 000 000) z’okulipa e takse. Rhwali eyo munda lyo rhuyerekana oku ebyo birhali by’okuli, cikone arhali ezo nsaranga co cali cirhumire c’obulagirire bwenene carhumaga rhwaja olo lubanja. Erhi rhwakayazize olo lubanja, izino lya Yehova lyakakuzibwe, abantu bage bakagendekire baba n’irenge linja, rhwakanabire n’obulyo bw’okugendekera rhwaharamya Yehova n’oluhuma omu France. Ebyabire omu kasanzi k’okusamba byayerekine n’obwalagale oku “Nyamubaho . . . ye Nnamatabaro [erhi amavita].” (1 Sam. 17:47) Leki mpugûle ebyabire.
Omu mwaka gwa 1999, oburhegesi bw’e France bwaderha oku etawi yirhu y’e France egwasirwe elipe amatakse oku micango yayankirire kurhondera omu mwaka gwa 1993 kuhika omu mwaka gwa 1996. Engombe z’e France zirharhutwiraga olubanja bwinja; rhwahûna olo lubanja lushub’iyumvibwa cikone ishuzo lyabêra lyo n’elyo. Oburhegesi bw’e France bwarhôla cirimisi ero miliyoni ini n’enusu erhi dolare 6 300 000 oku banke omu konte y’etawi. Obulangalire buguma bone rhwacir’isigaline bw’okugalula ezo nsaranga kwali kuhêka olo lubanja oku Kagombe k’e Bulaya Kahalira Ehaki z’Abantu. Cikone embere bayumvirhize olubanja lwirhu, Akagombe k’e Bulaya Kahalira Ehaki z’Abantu karhegeka oku rhurhimanane na ba Avocats b’oburhegesi bw’e France haguma n’orhumirwe okw’izino ly’Akagombe k’e Bulaya lyo balola erhi byakahashikine rhuyumvikane embere rhuje lubanja.
Rhwali rhwarhanyize embere z’akasanzi oku oyo wal’irhumirwe okw’izino ly’akagombe akarhusezize rhuyuse ago mazibu omu kuyemera okulipa cigabi cilebe c’ezo nsaranga zal’ihûnyirwe. Cikone, rhwal’ihugûsirwe n’obwalagale oku okulipa ciru ero nguma yone kwakavunyire amakanuni g’Ebibliya. Bene wirhu na bali birhu bal’ihânyire emicango lyo balunga okuboko omukolo gw’Obwami, co cirhumire emicango yabo erhali ya kuha oburhegesi. (Mt. 22:21) Ciru akaba ntyo, rhwayemera okurhimanana lyo rhuyerekana oku rhukenzire abarhegesi b’Akagombe k’e Bulaya.
E ekipe yirhu Elaba eby’Amarhegeko eri embere z’Akagombe k’e Bulaya Kahalira Ehaki z’Abantu, mwaka gwa 2010
Rhwarhimanana omu ciguma c’omu byumpa binja by’ako Kagombe lyo barhuyumvirhiza. Enganîro zirharhonderaga bwinja. Omu nderho zage z’omurhondero, oyo wal’irhumirwe aderha n’obwalagale oku Abahamirizi ba Yehova b’e France bal’ishinganine balipe nsaranga ndebe kw’ezo takse zahûnagwa. Iroho lya Yehova lyarhushumya okumudosa ho n’aho ntya: “K’omanyire oku oburhegesi mîra bwarhunyagaga ero zilushire miliyoni ini n’enusu kurhenga omu konte yirhu y’e banke?”
Erhi ayumva ntyo, byabonekana oku agayire bwenene. Erhi e ekipe y’obo burhegesi elaba eby’amarhegeko eyemera oku bajijire ntyo, entanya zage okubiyerekire olo lubanja zashanja loshi-loshi. Abakalihira anayusa eyo ntimanano omu burhe. Mw’ako kasanzi nahugûkwa oku, omu njira rhurhakarhanyizeko ciru n’ehitya, Yehova ali erhi anashanjire loshi-loshi ngasi kantu lyo rhuhima olo lubanja. Rhwarhenga omo rhunashagalusire bwenene rhunasomirwe enyanya z’ebyo byabaga.
Omu nsiku 30/6/2011, ab’omu Kagombe k’e Bulaya Kahalira Ehaki z’Abantu, boshi barhôla muhigo muguma oku bunguke bwirhu. Ako Kagombe karhenza eyo takse kanahûna oburhegesi bw’e France burhugalulire ensaranga bali bamarhunyaga bunarhuyushulireko obunguke! Ogo muhigo gw’obulagirire gucigendekire gwalanga enterekêro ecîre omu France kuhika buno. Ery’idoso ciru rhurhal’ihizire oku rhwadosa ko lyali nk’ibuye lyayirhaga Goliyati. Rhwayaza olo lubanja. Bici byarhumire rhwayaza? Bulya, nk’oku Daudi abwiraga Goliyati, “Nyamubaho . . . ye Nnamatabaro.”—1 Sam. 17:45-47.
Arhali ago gone mango rhwamakayaza olubanja. Kuhika ene, omu kuhagalikwa n’abakulu b’epolitike n’abakulu b’idîni bw’obuhashe, engombe nkulu za bihugo 70 na tribinali nyinji omw’igulu lyoshi zamakarhôla mihigo 1 225 oku bunguke bw’Abahamirizi ba Yehova. Obo buhimi omu by’emanja bunalange ehaki zirhu z’obulagirire bwenene, nk’ehaki y’okumanyikana nk’idîni liyemirwe na leta omu cihugo, okujira omukolo gw’amahubiri, okulahira okucilunga omu madinye g’okukuza amashanja, n’okulahira okuhirwamwo omuko.
Gurhi nahikiremwo okuja omu by’emanja e Bulaya n’obo nakag’ikolera oku Biro Bikulu by’Abahamirizi ba Yehova e New York, omu États-Unis?
OKU OBUSHIRU BW’OBUMISIYONERE BWANSHUMIZEMWO
Ababusi bani, George na Lucille, bahâbagwa ediplome okw’isomo lya 12 ly’Egileyadi banakag’ikolera e Ethiopie erhi mburhwa omu mwaka gwa 1956. Banyirika izino lya Philip, mweneza-injili w’omu kagana karhanzi. (Ebj. 21:8) Omwaka gwakulikiraga, oburhegesi bw’eco cihugo bwalahiza omukolo gwirhu. Ciru akaba naciri murho bwenene, nankengere n’obwalagale oku omulala gwani gwakag’iharamya omu bwifulikwe. Bulya naciri murho, nakarhanya oku byali bya kushagalusa bwenene! Eby’okugayisa, abarhegesi barhuseza rhurhenge mw’eco cihugo omu mwaka gwa 1960.
Nathan Knorr (E kulembe) alambagirire omulala gwirhu e Addis Abeba, omu Éthiopie, mwaka gwa 1959
Omulala gwirhu gwahamira e Wichita, Kansas, omu États-Unis, cikone ababusi bani barhahezagya obushiru bwabo bw’obumisiyonere. Bakag’ilama kushimbana n’okuli arhanali niene barhabire okuba n’enkomedu z’ekiroho cikone barhabire na mwali wirhu mukulu Judy, na mulumuna wani Leslie, nabo bombi baburhiragwa e Ethiopie. Nabatizibwa erhi ngwerhe myaka 13. Myaka isharhu enyuma z’aho, omulala gwirhu gwahamira ahali obulagirire bunji bwenene bw’abahubiri, e Arequipa, omu Pérou.
Omu mwaka gwa 1974 erhi ngwerhe myaka 18 yone, etawi y’e Pérou yantuma okugend’ikola nka painiya wa pekee haguma na bandi bene wirhu bani. Rhwakag’ihubiri omu eneo zirhalisag’ijirwamwo amahubiri zali omu ntondo zihamagalwa Cordillère des Andes. Rhwakag’ihubiri abantu bakag’iderha olulimi lw’e Quechua n’olw’e Aymara. Rhwakag’ibalama omu mutuga gwali nka nyumpa rhwakag’isima okuhamagala Safina bulya gwal’iyosire nk’isanduku linenene. Nanshagalukire okukengera oku rhwakag’ikolesa Ebibliya lyo rhuyeresa bacikala ba mw’eyo eneo oku hano hofi-hofi Yehova ayusa obukenyi, endwala, n’olufû. (Maf. 21:3, 4) Bantu banji bayemire omwanzi gw’Obwami.
“Esafina,” mwaka gwa 1974
NARHUMWA OKUGEND’IKOLERA OKU BIRO BIKULU
Omu mwaka gwa 1977, erhi Albert Schroeder, wali muguma w’omu Mbaraza Eri Yalongoza y’Abahamirizi ba Yehova alambagirire e Pérou, ampa omurhima nyunjuze efomu y’okuja omu mukolo gw’Ebeteli oku biro bikulu. Ntyo ko nanajijire. Kasanzi kasungunu enyuma z’aho, omu nsiku 17/6/1977, narhondera okukolera oku Beteli y’e Brooklyn. Omu myaka ini yakulikiraga, nakolera omu departema y’eby’Obusafi n’ey’Okushibirira Ebintu.
Olusiku lw’obuhya bwirhu, mwaka gwa 1979
Omu Mwezi gwa 6, 1978, narhimanana na Elizabeth Avallone oku ntimanano nkulu y’amashanja manji yajiragwa e Nouvelle-Orléans, omu Louisiane. Aleragwa n’ababusi bakag’ilama kushimbana n’okuli ak’ababusi bani. Elizabeth ali amajira myaka ini ali painiya w’akasanzi koshi, anal’isimire okujira omukolo gw’akasanzi koshi omu kalamo kage. Rhwagendekera rhwayandikirana. Enyuma za kasanzi kasungunu, rhwasimana bwenene. Rhwajira obuhya omu nsiku 20/10/1979, anacilunga haguma na nani omu mukolo gw’Ebeteli.
Bene wirhu na bali birhu b’omu cigamba cirhu cirhanzi c’e Brooklyn Spanish bali ba buzigire bwenene. Rhwamakakolera omu bindi bigamba bisharhu by’obuzigire byarhuhîre omurhima rhugendekere n’omukolo gwirhu gw’Ebeteli. Rhuvuzire omunkwa oku burhabale bwabo, n’oku burhabale bw’abîra n’abantu b’omu mulala barhurhabire okushibirira ababusi birhu omu myaka yabo y’ebushosi.
Babetelite b’omu cigamba c’e Brooklyn Spanish, mwaka gwa 1986
OKUKOLERA OMU DEPARTEMA ELABA EBY’AMARHEGEKO
Nasomerwa erhi mpâbwa omukolo gw’okukolera omu Departema Elaba eby’Amarhegeko y’oku Beteli omu mwezi gwa 1, 1982. Myaka isharhu enyuma z’aho, bampûna nsome e université lyo mba avocat. Nayiga oku abantu b’omu États-Unis n’ab’omu bindi bihugo banabe n’oluhuma lw’okujira bintu binji enyanya z’emanja abantu ba Yehova bahima. Ezo manja z’obulagirire zaganirirwe bwenene omu masomo.
Omu mwaka gwa 1986 erhi ngwerhe myaka 30, nahirwaho nka mwimangizi w’Edepartema Elaba eby’Amarhegeko. Nashagaluka bwenene okubona Ebeteli yanangalire ciru akaba naciri musole, cikone naciyumva nzidohirwe bulya hali binji ntal’imanyire na kandi nal’imanyire oku ogo gurhakabire mukolo mulembu.
Naba avocat omu mwaka gwa 1988, cikone ntal’imanyire oku hali amazibu ago masomo gandwirhire omu hali y’ekiroho. Amasomo g’e université ganalerhere omuntu irala ly’okucishokoza gananarhume omuntu arhanya oku okuba n’ago masomo kunarhume aba wa bulagirire kulusha abandi barhagasomaga. Elizabeth anyokola. Antabala nashub’iba n’enkomedu z’ekiroho nagwerhe embere nsome amasomo g’eby’amarhegeko. Byahûnyire akasanzi, cikone bunyi-bunyi nashub’iba n’ehali nyinja y’ekiroho. Nanaderha n’obwalagale oku, okuba na bumanye bunji arhali ko kantu k’obulagirire bwenene omu kalamo. Ebirhuma omuntu aba n’akalamo kinja kuli kuba n’obwîra haguma na Yehova n’okuba na buzigire bunji kuli ye n’oku bantu bage.
OKUHALIRA OMWANZI MWINJA N’OKUGUJIRA GUMANYIKANE KUSHIMBANA N’AMARHEGEKO
Bulya nal’ikola manyire eby’amarhegeko, nasegeza obwenge oku kurhabala n’okupanga ebintu lugenda eby’amarhegeko oku Beteli n’okuhalira obunguke bw’Obwami oku tribinali. Omukolo gwani gwali gwa kushagalusa bwenene cikone kandi gwalimwo n’amazibu, bulya ebintu byakag’ishanja duba-duba omw’ikubuliro. Kwa lwiganyo, hal’ikola hali myaka minji rhuli rhwahûna ensaranga oku bicapo birhu. Cikone kurhondera omu mwaka gwa 1990, Edepartema Elaba eby’Amarhegeko yahûnwa obulongozi lugenda oku rhwakalekamwo okujira ntyo. Enyuma z’aho, Abahamirizi ba Yehova barhondera okuhâna ebicapo busha. Oko kwalembuhize omukolo gwirhu oku Beteli n’omu eneo na kuhika buno kunalange emikolo yirhu oku matakse garhashinganini. Baguma na baguma barhanyize oku enyanya z’eyo mpindulo rhwanyihirwa n’ensaranga n’oku oko kwakarhumire omukolo gwirhu gw’amahubiri gwagaluka enyuma. Cikone birhabaga ntyo. Omubalè gw’abantu bali bakolera Yehova kurhenga omu mwaka gwa 1990 gwayushusire kabirhi na kulusha, n’ene abantu bali bapata buzira kulipa ebiryo by’ekiroho biyokola obuzine. Nacibwinire oku oburhabale bwa Yehova n’obulongozi arhuha kugerera mushizi mwirhonzi byo bihashisa empindulo nyinji bwenene zijirwa omw’ikubuliro zibêrwe.—Lub. 15:2; Mt. 24:45.
Rhurhayaza emanja oku matribinali mpu bulya kone rhunasambe bwinja. Kanji-kanji, ebishumya abarhegesi luba lugenzi lwinja lw’abakozi ba Yehova. Nabwine olwiganyo luyerekine ntyo omu mwaka gwa 1998 erhi bantu basharhu b’omu Mbaraza Eri Yalongoza haguma na bakabo baja oku ntimanano nkulu zirhakayibagirwa zajiragwa e Cuba. Olugenzi lwabo lwinja na lwa bukenge lwajijire binji omu kuyemeza abarhegesi oku rhurhacihira omu by’epolitike, kulusha ngasi kantu rhwababwiraga omu ntimanano rhwajiraga haguma nabo.
Cikone, erhi akaba birhahashikini okuyusa entambala ziyerekire eby’amarhegeko omu njira y’obwîra, ‘rhunahalire emyanzi y’akalembe n’okuyiyimanza buzibu-zibu’ oku tribinali. (Fl. 1:7, Mashi Bible) Kwa lwiganyo, omu myaka minji abarhegesi b’e Bulaya n’ab’e Corée du Sud barhal’iyemire ehaki yirhu y’okulahira okujira omukolo gw’ecisoda. Enyanya z’oko, bene wirhu 18 000 ntya b’e Bulaya na bene wirhu balushire 19 000 b’e Corée du Sud bagezize akasanzi omu prizo enyanya z’okurhayemererwa n’ezamiri yabo okujira omukolo gw’ecisoda.
Buzinda, omu nsiku 7/7/2011, Akagombe k’e Bulaya Kahalira Ehaki z’Abantu karhôla omuhigo gw’obulagirire bwenene lugenda akanga egarhi ka Bayatyan n’oburhegesi bw’e Arménie, guhûnyire ebihugo byoshi by’e Bulaya biyemerere abantu boshi barhalonzizi okujira omukolo gw’ecisoda, enyanya z’obuyemere bwabo bw’idîni, bajire ogundi mukolo gwa bacikala. E Cours Constitutionnelle Sud Coréenne yarhôla omuhigo gushushine n’ogo omu nsiku 28/6/2018. Bene wirhu baciri misole ciru basungunu bone bacicihirage omu by’epolitike, nta buhimi ciru n’obuguma muli obo rhwakabire nabo.
Edepartema elaba eby’amarhegeko oku biro bikulu n’ezindi departema zilaba eby’amarhegeko oku tawi zoshi z’omw’igulu ziri zakola bwenene lyo zihalira ehaki yirhu y’okuharamya Yehova n’okuhubiri lugenda Obwami. Luba lukengwa kuli rhwe okuderha omw’izino lya bene wirhu na bali birhu bali bahagalikwa n’abarhegesi. Ciru rhwakayaza olubanja erhi rhurhaluyaze, okuluja kunarhume rhwahâna obuhamirizi oku barhegesi, oku bami, n’oku mashanja. (Mt. 10:18) Abazuzi, abarhumirwe n’abarhegesi, ebyombo by’okuhâna emyanzi, n’abandi bantu bagwasirwe babe banarhanye oku mandiko rhuhira omu dokima zirhu rhurhuma n’aga rhuhira omu nderho zirhu amango rhuli rhwasamba. Abantu b’omurhima mwinja banamanye Abahamirizi ba Yehova bo bandi n’oku ebi baba bayemire biba biyimangire oku Bibliya. Baguma na baguma muli abo bantu bahikire okuba birhu bemezi.
KOKO YEHOVA!
Omu myaka 40 na kulusha egezire, nabire n’olukengwa lw’okukola omu bintu biyerekire amarhegeko haguma n’ebiro by’etawi z’omw’igulu lyoshi n’okuja oku ngombe nkulu nyinji n’embere za bakulu banji bagwerhe ecikono cilengerire. Mba nzigire n’okushagalukira aba nkola haguma nabo omu Departema Elaba eby’Amarhegeko oku biro bikulu n’omu departema zilaba eby’amarhegeko omw’igulu lyoshi. Nabire n’akalamo ka migisho minji na ka kurhimusa bwenene.
Omu myaka 45 egezire, Elizabeth anunzire okuboko n’obwishwekerezi n’omu njira y’obuzigire, omu mango minja n’omu mango mazibu. Mba mushagalukire bwenene enyanya z’oko, bulya ajijire ntyo ciru akaba analwise endwala erhuma arhaba na misi minji.
Rhwacibwinire oku rhurhaba n’emisi n’obuhimi kugerera obuhashe bwirhu rhwenene. Nk’oku Daudi aderhaga, “Nyakasane [Yehova, NWT] ye buzibu bw’olubaga lwage.” (Enna. 28:8) Kobinali, “Nyamubaho . . . ye Nnamatabaro [erhi amavita].”