Mulimuli i le Faaaʻoaʻoga a Iesu o le Tuutoina i le Atua
“O le mea lilo paia o lenei tuutoina i le Atua ua taʻutino e sili: ‘Ua faaalia mai o ia [Iesu] i le tino.’”—1 TIMOTEO 3:16, “NW.”
1. (a) O le ā le fesili sa lē mafai ona taliina mo le sili atu i le 4,000 tausaga ua mavae? (e) O anafea ma na faapefea ona tuuina mai le tali?
O SE fesili sa lē mafai ona taliina mo le sili atu i le 4,000 tausaga. Talu mai lava ona lē taulau le uluai tagata, o Atamu, i le tausia o le faamaoni, na lagā ai le fesili faapea: E mafai faapefea ona faaalia mai le tuutoina i le Atua mai le fanau a tagata? I le faaiʻuga, i le uluai senituri T.A., faatasi ai ma le afio mai o le Alo o le Atua i le lalolagi, na tuuina mai ai le tali. I manatu uma, upu, ma galuega, na faaalitinoina ai e Iesu Keriso lona pipii totino atu ia Ieova. O lea, na ia aveesea ai le ufiufi ‘o le mealilo paia o le tuutoina i le Atua,’ ma faatinoina ai le auala mo tagata tuuina atu ina ia tausisia ai sea tuutoina.—1 Timoteo 3:16.
2. I le tuliloaina o le tuutoina i le Atua, aiseā e ao ai ona tatou manatunatu loloto i le faaaʻoaʻoga a Iesu?
2 I le tuliloaina o le tuutoina i le Atua o ni Kerisiano tuuina atu ma papatisoina, ua lelei ai mo i tatou ona “mafaufau” loloto i le faaaʻoaʻoga a Iesu. (Eperu 12:3) Aiseā? Mo mafuaaga e lua. Muamua, o le faaaʻoaʻoga a Iesu e mafai ona fesoasoani ia te i tatou e atiina aʻe le tuutoina i le Atua. Sa sili atu le iloa lelei e Iesu o lona Tamā na i lo o se isi lava. (Ioane 1:18) Ma ona o le mulimulitui o Iesu e faaaʻoaʻo i ala ma uiga o Ieova ua mafai ai ona ia faapea mai: “O le ua vaai mai ia te au, ua vaai o ia i le Tamā.” (Ioane 14:9) O lea, e ala i le soifuaga ma le faiva a Iesu, ua mafai ai ona tatou maua se talisapaia loloto mo uiga agamalu o Ieova, i lea, ua mafai ai ona faamalosia lo tatou pipii totino atu i Lē na Foafoaina i tatou e alofa. O lona lua, o le faaaʻoaʻoga a Iesu ua mafai ona fesoasoani ia i tatou e faaalia le tuutoina i le Atua. Na ia faataatia se faaaʻoaʻoga lelei atoatoa tau amio i le faaalia o le tuutoina i le Atua. I lea ua lelei ai mo i tatou ona manatunatu pe e mafai faapefea ona ‘tatou oofu ia Keriso,’ o lona uiga, ia fai o ia ma faaaʻoaʻo, faataʻitaʻi i lana faaaʻoaʻoga.—Roma 13:14.
3. O le ā e ao ona aofia i la tatou polokalama o le faia o suesuega totino faale-Tusi Paia, ma aiseā?
3 E lē o mea uma na fetalai i ai Iesu ma faia na faasaoina i tusitusiga. (Ioane 21:25) O le mea lea, o mea na faamaumauina i lalo o faagaeega tauatua e tatau ona tatou naunau faapitoa i ai. O le mea lea, o se polokalama o suesuega totino faale-Tusi Paia e tatau ona aofia ai i le faitauina e lē aunoa o faamatalaga faa-Evagelia e uiga i le soifuaga o Iesu. Ae afai o lena faitaugatusi o le a fesoasoani ia i tatou ina ia tatou tuliloaina le tuutoina i le Atua, e tatau ona tatou faaalu se taimi e toe manatunatu ai ma le talisapaia i mea ua tatou faitau ai. E tatau foi ona tatou mataala ina ia vaavaai i tala atu o mea ua vaaia.
E Pei o le Tamā, e Faapea Foi le Atalii
4. (a) O le ā ua faaalia ai faapea o Iesu sa o se peresona o faalogona mafana ma le loloto? (e) O le ā le tausolomua na faia e Iesu i ana feutagaiga ma isi?
4 Seʻi manatu i se faaaʻoaʻoga. O Iesu sa o se tagata o faalogona mafana ma le loloto. Matau mai le Mareko 10:1, 10, 13, 17, ma le Mareko 10:35 faapea so o se ituaiga o tagata lava mai talaaga eseese sa mafai ona latou faalatalata atu ia te ia. I le sili atu na i lo o le tasi o mea na faia, na ia sapaia ai tamaiti i ona aao. (Mareko 9:36; 10:16) Aiseā na iai ai i tagata e oo lava i tamaiti se lagona o le nofogofie faatasi ma Iesu? Ona o lona naunau moni, faamaoni ia i latou. (Mareko 1:40, 41) Sa faamaonia lenei ona sa tausolomua pea o ia ona faalatalata atu i isi o iai le manaomia mo se fesoasoani. O lea, ua tatou faitau ai faapea “ua silasila atu” o ia i le fafine ua oti lana tane i Naina o lē ua aveese atu lana tama ua oti. Ona ia “maliu ane” lea ma toe faatuina le tama, ma e lē o taʻua ai lava faapea sa ole atu se tasi ia te ia ina ia faia faapea. (Luka 7:13-15) Sa tausolomua foi o ia e aunoa ma le talosaga atu i ai ina ia faia faapea, ona faamalolo se fafine pipili ma se tamaloa o lē na maʻi fula.—Luka 13:11-13; 14:1-4.
5. O le ā ua aʻoaʻo mai e nei faamatalaga o le faiva a Iesu ia i tatou e uiga i uiga ma ala o Ieova?
5 Pe a e faitau ai e uiga i na mea na tutupu, faatali ma fesili ifo ia te oe lava: ‘Talu ai sa faaaʻoaʻo lelei lava Iesu i lona Tamā, o le ā la ua taʻu mai e lenei faamatalaga ia te aʻu e faatatau i uiga ma ala o Ieova?’ E ao ona latou toe faamautinoa mai ai ia i tatou faapea o Ieova o le Atua o faalogona mafana ma le loloto. O le loloto o lona naunau e lē muta i le aiga faaletagata ua uunaia ai o ia e tausolomua i feutagaiga ma i latou. Sa leʻi manaomia le faamalosia o ia e tuuina mai lona Alo e fai ma “togiola e sui aʻi tagata e toatele.” (Mataio 20:28; Ioane 3:16) O loo tagatagai o ia mo ni avanoa e “fiafia” ai ia i latou o ē o le a auauna ia te ia ona o le alofa. (Teuteronome 10:15) E pei ona fai mai le Tusi Paia: “O fofoga o Ieova e fetaufetuliai i le lalolagi uma, na te fesoasoani ia te i latou o e ua sao o latou loto ia te ia.”—2 Nofoaiga a Tupu 16:9.
6. O ā iʻuga pe afai tatou te toe manatunatu i faalogona mafana ma le loloto o Ieova e pei ona faataʻitaʻia mai e lona Alo?
6 I le toe manatunatu i lenei auala i faalogona mafana ma le loloto o Ieova, e pei ona faataʻitaʻia mai e lona Alo, o le a paʻia ai lou loto, ma faatumuina ai i le talisapaia sili mo Ona uiga agamalu ma le talafeagai. I le isi itu, o lenei mea o le a tosina atu ai oe ia te ia. O le a uunaia oe e faalatalata atu ma le saoloto ia te ia i le tatalo i taimi uma lava ma i lalo o tulaga uma. (Salamo 65:2) O lenei mea o le a faamalosia ai lou pipii totino atu ia te ia.
7. Pe a uma ona toe manatunatu i faalogona mafana ma le loloto o Ieova, o le ā e tatau ona e fesili ifo ai ia te oe lava, ma aiseā?
7 E ui i lea, ia manatua, o lena tuutoina i le Atua e aafia ai e sili atu na i lo na o se faalogona tau tapuaiga. E pei ona matau ai e se tasi tagata aʻoga o le Tusi Paia o R. Lenski e faapea, ua ia “faaaofia ai lo tatou uiga migao ma faaletapuaiga atoatoa, ma gaoioiga e maua mai ai i lea mea.” (O upu faasisipa o a matou.) O lea pe a uma ona toe manatunatu i faalogona mafana ma le loloto o Ieova e pei ona faataʻitaʻia mai e Iesu, ia fesili ifo ia te oe lava; ‘E mafai faapefea ona ou faia ina ia sili atu ona ou pei o Ieova i lenei itu? Pe o mafai e isi ona latou faalatalata mai ia te aʻu? Afai o oe o se matua, e tatau ona faaavanoa oe i lau fanau. Afai o oe o se toeaina i le faapotopotoga, e mautinoa lava le tatau ona faaavanoa oe. O lea, o le ā la o le a faia ai oe ina ia sili atu ona mafai ona faalatalata atu i ai tagata? O faalogona mafana ma le loloto. E tatau ona e atiina aʻe se naunau moni, faamaoni i isi. Afai e te manatu mamafa moni e uiga i isi ma loto malie e tuuina atu oe lava e fai ma o latou sui, o le a logo i o latou tino lenei mea ma iai se faalogona e tosina atu ia te oe.
8. (a) O le ā e tatau ona teu i lou mafaufau a o e faitauina faamatalaga a le Tusi Paia e uiga ia Iesu? (e) O le ā ua tatou aʻoaʻoina e uiga ia Ieova mai le faamatalaga o loo taʻua i le faamatalaga i lalo?
8 O lea a o e faitauina faamatalaga a le Tusi Paia e uiga ia Iesu, ia teu i lou mafaufau faapea e mafai ona e aʻoaʻoina mea e tele e uiga ia Ieova o se peresona mai mea na fetalai i ai ma faia e Iesu.a Ma pe a uunaia oe e lou talisapaia mo uiga o le Atua, e pei ona faaatagia e Iesu, ina ia taumafai ia sili atu ona e pei o Ia, ona e avatu ai lea o se faamaoniga o lou tuutoina i le Atua.
Faatinoina le Tuutoina i le Atua Agaʻi i Tagata o le Aiga
9, 10. (a) Na faapefea ona faaalia le alofa ma le manatu mamafa o Iesu i lona tinā o Maria, i nai itula lava a o leʻi maliu o ia? (e) Aiseā e manino ai faapea na tuuina atu e Iesu le tausiga o Maria i le aposetolo o Ioane ae lē tuu atu i se tasi o ona lava uso faaletino?
9 O le soifuaga ma le faiva a Iesu Keriso ua faaalia tele ai le auala e tatau ona faaalia ai le tuutoina i le Atua. O se faaaʻoaʻoga e ootia ai ua faamauina i le Ioane 19:25-27, ua tatou faitau ai: “Sa tutū latalata ane i le satauro o Iesu lona tinā, ma le uso o lona tinā, o Maria le avā a Kalopa, ma Maria le Makatala. Ua silasila atu Iesu i lona tinā, ma le soo ua alofaina e ia [o Ioane], ua tutū mai, ona fetalai atu lea o ia i lona tinā, Sena e, faauta, o lau tama. Ua faapea atu foi i lea soo, Faauta, o lou tinā. Talu foi lea itu aso ua ave o ia e lea soo i lona aiga.”
10 Seʻi vaai faalemafaufau i lena mea! I ni nai minute lava a o leʻi tuuina atu lona soifuaga faalelalolagi, o le alofa ma le manatu mamafa o Iesu na uunaia ai o ia e tuuina atu le tausiga o lona tinā, o Maria, (atonu ua avea o se fafine ua oti lana tane i le taimi lea) i le aposetolo ua alofaina o Ioane. Peitai aiseā ua ave ai e Ioane ae lē ave e se tasi o uso faaletino o Iesu? Auā sa manatu mamafa Iesu e lē gata i manaoga faaletino o Maria, i mea faitino, ae sa sili ona faapitoa i lona lelei faaleagaga. Ma o le aposetolo o Ioane (atonu o se tama a le uso o le tinā o Iesu) sa faamaonia lona faatuatua, ae sa leai se faamaoniga faapea i uso faaletino o Iesu, e ui sa avea o ni ē talitonu.—Mataio 12:46-50; Ioane 7:5.
11. (a) E tusa ai ma upu a Paulo, e mafai faapefea ona faatinoina e se Kerisano le tuutoina i le Atua i totonu o lona lava aiga? (e) Aiseā e faia ai e se Kerisiano faamaoni sauniuniga mo mātua ua matutua?
11 Nei la, ua faapefea ona avea lenei mea o se faaaliga o le tuutoina i le Atua? Ua faamatala mai e le aposetolo o Paulo: “Ia āva i fafine ua oti a latou tane, o ē ua avea moni ma fafine ua oti a latou tane. Ae afai o iai i se fafine ua oti lana tane ni ana tama po o fanau a ana tama, ia aʻoaʻoina i latou nei ia muamua ona faatinoina le tuutoina i le Atua i o latou lava aiga ma ia avatu pea le taui e tatau ai i o latou mātua ma mātua o o latou mātua, auā o le mea e talileleia lea i le silafaga a le Atua.” (1 Timoteo 5:3, 4, NW) O le āva i mātua o se tasi i le saunia o le lagolagoina faaletino pe a manaomia, e pei ona fai mai ai Paulo, o le faailoaga lena o le tuutoina i le Atua. E faapefea? O Ieova, o le Amataga o le fuafuaga faaleaiga, ua ia poloaiina le fanau ina ia āva i o latou mātua. (Efeso 3:14, 15; 6:1-3) O lea, ua iloa lelei e se Kerisiano faamaoni faapea o le tausia mo na tiute tauave faaleaiga o le a lē gata ina faaalia ai le alofa mo mātua o se tasi ae ua faataʻitaʻia ai foi le migao mo le Atua ma le usiusitai atu i ana poloaiga.—Faatusatusa Kolose 3:20.
12. E mafai faapefea ona e faatinoina le tuutoina i le Atua agaʻi i mātua ua matutua, ma o le ā e ao ona avea o le uunaiga na faia ai?
12 E mafai la faapefea ona e faatinoina le tuutoina i le Atua agaʻi i tagata o lou aiga? O lenei mea e mautinoa lava o le a aafia ai fuafuaga mo le tausia o manaoga faaleagaga ma faaletino o mātua ua matutua, e pei ona sa faia e Iesu. O le lē taulau ona faia faapea o le a faaalia ai le lē lava o le tuutoina i le Atua. (Faatusatusa 2 Timoteo 3:2, 3, 5.) E saunia e le Kerisiano tuuina atu mo mātua o loo iai le manaomia e lē ona na o le agalelei pe ona o se tiute ae ona e alofa i lona aiga, ma ua ia iloa le manatu maualuga ua tuu atu e Ieova i le tausia o lena tiute tauave. O lea, o lona tausia o mātua ua matutua o se faailoaga lea o le tuutoina i le Atua.b
13. E mafai faapefea e se tamā Kerisiano ona faatinoina le tuutoina i le Atua agaʻi i lona aiga?
13 E mafai ona faatinoina le tuutoina i le Atua i le aiga i isi auala. Mo se faaaʻoaʻoga, o se tamā Kerisiano e iai se tiute tauave o le saunia o mea faaletino, tau i faalogona ootia, ma faaleagaga mo lona aiga. O le mea lea, i le faaopoopo atu i le saunia o le lagolagosua faaletino, ua ia faatulagaina ai ma le alofa se suesuega faale-Tusi Paia e lē aunoa i le aiga. Na te faia le faasologa o taimi e auai ai e lē aunoa i le faiva i le fanua faatasi ma lona aiga. E paleni o ia, i le iloa o o latou manaoga mo le faia o se malologa ma faafiafiaga foi. Ma na te faataatia ma le atamai mea e faamuamua, ae lē faatagaina galuega faalefaapotopotoga e faapogaia ai lona lafoaia o lona aiga. (1 Timoteo 3:5, 12) Aiseā na te faia ai nei mea uma? E lē faia i le tau ina iai o se lagona faapea o se tiute, ae ona o le alofa i lona aiga. Ua na iloa le tāua ua tuu atu e Ieova i le tausia o le aiga o se tasi. E ala i lea faataunuuina faapea o lona tiute tauave o se tane ma o se tamā, ua ia faatinoina ai le tuutoina i le Atua.
14. E mafai faapefea e se avā Kerisiano ona faaalia le tuutoina i le Atua i le aiga?
14 O avā Kerisiano foi e iai se tiute tauave i le faatinoina o le tuutoina i le Atua i le aiga. Faapefea? Ua fai mai le Tusi Paia faapea e tatau i se avā ona ‘gauai atu’ i lana tane ma e tatau ona ‘faaaloalo loloto’ mo ia. (Efeso 5:22, 33) E tusa lava pe lē talitonu lana tane, ae tatau lava ona ia ‘gauai atu’ ia te ia. (1 Peteru 3:1) O le fafine Kerisiano na te faatinoina sea gauai atu faaleavā e ala i lona lagolagoina o lana tane i filifiliga na te faia tau lava ina ia lē feteenai nei mea ma tulafono a le Atua. (Galuega 5:29) Ma aiseā na te talia ai lenei tiute? Ona e lē gata e alofa o ia i lana tane peitaiae maise na te iloa faapea o lenei mea e “tatau i le Alii”—o lona uiga, o se faatulagaga a le Atua mo le aiga. (Kolose 3:18) O lona gauai atu ma le loto malie i lana tane ua faailoa ai i lea lona tuutoina i le Atua.
“Auā o le Mea Lea na Ou Sau Ai”
15. I le ā le auala mataʻina na faaalia ai e Iesu le tuutoina i le Atua?
15 O se tasi o auala mataʻina na faaalia ai e Iesu le tuutoina i le Atua e ala i le ‘folafola atu o le tala lelei o le malo o le Atua.’ (Luka 4:43) Ina ua mavae lona papatisoga i le Ioritana i le 29 T.A., na faaaluina ai e Iesu le isi tolu ma le afa tausaga i le matuā faatumuina atoatoa i lenei galuega aupito sili ona tāua i mea uma lava. “Auā o le mea lea na ou sau ai,” na ia faamatala atu ai. (Mareko 1:38; Ioane 18:37) Ae na faapefea ona avea o lenei mea o se faaaliga o lona tuutoina i le Atua?
16, 17. (a) O le ā na uunaia Iesu ina ia faatumuina atoatoa i le talaʻiga ma le aʻoaʻo atu? (e) Aiseā ua avea ai le faiva o le talaʻiga ma le aʻoaʻo atu a Iesu o se faaaliga o lona tuutoina i le Atua?
16 Manatua faapea o le tuutoina i le Atua e aofia ai le ola i se olaga e finagalo malie i ai le Atua ona e te alofa ia te ia ma e te talisapaia loloto ona uiga faapelepele. O le ā la le mea na uunaia ai Iesu e faaalu tausaga mulimuli o lona soifuaga i inei i le lalolagi e faatumuina atoatoa i le talaʻi ma aʻoaʻo atu? Pe ua na o se lagona ea faapea o se tiute po o se avega tauave? E leai se tau fesiligia faapea sa manatu mamafa o ia mo tagata. (Mataio 9:35, 36) Ma sa ia silafia lelei lava faapea o le faauuina o ia e le agaga paia na tofia ai ma faatonuina o ia e tauaveina lana faiva. (Luka 4:16-21) Ioe, sa faasolo ina loloto atu ona faalogona o uunaiga.
17 “Ou te alofa i le Tamā,” na taʻu manino atu ai e Iesu i ona aposetolo i le po mulimuli o lona soifuaga faalelalolagi. (Ioane 14:31) O lena alofa ua faavae i le poto e matuā loloto, ma le masani lelei i uiga o Ieova. (Luka 10:22) I le uunaia e le loto ua faagaeetia e le talisapaia loloto, na fiafia ai Iesu e faia le finagalo o le Atua. (Salamo 40:8) Sa avea o lana “mea e ʻai”—e matuā tatau mo le ola, e matuā manaia i le tofo. (Ioane 4:34) Sa ia faataatia se faaaʻoaʻoga lelei atoatoa i le “muai saili le malo” na i lo o le faamuamua o ia lava. (Mataio 6:33) O lea sa lē na o mea na ia faia, pe oo lava i le po o le ā le tele o mea na ia faia, ae o le pogai na ia faia ai, o le mea lena na avea ai lana faiva o le talaʻiga ma le aʻoaʻo atu o se faailoaga o lona tuutoina i le Atua.
18. Aiseā o le faia ai o sina vaega i le faiva e lē o se matuā faaalia lea o le tuutoina i le Atua?
18 E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a le “faaaʻoaʻo” o Iesu, e tusa ai o lenei mea? (1 Peteru 2:21) O i latou uma o ē tali atu i le valaaulia a Iesu e “sau, ma mulimuli mai ia te au” ua ia te i latou se tofiga tauatua ina ia talaʻi le tala lelei o le Malo ma faia soʻo. (Luka 18:22; Mataio 24:14; 28:19, 20) Pe o le uiga o lenei mea faapea o le faia o sina sao i le folafolaina o le tala lelei, ua tatou tuliloaina ai le tuutoina i le Atua? E lē fetaui. Afai tatou te auai i le faiva i se uiga faifai pea ae lē faaalia se naunau pe tau ina fai e faafiafia ai tagata o le aiga po o isi, o le a faigata la ona manatu faapea o ‘se gaoioiga o le tuutoina i le Atua.’—2 Peteru 3:11.
19. (a) O le ā e tatau ona avea o le mafuaaga autū mo mea o loo tatou faia i le faiva? (e) O ā iʻuga e oo i ai pe a uunaia i tatou e le alofa ua mauaa loloto mo le Atua?
19 E tusa ai ma uiga o Iesu, e tatau ona loloto o tatou uunaiga mo gaoioiga. Na fetalai Iesu: “Ia e alofa atu ia [Ieova] lou Atua ma lou loto atoa [o faalogona, faanaunauga, ma le lagona o le tagata i totonu], ma lou solu atoa [lou olaga ma lou tagata atoa], ma lou manatu atoa [ou tomai uma faalemafaufau], ma lou malosi atoa.” I lenei mea, na faaopoopo mai ai se tusitala poto: “E sili lea i taulaga mu atoa, ma taulaga uma.” (Mareko 12:30, 33, 34, NW) O lea, e lē na o mea tatou te faia e afaina, ae o le pogai foi tatou te faia ai. O se alofa mauaa loloto mo le Atua e aafia ai o tatou itu tino uma e tatau ona avea o le mafuaaga autū mo mea o tatou faia i le faiva. Afai o lena le tulaga, o le a lē faamaliegofieina i tatou i le na o le faia o sina vaega, ae o le a uunaia i tatou e faatinoina le loloto o lo tatou tuutoina i le Atua e ala i lo tatou faia o le mea aupito sili. (2 Timoteo 2:15) I le taimi lava lea, pe afai o le alofa mo le Atua o lo tatou uunaiga sili lea, o le a tatou lē vaavaai masei ai, i le faatusatusa atu o la tatou faiva i le faiva a isi.—Kalatia 6:4.
20. E mafai faapefea ona tatou maua atoatoa aogā mai le faaaʻoaʻoga a Iesu i le tuliloaina o le tuutoina i le Atua?
20 Maeu le loto faafetai e ao ona ia i tatou ona ua faaalia e Ieova ia i tatou le mealilo paia o le tuutoina i le Atua! E ala i le suesue ma le faaeteete o mea na fetalai i ai Iesu ma faia, ma e ala i le taumafai e faaaʻoaʻo ia te ia, o le a fesoasoani ai ia i tatou ia atiina aʻe ma faaalia le tuutoina i le Atua i se fua e sili. O le a oa faamanuiaga a Ieova ia i tatou a o tatou mulimuli atu i le faaaʻoaʻoga a Iesu i le tuliloaina o le tuutoina i le Atua o ni Kerisiano tuuina atu ma papatisoina.—1 Timoteo 4:7, 8.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo ni faaaʻoaʻoga faaopoopo, ia manatunatu i mea e mafai ona tatou aʻoaʻo e uiga ia Ieova mai faamatalaga o loo mulimuli mai: Mataio 8:2, 3; Mareko 14:3-9; Luka 21:1-4; ma le Ioane 11:33-36.
b Mo se talanoaga atoatoa o mea o loo aafia ai i le faatinoina o le tuutoina i le Atua agaʻi i mātua ua matutua, tagai i Le Olomatamata, Iuni 1, 1988, itulau 13-18.
E te Manatua
◻ I le tuliloaina o le tuutoina i le Atua, aiseā e tatau ai ona tatou manatunatu i le faaaʻoaʻoga a Iesu?
◻ O le ā ua tatou aʻoaʻoina e uiga ia Ieova mai le mafana ma le faalogona loloto na faaalia e Iesu?
◻ E mafai faapefea ona tatou faaalia le tuutoina i le Atua agaʻi i tagata o le aiga?
◻ O le ā e tatau ona avea o o tatou uunaiga o le loto ina ia avea ai la tatou faiva o se faailoaga o le tuutoina i le Atua?
[Ata i le itulau 19]
O le tiute tauave a le tamā Kerisiano o le saunia o mea faaletino, tau i faalogona ootia, ma faaleagaga mo lona aiga
[Ata i le itulau 20]
“Afai o iai i se fafine ua oti lana tane ni ana tama po o fanau a ana tama, . . . ia avatu pea le taui e tatau ai i o latou mātua ma mātua o o latou mātua.”