Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bsi99-1 itu. 26-30
  • Tusi o le Tusi Paia Numera 5—Teuteronome

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tusi o le Tusi Paia Numera 5—Teuteronome
  • “O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 4
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • LE POGAI E AOGĀ AI
  • Ia Iloa Ala o Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Teuteronome
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
  • Na Faapefea ona Avea Iesu Keriso o se Perofeta e Pei o Mose?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tusi o le Tusi Paia Numera 2—Esoto
    “O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 4
Faitau Atili
“O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 4
bsi99-1 itu. 26-30

Tusi o le Tusi Paia Numera 5—Teuteronome

Lē na Tusia: Mose

Nofoaga na Tusia Ai: Laufanua Laugatasi o Moapi

Maeʻa Ona Tusia: 1473 T.L.M.

Vaitaimi o Aofia Ai: 2 masina (1473 T.L.M.)

1. O ā fesili e ono mafai ona lāgā e fesootai i le ulufale atu o Isaraelu i le Nuu Folafolaina?

O LOO iai i le tusi o Teuteronome se feau malosi e uunaia ai tagata o Ieova. Ina ua uma ona fesetai solo i le vaomatua mo le 40 tausaga, ona oo atu ai lea o le fanauga a Isaraelu ua matuā lalata atu lava i le Nuu Folafolaina. O le ā o loo tatali mai i o latou luma? O ā faafitauli patino o le a latou fesagai i le isi ituvai o le Ioritana? O le ā o le a saunoa faamavae atu ai Mose i le nuu? E ono mafai foi ona tatou fesili, Aisea e aogā ai mo i tatou i aso nei ona iloaina tali i nei fesili?

2. O le ā se tulaga iloga e tāua ai le Teuteronome?

2 E mafai ona maua tali i upu na saunoa atu ai Mose ma na ia faamauina i le tusi lona lima o le Tusi Paia, o le Teuteronome. E ui e tele ina ia toe taʻua mai ai isi tusi na muamua atu, ae tāua le Teuteronome i lona lava tulaga iloga. Aisea? Ua faaopoopo atu e le tusi le faamamafaga i le feau tauatua, ua saunia mai i le taimi tonu o le talafaasolopito o tagata o Ieova i le taimi na latou manaomia moni ai se taitaiga malosi e uunaia ai ma faatonuga mautinoa. Ua toeitiiti nei latou tuvae atu i le Nuu Folafolaina i lalo o se taʻitaʻi fou. Na latou manaomia se faalaeiauga ina ia agaʻi pea i luma, ma i le taimi lava e tasi na latou manaomia se lapataiga tauatua ina ia mafai ai ona latou uia le ala saʻo e mauaina ai le faamanuiaga a Ieova.

3. O le ā ua faamamafa mai e Mose i le tusi atoa o Teuteronome, ma aisea e tāua ai ia i tatou lenei mea i aso nei?

3 Ina ia tusa ai ma le manaoga, na uunaia ai Mose i se tulaga malosi tele e le agaga o Ieova ina ia faia se talosaga tuusaʻo ia Isaraelu ina ia usiusitai ma faamaoni. I le tusi atoa lava, ua ia faamamafa mai ai faapea o Ieova o le Atua e Silisili ona Maualuga, o lē e ao ona tuutoina atu i ai le alofa vilivilitai, ma e manao o ia i ona tagata ina ia ‘alofa atu ia te ia ma o latou loto atoa ma o latou tagata atoa.’ O ia “o le Atua o atua ia, o le Alii o alii, o le Atua silisili, e mamana o ia ma le matautia, o le na te le faailogaina tagata, e le talia foi e ia se taui.” Na te lē faatagaina se faatavā. O le usiusitai atu ia te ia e iu ai i le ola, o le lē usiusitai, e i le oti. O faatonuga a Ieova, e pei ona aumaia i le Teuteronome, o sauniuniga ma fautuaga fetaui ia na manaomia e Isaraelu mo galuega tetele o loo taoto mai i o latou luma. O le ituaiga timaiga foi lea o loo tatou manaomia i aso nei ina ia mafai ai ona tatou savavali ai pea ma le matataʻu ia Ieova, ia faapaiaina lona suafa i le lotolotoi o se lalolagi faapiopio.—Teu. 5:9, 10; 6:4-6; 10:12-22.

4. O le ā le uiga o le igoa Teuteronome, ma o le ā le fuafuaga o le tusi?

4 O le igoa Teuteronome e sau mai le taʻu Deu·te·ro·noʹmi·on, i le faaliliuga faa-Eleni o le Septuagint, o se tuufaatasiga o le deuʹte·ros, o lona uiga “lona lua,” ma le noʹmos, o lona uiga “tulafono.” O lea la, o lona uiga o le “Tulafono Lona Lua; Toe Aumaia o le Tulafono.” E sau mai le faaliliuga i le faa-Eleni o le fasifuaitau faa-Eperu o i le Teuteronome 17:18, mish·nehʹ hat·toh·rahʹ, o le faaliliuga saʻo, ‘kopi o le tulafono.’ E tusa lava po o le ā le uiga o le igoa Teuteronome, ae o lenei tusi o le Tusi Paia e lē o se tulafono lona lua, ua lē na o se toe aumaia foi o le Tulafono. Na i lo lea, o se faamalamalamaina o le Tulafono, e apoapoai atu ai ia Isaraelu ina ia alolofa ma usiusitai ia Ieova i totonu o le Nuu Folafolaina lea ua toe o se aga ulufale atu i ai.—1:5.

5. O le ā e faamaonia ai o Mose na tusiaina le Teuteronome?

5 I le avea ai ma tusitaai lona lima, po o le tuufaatasiga lona lima, o le Penetatuka, o Mose la na tusiaina e pei foi ona ia tusia isi tusi muamua atu e fa. O le faamatalaga amata ua faailoa mai ai le Teuteronome e faapea, “o upu nei na fai atu ai Mose ia Isaraelu uma,” ma o isi faaupuga mulimuli ane, e pei “ua tusia foi e Mose lenei tulafono” ma le “ua tusi foi e Mose lenei pese,” ua faamaonia manino mai ai lona tusiaina. Toeitiiti lava atoa le 40 taimi o maua lona suafa i le tusi, e masani lava e avatu ai se pule i faamatalaga na faia. O le suinauna o loo faaaogā mai e faatatau i lē o tautala, e faatatau atu ia Mose, o loo tele ina faaaogaina i le tala atoa. O fuaiupu faaiu na faaopoopo atu i ai ina ua mavae le maliu o Mose, e aliali mai na faia e Iosua po o Eleasaro le ositaulaga sili.—1:1; 31:9, 22, 24-26.

6. (a) O le ā le vaitaimi o aofia ai i le Teuteronome? (e) O anafea e aliali mai na faamaeʻaina ai le tusi?

6 O anafea na tutupu ai mea o i le Teuteronome? I le amataga, ua faapea mai le tusi lava ia, “i le tausaga e fagafulu, o le masina e tasi le sefulu ma le tasi, o le aso muamua o lea masina, ona fai atu ai lea o Mose i le fanauga a Isaraelu.” I le faamaeʻaina o faamaumauga o i le Teuteronome, ua faaauau mai ai e le tusi o Iosua le tala i le toe tolu aso sopoia le Ioritana, sa paʻū lea “i le aso e sefulu o le masina muamua.” (Teu. 1:3; Iosua 1:11; 4:19) Ua iloa ai nei la, e lua masina ma le vaiaso e tasi le umi o le vaitaimi na tutupu ai mea o loo taʻua i le Teuteronome. Peitai, o lenei vaitaimi e iva vaiaso, e 30 aso na faaaluina e faanoanoa ai ona o le maliu o Mose. (Teu. 34:8) O le uiga o lenei mea, o tala o mea tutupu uma o i le Teuteronome na tatau ona tutupu i le masina lona sefulu ma le tasi i le tausaga lona fasefulu. E oo ane i le iuga o lena masina, ua tele ina maeʻa ona tusia le tusi, na maliu Mose i le vaitaimi amata o le masina lona sefululua o le tausaga lona fasefulu, po o le tauamatamataga o le 1473 T.L.M.

7. O le ā e faaalia ai e moni aʻiaʻi le Teuteronome?

7 O faamaoniga ua uma ona tuuina atu mo le moni aʻiaʻi o uluai tusi e fa o le Penetatuka e faapena foi ona faatatau atu i le Teuteronome, le tusi lona lima. O le Teuteronome foi o se tasi o tusi mai tusi e fa o Tusitusiga Eperu e tele ina siiina mai e Tusitusiga Kerisiano Eleni, o isi tusi o le Kenese, Salamo, ma le Isaia. E 83 faamatalaga sii, ma e 17 tusi o Tusitusiga Kerisiano Eleni o loo faasino atu a latou faamatalaga i le Teuteronome.a

8. O le ā le faamaoniga sili a Iesu e iloa ai le moni aʻiaʻi o le Teuteronome?

8 Ua aumaia e Iesu lava ia le faamaoniga sili ona malosi e lagolagoina ai le Teuteronome. I le amatamataga o lana faiva, na tofotofoina faatolu ai o ia e le Tiapolo, ma e faatolu ona ia tuuina atu i ai le tali, “Ua tusia.” Tusia i fea? Ioe, i le tusi o Teuteronome (8:3; 6:16, 13), lea na sii mai e Iesu e faaaogā e fai ma ona pule faagaeeina: “E le na o mea e ʻai e ola ai le tagata, a o afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua.” “Aua e te tofotofo i le Alii lou Atua.” “E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.” (Mata. 4:1-11) Mulimuli ane, ina ua ō ane Faresaio e tofotofo ia te ia e tusa i poloaiga a le Atua, na tali atu Iesu i lona siiina atu i ai “o le poloaiga muamua . . . ma le sili” mai le Teuteronome 6:5. (Mata. 22:37, 38; Mare. 12:30; Luka 10:27) O le molimau a Iesu ua faamaonia atoatoa ai le moni aʻiaʻi o le Teuteronome.

9. O le ā se faamaoniga e ese mai le tusi ua faamaonia ai le moni o le Teuteronome?

9 Ae lē gata i lea, o mea tutupu ma faamatalaga o i le tusi e fetaui lelei ma tulaga o talafaasolopito ma siosiomaga. O faamatalaga ia Aikupito, Kanana, Amaleka, Amoni, Moapi, ma Etoma e faamaoni i na taimi, ma e saʻo lelei igoa o nofoaga ua taʻu mai.b Ua faaauau e suesuega o toega mea o le eleele ona aumaia se malamalamaga i faamaoniga e tele o le faamaoni o tusitusiga a Mose. Ua tusi Henry H. Halley e faapea: “Ua faalauiloa faalauaitele mai nei e suesuega o toega mea o le eleele mea o loo faapogaia ai le suia o manatu agaʻi i le taofi [e faapea o Mose na tusia le Penetatuka]. O le taofi e faapea o faiga tau tusitusiga sa lei iai i le vaitaimi o Mose ua mautinoa nei ua leva ona faaalialia e sese. Ma i tausaga taitasi uma lava ua iai mea ua eliina aʻe i Aikupito, Palesitina ma Mesopotamia, o faamaoniga, e lē gata i mea na vaneina ae faapena i ogapalapala, e iloa ai o tala o i [Tusitusiga Eperu] o ni faamaumauga moni o le talafaasolopito. Ma ua oo nei ina maua e ‘ē popoto faapitoa’ le aloaia atili o le manatu taatele o Mose na tusiaina.’c O lea, e oo lava i se faamaoniga e ese mai le tusi, ua lagolago atu i le Teuteronome, faapena ma le isi vaega atoa o le Penetatuka, e faapea o se faamaumauga na faia e Mose le perofeta a le Atua, e faamaoni ma moni aʻiaʻi.

LE POGAI E AOGĀ AI

30. E faapefea ona aumaia e le Teuteronome se faaiuga talafeagai o le Penetatuka?

30 I le avea ma tusi e faaiu ai le Penetatuka, ua sosoo faatasi ai e le Teuteronome mea uma na muamua atu i le faalauiloaina ma le faapaiaina o le suafa sili o Ieova le Atua. Ua na o ia lava le Atua, o lē e ao ona avatu i ai le tuutoina atoatoa ma na te lē faatagaina se faatavā mai atua temoni o tapuaiga sese. I lenei vaitaimi, e tatau i Kerisiano uma ona filigā e uaʻi atoatoa atu i mataupu silisili o loo avea ma faavae o le tulafono a le Atua ma usiusitai ia te ia ina ia alofia atoatoa ai lana faamalaiaga a o ia faamaai lana pelu feilafi mo le faaooina atu o le taui ma sui i ona fili. O lana poloaiga muamua ma le sili e tatau ona avea ma taiala i o latou olaga: “Ia e alofa atu ia Ieova lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou malosi atoa.”—6:5.

31. E faapefea i isi mau faagaeeina ona faatatau atu i le Teuteronome ina ia faateleina ai le talisapaia mo fuafuaga a le Atua?

31 O le isi vaega uma o le Tusi Paia e masani ona faasino atu i le Teuteronome ina ia faateleina ai le talisapaia mo fuafuaga tauatua. E faaopoopo atu i ana mau sii e tali atu ai i le Taufaaosooso, e tele foi isi fetalaiga a Iesu na faasino atu i le Teuteronome. (Teu. 5:16—Mata. 15:4; Teu. 17:6—Mata. 18:16 ma le Ioa. 8:17) Ua faaauau atu nei faasinoga e oo i le Faaaliga, i le vaega o loo aumaia ai e Iesu ua faamamaluina le lapataiga faaiu e faatatau i le faaopoopo atu po o le toesea mai i le tusitaai o le valoaga a Ieova. (Teu. 4:2—Faaa. 22:18) I le taofimau atu o Peteru i lana finauga malosi e faapea o Iesu o le Keriso ma o le Perofeta e sili i lo Mose o lē na folafola mai e Ieova na te faatuina mai i Isaraelu, na ia siiina mai ai le Teuteronome. (Teu. 18:15-19—Galu. 3:22, 23) Na sii mai foi e Paulo le Teuteronome e faatatau atu i taui mo le au faigaluega, o suesuega maeʻaeʻa e ala i ni molimau, ma le aʻoaʻoina o fanau.—Teu. 25:4—1 Kori. 9:8-10 ma le 1 Timo. 5:17, 18; Teu. 13:14 ma le 19:15—1 Timo. 5:19 ma le 2 Kori. 13:1; Teu. 5:16—Efe. 6:2, 3.

32. O le ā le vala ua avea ai Iosua, Kitiona, ma perofeta o ni faaaoaoga lelei mo i tatou?

32 E lē gata o tusitala o Tusitusiga Kerisiano ae o auauna foi a le Atua i tua atu o le Faa-Kerisiano na latou maua ni aʻoaʻoga ma faalaeiauga mai le Teuteronome. E lelei foi pe a tatou mulimuli atu i la latou faaaoaoga. Manatu i le gauai atoatoa o Iosua o lē na suitulaga ia Mose, i lona faaumatia aʻiaʻi o aai na faoa i le taimi o le manumalo ia Kanana, na te lei aveina se mea ua faoa mai le taua e pei ona sa faia e Akana. (Teu. 20:15-18 ma le 21:23—Iosua 8:24-27, 29) O le tuuesea e Kitiona o i latou na ‘matatau ma gatete’ mai lana autau sa avea o se usiusitai atu i le Tulafono. (Teu. 20:1-9—Faama. 7:1-11) Ona o le faamaoni atu i le tulafono a Ieova, na tautala ai ma le loto tetele ma le lē fefefe perofeta i Isaraelu ma Iuta i le faamalaiaina o atunuu faalealolofa. Ua aumaia e Amosa se faaaoaoga sili ona lelei o lenei mea. (Teu. 24:12-15—Amo. 2:6-8) E mautinoa, e faitau selau faataitaiga moni o loo fesootai atu ai le Teuteronome ma le isi vaega uma o le Afioga a le Atua, ua faapea ona faaalia ai o le Teuteronome o se vaega tāua ma aogā i le autasia o le sologa lelei o isi vaega uma.

33. (a) E faapefea ona aumaia e le Teuteronome lava ia le viiga ia Ieova? (e) O le ā ua faailoa mai e le siata o loo auina faatasi atu e tusa ai ma le aloaiaina e atunuu o le lalolagi o mataupu silisili o le tulafono a le Atua?

33 Ua aumaia e le Teuteronome lava ia le viiga i le Atua Pule Silisili Ese, o Ieova. Ua faatāua mai e le tusi atoa le: ‘Tapuai ia Ieova; avatu ia te ia le tuutoina atoatoa.’ E ui e lē o toe manaomia ona tausia e Kerisiano le Tulafono, ae o mataupu silisili faavae, e lei faaleaogaina. (Kala. 3:19) Maeu le tele o mea e mafai e Kerisiano moni ona aʻoaʻoina mai lenei tusi malosi e uunaia ai o le tulafono a le Atua, o ana aʻoaʻoga faasolosolo i luma, le faamaoni, ma le malamalama gofie o lona faamatalaina mai! Ioe, e oo lava i atunuu o le lalolagi ua latou iloa le sili atu ona lelei le maualuga o le tulafono a Ieova, ua latou tusia le tele o tulafono o i le Teuteronome i a latou lava tusi tulafono. O le siata o loo saunia faatasi atu ua aumaia ai ni faataitaiga e faaosofia ai le naunau i tulafono ua latou fafau mai ai se faavae po o le faaaogā o le mataupu silisili.

34. O le ā le sootaga o loo iai i lenei “Toe Aumaia o le Tulafono” ma le Malo o le Atua?

34 Ae lē gata i lea, o lenei faamatalaina o le Tulafono ua tataʻi atu ma faateleina ai le talisapaia o le Malo o le Atua. E faapefea? A o iai i le lalolagi, o le Tupu-Tofia, o Iesu Keriso, sa silafia lelei e ia le tusi ma faatatauina, e pei foi o lona faasino ma le tomai atu i ai. I le faalauaiteleina atu o lana pulega o le Malo i le lalolagi atoa, o le a pule ai o ia e tusa ma mataupu silisili saʻo o lenei lava “tulafono,” ma o i latou uma e faamanuiaina ona o ia i le avea ma “fanau” o le Malo e tatau ona usiusitai i nei mataupu silisili. (Kene. 22:18; Teu. 7:12-14) O se mea lelei ma aogā le amata ona usiusitai atu i na mea i le taimi nei. O lenei “tulafono” ua 3,500 tausaga le tuai e lē faapea ai la ua lē toe aogā i aso nei, auā o loo talanoa mai ia i tatou i se leo malosi e uunaia ai, ma o le a faaauau pea ona talanoa mai e oo atu i totonu o le lalolagi fou i lalo o le Malo o le Atua. Tau ina ia faaauau pea ona faapaiaina le suafa o Ieova i totonu o ona tagata a o faatatauina aʻoaʻoga aogā uma o i le Penetatuka, lea ua ausia lona tumutumuga sili ona mamalu i le Teuteronome—e mautinoa lava o se vaega e faagaeeina ma uunaia ai o “Tusi Paia uma lava”!

[Faaopoopoga i lalo]

a Tagai i le lisi o “Faamatalaga Sii Mai le Feagaiga Tuai” o i le The New Testament in Original Greek, a B. F. Westcott ma F. J. A. Hort, 1956, itulau 601-618.

b Teuteronome 3:9, le faaopoopoga i le pito i lalo i le NW.

c Halley’s Bible Handbook, 1988, Henry H. Halley, itulau 56.

[Siata i le itulau 30]

O NISI O FAIGA FAAVAE FAALETULAFONO O I LE TEUTERONOMEd

I. Tulafono totino ma tulafono faaleaiga Mataupu ma Fuaiupu

A. Faiā totino

1. Mātua ma fanau 5:16

2. Sootaga tau le faaipoipoga 22:30; 27:20, 22, 23

3. Tulafono i le alei 22:13-19, 28, 29

E. Aiā e faatatau i mea totino 22:1-4

II. Tulafono faalemalo

A. Agavaa ma tiute a le tupu 17:14-20

E. Aiaiga faavaegaau

1. Faamatuu ese mai le auai i le 20:1, 5-7; 24:5

auaunaga faavaegaau

2. Taitaiau e maulalo tulaga 20:9

III. Faiga tau faamasinoga

A. Tiute o faamasino 16:18, 20

E. Faamasinoga sili o apili 17:8-11

IV. Tulafono mo ē solitulafono

A. Solitulafono faasaga i le malo

1. Faiga faatogafalea, faapioina o 16:19, 20

le faamasinoga

2. Taufaavalea 5:20

E. Solitulafono faasaga i amioga tatau

1. Mulilua 5:18; 22:22-24

2. Faaipoipoga e lē tusa ma le tulafono 22:30;

27:20, 22, 23

I. Solitulafono faasaga i le tagata

1. Fasioti tagata ma le faaoolima 5:17; 27:24

2. Toso teine ma le faaoleole ina ia 22:25-29

momoe ma se teine

O. Tulafono mo tausiga alofa

A. Faiga alofa i meaola 25:4; 22:6, 7

E. Uiga alofa i ē ua pagatia 24:6, 10-18

I. Tulafono mo le saogalemu o faugafale 22:8

O. Tausia o ē o pule ai isi tagata, e 15:12-15;

aofia ai pologa ma ē ua faatagaotauaina 21:10-14;

27:18, 19

U. Fesoasoani laveai mo ē matitiva 14:28,29;15:1-11;

16:11,12; 24:19-22

[Faaopoopoga i lalo]

d Israel’s Laws and Legal Precedents, 1907, C. F. Kent, itulau vii e oo i le xviii; tagai foi i le Insight on the Scriptures, Tusi 2, itulau 214-220.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga