Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w88 3/1 itu. 15-20
  • Ua Tula‘i Mekaeli le Perenise Sili

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ua Tula‘i Mekaeli le Perenise Sili
  • Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Mekaeli le Alii (Perenise) Sili
  • “Tulaʻi” ona o Tagata o Tanielu
  • ‘Ua Tulai’ Mekaeli’
  • O Ē Faasaoina pe a ‘Oo mai Aso Vale’.
  • O Ai Mikaele le Agelu Sili?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
  • Le Iloaina o Tagata Tapua‘i Moni i le Vaitaimi o le I‘uga
    Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!
  • Faamalosia e se Avefe‘au Mai le Atua
    Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!
  • O le Suiga i Pulega Ua Toeitiiti Oo Mai!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
w88 3/1 itu. 15-20

Ua Tulaʻi Mekaeli le Perenise Sili

“O ona po foi ia e tulai ai Mekaeli, o le alii [perenise] sili, o le na te tulai ona o tagata o lou nuu.”—TANIELU 12:1.

1. O le ā le faagasologa o mea tutupu i le lalolagi i le lumanai ua valoia mai i le Tusi Paia, ma o le ā le fesili ua tulai mai e uiga i tagata o le Atua ona o lenei mea?

Ua tuuina mai e Ieova lapataiga fetaui: O le a lē mafai lava ona ona maua se filemu i luga o le lalolagi pe a faaauau pea le mūmūfalōoga i le va o le tupu i le itu i matū ma le tupu o le itu i saute. O nei malosi e lua o le a iai pea ni sini e feteenai ai. E lē gata i lea, i le avea ma taualuga o lo la feitagaʻi, o le a faamataʻuina ai e le tupu o le itu i matū o le nofoaga faaleagaga o tagata o le Atua a o leʻi ‘oo atu o ia i lona iʻuga’ (Tanielu 11:44, 45) Pe o le a faasaoina tagata o le Atua mai lenei fasi tagata? Ma o le ā o le a oo i le tupu o le itu i saute pe a faaiʻuina lona fili sili?

2, 3. (a) O le ā le valoaga i le tusi a Esekielu e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le valoaga e uiga i le tupu o le itu i matu ma le tupu o le itu i saute? (e) E tusa ai ma le valoaga a Esekielu, o le ā o le a iʻu i ai le osofaiga sili faaiʻu i tagata o le Atua?

2 Ua fesoasoani le valoaga a Esekielu o lē e tupulaga faatasi ma Tanielu ia i tatou, e taliina nei fesili. Na faagaeeina foʻi Esekielu e vavalo e uiga i “ona po amuli,” ma ua ia lapataʻi mai foi e uiga i se osofaiga o loo sau ai ‘Koku o Makoku’ faasaga i le nuu o tagata o le Atua. (Esekielu 38:2, 14-16; Tanielu 10:14) I lena valoaga, ua faaatagia ai e Koku Satani, ma o ana ʻau ua faaatagia uma ai lava sui faalelalolagi a Satani o ē o le a latou faia se osofaiga malosi faaiʻu e tafiesea ai tagata o le Atua. Ona o lenei osofaiga, e pei o le osofaiga a le tupu o le itu i matu, lea e faia i le faaiʻuga o aso e gata ai, ua talafeagai ai la le faapea o le ‘faatuina o le tupu o le itu i matū o fale ie o lona maota i le va o le sami tele ma le mauga paia Matagofie’ ua ia lagolagoina ai le osofaiga a Koku. (Tanielu 11:40, 45) Pe o le a manuia le osofaiga?

3 Na vavalo Esekielu: “O loo fetalai mai foi le Alii o Ieova, O ia lava ona po e alu atu ai Koku i le laueleele o Isaraelu, e matuā tupu ai loʻu ita tele. Ou te faasala foʻi ia te ia i le faamaʻi ma le toto; ou te faatotō ifo foi i luga ia te ia le ma ana ʻau, atoa ma nuu e tele ua ia te ia, le timuga tetele, ma uatoʻa tetele, o le afi ma le teio.” (Esekielu 38:18, 22) E leai, o le a lē manuia le osofaiga. O le a faasaoina Kerisiano moni a e o le a faaumatia ʻau a Koku.—Esekielu 39:11.

4. Pe o le a sao le tupu o le itu i saute mai le faauamtiaga o le tupu o le itu i matu? O ā isi valoaga e lagolagoina ai lenei tali?

4 O lea, e manino lava la, o le taimi o le iʻuga o le tupu o le itu i matu o le taimi lena o le iʻuga mo Koku ma ana ʻau uma, e aofia ai ma le tupu o le itu i saute. Ua talafeagai lenei ma isi valoaga i le tusi o Tanielu. Mo se faaaʻoaʻoga, ua tatou faitau ai faapea ina ua uma ona faavaeina le Malo o le Atua, o le a ia “tuʻimomoina ma faaumatia ia malo uma lava (e aofia le tupu o le itu i matu ma le tupu o le itu i saute,) a o ia e tumau lava e faavavau.” (Tanielu 2:44) I le faaaliga foʻi a Tanielu na ia vaaia ai le mamoe poʻa ma le ʻoti poʻa, o le malo soofaatasi o malo faapolotiki o Peretania ma Amerika, ua suia e se tamaʻi nifo. O lenei tamaʻi nifo, ”a oo i le gataaga o latou malo,” ona olopalaina ai lea o ia e se sui e sili ona malosi i tagata, a e lē o le tupu o le itu i matu: “E olopalaina o ia, a e le se lima (o tagata) e olopalaina ai.”—Tanielu 7:24-27; 8:3-10, 20-25,NW.

Mekaeli le Alii (Perenise) Sili

5. O ai o le a avea ma Sui Sili a Ieova mo le faaolaina o Ona tagata, ma ai se ā ua fetaui lelei ai?

5 Ua sosoo ai ma le faaalia mai e le agelu le Sui o le a faaaogā e Ieova na te aumaia le iʻuga i nei malosi. Ua ia faapea mai: “O ona po foi ia e tulai ai Mekaeli, o le alii sili, o le na te tulai ona o tagata o lou nuu; e oo mai foi aso vale, e leai sona tusa talu ona faatoʻa tupu o nuu, ua oo i ia lava aso; o ona po foi ia e laveaiina ai ou tagata, o i latou uma o e ua tusia i le tusi.” (Tanielu 12:1) I le amataga o le valoaga a le agelu, na taʻua ai le tau o Mekaeli mo Isaraelu fasaga i alii o Peresia ma Eleni (Iavana). (Tanielu 10:20, 21) Nei la, a o agaʻi atu ina faaiʻuina le valoaga, ua “tulaʻi” ai lenei lava Mekaeli mo tagata o Tanielu. O ai lenei siamupini o tagata o le Atua?

6, 7. (a) O ai Mekaeli e tusa ai ma nisi tagata aʻoga o Kerisinetoma? (e) O le ā le faamaoniga faale-Tusi Paia ua fesoasoani ia i tatou e iloa tino ai Mekaeli?

6 I tuā i le tau amataga o le 19 senituri, na taʻua ai e se tagata aʻoga o le Tusi Paia o Joseph Benson e faapea, o le faamatalaga e uiga ia Mekaeli e pei ona iai i le Tusi Paia e “manino lava le faasino atu i le Mesia.” Na ioe ai foʻi le tagata lotu Luteru o E. W. Hengstenberg, o le sefuluiva senituri e faapea: “O Mekaeli e leai lava se isi na o Keriso lava.” E faapena foʻi le faamatalaga a le aʻoaʻo o J. P. Lange e uiga i le Faaaliga 12:7, ina ua ia tusi: “Ua tatou iloa o Mekaeli . . . .o le Keriso lava mai le amataga, lea na tau faasaga ia Satani.” Pe e sapasapaia e le Tusi Paia lea faamatalga? Ioe, na te lagolagoina.a

7 Mo se faaaʻoaoga, e tusa ai ma agelu, o le a “tulai” Mekaeli. I le valoaga a le agelu o le “tulai” po o le “tu i luga” (Eperu, ʻaʻmadh’) e mafai ona uiga i le “avatu le lagolagosua.” (Tanielu 11:1) E mafai foʻi ona uiga eseese i le “malo,” “fouvale,” “tetee,” po o le “tumau.” (Tanielu 11:6, 11, 14, 15, 16e, 17, 25) A e, masani pea ona uiga i ni gaoioiga a se tupu, e tusa lava pe tago i lana pule mamalu po o i le gaoioi ma le tusa i lona tulaga tautupu. (Tanielu 11:2-4, 7, 16e, 20, 21, 25) O le uiga lenei ua sili ona fetaui lelei ma upu a le agelu i le Tanielu 12:1. Ma e mautinoa lava lona lagolagoina o le mea moni faapea o Mekaeli o Iesu Keriso, talu ai o Iesu o le Tupu tofia a Ieova, ua tofia e faaumatia malo uma lava ia Amaketo. (Faaaliga 11:15; 16:14-16; 19:11-16) Ua talafeagai foi lenei mea ma isi valoaga ia e faasino i le taimi o le a gaoioi ai le Malo o le Atua i lalo o aao o Iesu Keriso, faasaga i malo o lenei lalolagi.—Tanielu 2:44; 7:13, 14, 26, 27.

8, 9. (a) O ai ‘tagata o Tanielu’ i le amataga, ma o ai i latou i aso nei? (e) Ua faapefea ona faaalia i le faagasologa o tausaga le naunautaʻi o Mekaeli ‘tagata o Tanielu’?

8 Ua loa ona fesootaʻi Mekaeli ma ‘tagata o Tanielu,’ le nuu o Isaraelu. Sa faatasi o ia ma i latou i le vao, ma na ia lagolago ia i latou faasaga i “alii” faaagaga o emepaea anamua. (Tanielu 10:13, 21; Esoto 23:20, 21; Iuta 6) Ma na ia fanau mai i le lalolagi e avea o le tagata o Iesu, o lē ua loa ona faatalitali iai o le a avea ma Mesia, le “fanau” na folafolaina i le tupuaga o Tanielu o Aperaamo. (Kenese 22:16-18; Kalatia 3:16; Galuega 2:36) A e faanoanoa lava, ona sa tetee atoa Isaraelu faaletino ia Iesu; o lea na teena ai i latou e Ieova e avea ma nuu faapitoa mo ia. (Mataio 21:43; Ioane 1:11) Sa ia filifili e tuu lona suafa i se nuu fou, “le Isaraelu o le Atua” faaleagaga, ua faia aʻe i Siu faaletino ma ē e lē ni Siu o e ua tuu atu lo latou faatuatua ia Iesu.—Kalatia 6:16; Galuega 15:14; 1 Peteru 2:9, 10.

9 O lenei nuu fou, le faapotopotoga Kerisiano faauuina, na amata ona ola i le 33 T.A. ma mulimuli ane na auauna ai o le Isaraelu o le Atua. O lea la, o i latou nei o ‘tagata o Tanielu.’ (Roma 2:28, 29) A o leʻi toe faatuina aʻe o ia i le lagi i le 33 T.A., na folafola ai e Iesu o le a ia faaauau pea ona lagolagosua i ‘tagata o Tanielu’ ina ua ia taʻu atu i tagata o le a avea ma sui o lena Isaraelu fou:“ Faauta foi, ou te ia te outou i aso uma lava, e oo lava i le gataaga o le lalolagi.”—Mataio 28:20; Efeso 5:23, 25-27.

“Tulaʻi” ona o Tagata o Tanielu

10. E tusa ai ma upu a le agelu ia Tanielu, o le a faapefea ona gaoioi ma le maumauaʻi Mekaeli, ma o a fesili ua lagā ona o lenei mea?

10 Peitaʻi ua faapea mai le agelu o le a gaoioi nei Mekaeli i se auala patino. I le faaaogāina faalua o le upu ‘tulaʻi’ ua faapea mai o ia: “O ona po foi ia i tulaʻi ai Mekaeli, o le (perenise) sili, o le na te tulaʻi ona o tagata o lou nuu.” (Tanielu 12:1) O le ā le uiga o le ‘tulaʻi’ o Iesu? Ma e mafai faapefea ona ia “tulaʻi” pe afai ua uma ona ia “tulaʻi ona o tagata o (Tanielu)”? A e tatou te leʻi taliina nei fesili, seʻi tatou manatunatu i ni faamatalaga e uiga i ni talaaga.

11. O le ā le auala ua saʻo ai le faapea atu ua uma ona “tulai” Iesu mai le 1914?

11 Ina ua mavae le toe tu o Iesu i le 33 T.A. ona ia taʻu atu lea i ona soo: “Ua tuuina mai ia te au le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi.” (Mataio 28:18) Ua loa ona faatinoina e Iesu lea pule i luga o ana auauna faauuina i luga o le lalolagi. (Kolose 1:13) A e peitaʻi, sa leʻi oo mai le taimi e faatino ai e Iesu le pule e avea o se Tupu o le Malo o le Atua. Na i lo o lea, ina ua mavae lona afio aʻe, ‘sa nofo ia i le itu taumatau o le Atua i le lagi,’ seia oo i le taimi e faavae ai lena Malo. (Salamo 110:1, 2; Galuega 2:34, 35.) Na oo mai le taimi lena i le 1914, “ona po ua tuupoina,” (Tanielu 11:29) I le tausaga lena, na faapaleina ai Iesu e avea o le Tupu e pule i le Malo o le Atua, ma na leʻi pine lava a e avea o ia o Mekaeli le agelu sili, ma na ia lafo ifo ai loa Satani mai le lagi. (Faaaliga 11:15; 12:5-9) O lea, talu mai le 1914 na “tulai” ai Iesu e avea o se Tupu.—Salamo 2:6.

12, 13. O a faamanuiaga ofoofogia ua olioli ai tagata o le Atua i tausaga talu ma le 1914, e faaalia ai ua uma ona ‘tulai’ Iesu mo ‘tagata o Tanielu’?

12 O le “tulai” o Iesu, na avea o se faamanuiaga sili mo ‘tagata o le nuu o Tanielu.’ O lona tagofia o le pule tautupu ma le lafoina ifo o Satani i le lalolagi, ua faamamāina lo latou aiga faalelagi i le lumanaʻi. (Ioane 14:2, 3) Na amata mai ai i lena taimi ona faaatuutina ia latou na maliliu o tumau pea lo latou faamaoni i lo latou nofoaga faalelagi. (1 Tesalonia 4:16, 17) O le vaega totoe o i latou o loo iai pea i luga o le lalolagi n apagatia i sauaga mamafatū i le taua muamua a le lalolagi, lea na toetoe lava ataofia ai la latou galuega talaʻi. A e i le 1919 na toe faaolaina ai i latou ma aumaia ai i luma o le vaaiga a le lalolagi e avea o se nuu fou. —Isaia 66:7, 8; Faaaliga 9:14; 11:11, 12.

13 Ina ua mavae lena, ona faataunuuina ai lea e Iesu o lana valoaga ina ia “faapotopotoina nai lona malo mea uma e tausuai ai ma ē amio leaga.” (Mataio 13:41) I lenei auala, na ia tausia ai se faapotopotoga mamā o Kerisiano faauuina, o ē ua ‘iloa lo latou Atua. ua faasaoina i latou, ma gaoioi ma le uigā’ Ua latou talaʻia le tala lelei o le Malo i le lalolagi aoao, ua latou ‘tuuina atu ai le malamalama i le toatele ona o lea.’ (Tanielu 11:32, 33; Mataio 24:14) Talu mai le 1935, na sosoo faatasi ai e Ieova i lana faapotopotoga se fuainumera tuputele o “isi mamoe,” o ē e fiafia i le ola faalelalolagi ma auai ma le faamaoni i le gauega o le talaʻia o le tala lelei o le Malo o le Atua.—Ioane 10:16; Faaaliga 7:9, 14, 15.

14. O le ā na iʻu ai le ‘tulai’ o Iesu ona o ‘tagata o Tanielu’ i le faagasologa o aso o le iʻuga?

14 O lenei vaega o Kerisiano ua iai i aso nei e mataina. I se lalolagi faapolotiki fevaevaeaʻi, ua latou tausia ai le solitu aʻiaʻi i le avea o ni tagatānuu o le Malo o le Atua. (Ioane 17:14) O le iʻuga, ua latou puapuagatia ai i sauaga mai lima o tupu e toalua. Ua faia foʻi e lotu sese ni taumafaiga ma ni fuafuaga e tafiesea ai i latou mai i lo latou iai. Na i lo o le tupu o lena mea, ua latou tupu olaola ma ua iai nei i atunuu e sili i le 200, ma o lo latou faitau aofai ua sili atu i le tolu miliona tagata faamaoni. Ua latou olioli i se parataiso faaleagaga i lalo o le pulega a Keriso, lea o loo matuā vāvāmamao ma le pogisa ma le leai o se fiafia o lenei lalolagi. (Isaia 65:13, 14) O lea, sa “tulai (ai lava Iesu) ona o tagata o (Tanielu)” i lenei faagasologa o aso o le iʻuga.—Tanielu 12:1.

‘Ua Tulai’ Mekaeli’

15. I le ā le auala o le a “tulai” ai Iesu, ma o afea o le a tupu ai lenei mea?

15 O lea, ua faapefea ia Iesu o lē ua uma ona “tulai,” ona ‘tulai’ i lena taimi? (Tanielu 12:1) I lena mea, ua ulu atu ai nei lana pulega i se taualumaga fou, e pei ona sa iai. O le taimi lea mo ia e gaoioi ai i se auala mataʻina ina ia laveaiʻina ‘tagata o Tanielu’ mai le faaumatiaina i lima o malo faaletagata. (Esekielu 38:18, 19) O “ona po” o loo faasino iai inei e manino lava o “ona po o le iuga” o le tupu o le itu i matū ma le tupu o le itu i saute, ina ua faamataʻuina e le tupu o le itu i matū le nofoaga faaleagaga o tagata o le Atua. (Tanielu 11:40-45) A o leʻi oo i le taimi lea, sa matuā uigā ai lava le pulega a Iesu i na o ona lava tagatānuu faamaoni faalelalolagi. (Salamo 2:2, 3) E ui i lea, o lenei ua oo i le taimi o le a “faaalia le Alii o Iesu,” o le a faamalosia ai tagata uma ina ia iloa lana pulega tautupu. (2 Tesalonia 1:7, 8.) O le a aafia ai i lenei mea le faaumatiaga o malosi uma e tetee, e mulimuli mai i le Pulega a Iesu i le Afe o Tausaga ma ana pule lagolago, pe a avea le Malo o le Atua, ua na o lea le Malo e pule i luga o le fanau a tagata.—Faaaliga 19:19-21; 20:4.

16. O le ā le iʻuga o le ‘tulai’ o Iesu i nuu lē matataʻu i le Atua?

16 I le ioega e tusa ai ma lenei mea, ua faapea mai le agelu, pe a tulai Mekaeli, “e oo mai foi aso vale, e leai sona tusa talu ona faatoa tupu o nuu.” (Tanielu 12:1; faatusatusa le Mataio 24:21) O le a avea o se taimi mo le faaumatiaga o tagata amio leaga a o le faaolataga mo i latou o ē faamaoni. (Faataoto 2:21, 22) Faalogo i le tali mai ma le mataʻu a le fanau a tagata lē faamaoni i lena taimi: “Ua latou fai atu foi i mauga ma papa, Mafuli mai ia ia te i matou, ma tanumai i matou ai le silafaga a lē tietie i le nofoālii, ma le toasa o le Tamai mamoe; auā ua oo mai le aso tele o lona toasa, o ai foi se na te mafaia ona tu atu?”—Faaaliga 6:16, 17.

17. O lea, o le ā o le a tup i ʻau faalelalolagi a Satani, e aofia ai ma le tupu o leitu i matu ma le tupu o le itu i saute?

17 O le iʻuga o nei “aso vale” i luga o ʻau faalelalolagi a Satani, o loo faamatalaina i le valoaga a Esekielu faasaga ia Koku o Makoku: “E te paū i mauga o Isaraelu, o oe, ma au ʻau uma, ma nuu o loo ia te oe.” (Esekielu 39:4) Ua faapea mai foʻi Ieremia faatatau i lea lava taimi o aso vale: “O le fasi a Ieova i lea aso e afua mai i le tasi pito lalolagi e oo atu i le tasi pito lalolagi.” (Ieremia 25:33) O le a avea moni lava o se taimi o faanoanoaga. O le a faaiʻuina e Iesu le talafaasolopito umi o taua faaletagata e a ia ‘tulai’ e aveesea malosi faaletagata ua faapogaia nei mea uma.—Salamo 46:9, 1 Korinito 15:25.

O Ē Faasaoina pe a ‘Oo mai Aso Vale’.

18. (a) O le ā o le a tofo i ai tagata tapuai faamaoni pe a ‘tulai’ Mekaeli? (e) O le ā le uiga o le “tusia i le tusi”?

18 Ona o le a faalogoina e tagata o le Atua āuga o osofaiga a le fili, o le taimi tonu lava mo ē amioleaga. (Salamo 37:20) Ua taʻu atu e le agelu ia Tanielu: “O ona po foi ia e laveaiina ai ou tagata, o i latou uma o e ua tusia i le tusi.” (Tanielu 12:1) Na atonu o le toatele o ‘tagata o le nuu o Tanielu’ ua liliu, ma ua maua lo latou taui faalelagi i le taimi lea. E lē masalomia o le a auai faatasi i latou nei ma Mekaeli i lenei manumalo sili faavaegaau. (Faaaliga 2:26, 27; Salamo 2:8, 9) E leai se vaega a i latou o ē totoe i le lalolagi i le taua; a e o le a avea i latou o ē tausisi i le faamaoni, ina ia faasaonia ai i latou. (Faaaliga 17:14; 19:7, 8) O a latou aumea, le “motu o tagata e toatele,” o le a faasaoina foʻi i latou. (Faaaliga 7:9, 14) O lea, o le a faamaonia uma le vaega totoe faauuina ma “isi mamoe,” o ē “ua tusia i le tusi,” o lona uiga o le a faamaumauina uma o latou igoa i le faasologa o ē maua le taui o le ola e faavavau, pe i le lagi po o le lalolagi.—Ioane 10:16; Esoto 32:32, 33; Malaki 3:16; Faaaliga 3:5.

19. (a) O e a faapefea ona aumaia le filemu i le lalolagi pe a ‘tulai’ Mekaeli? (e) O le ā le fesili o loo tumau pea ona leʻi taliina?

19 O le a faaeaina i latou nei e vaai i le faatuina o le filemu moni i le lalolagi aoao. O lea latou molimauina le faataunuuga o le folafolaga a Ieova: “Auā e faaumatia o e fai amio leaga; a o e faatalitali ia Ieova, o i latou lava ia e fai mo laotu le nuu.” (Salamo 37:9) Ona o le Malo o le Atua o le a na o lea le malo i le lalolagi atoa, o lea, o tagata ola uma lava o le a avea o auauna a Ieova. (Isaia 11:9) O lea, i “ona po o le iuga” o ia tupu e toalua, o le a “tulai” ai Mekaeli e aumaia le filemu i le fanau a tagata. E lē toe i ai ni auupega o malosi sili e toe fausia, po o nisi mea e taofia ai lenei atiina aʻe. O lona uiga ea la, o le a tatou faatali lava seʻi oo atu i ai i lena taimi e olioli ai i le filemu? E leai, ua mafai lava ona olioli Kerisiano i se filemu e oo lava i le taimi nei—e moni, o se ituaiga o filemu e sili na i lo o le leai o ni taua. O le ā lenei filemu? Ua faaaauau pea e le valoaga a le agelu ia Tanielu ona faasusulu atu le malamalama i lenei mea.

[Faaopoopoga i lalo]

a Talu ai ona ua taʻua Mekaeli o le agelu sili, ua manatu ai nisi, faapea o le taʻua o ia o Iesu ua faamaulaloina ai i nisi itu i le tulaga o mamalu o Iesu. (Iuta 9) Peitaʻi, o le iloa manino e uiga i sea faaaliga na taʻitaʻiina ai tagata aʻoga Kerisinetoma e pei ona taʻua i luga e iloa, o Mekaeli o Iesu lava lea e ui lava i le mea moni atonu latou te talitonu i le Tasitolu.

E te Manatua?

O ai Mekaeli le [Perenise] Sili?

O ai tagata o Tanielu i aso nei?

Ua faapefea nei ona tulai Mekaeli mo tagata o Tanielu?

O le ā faapefea ona lē pine a e tulai Mekaeli i se auala mataina?

O ai o le a faasaoina i le taimi e tulai ai Mekaeli?

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga