Amaketo—O Afea?
“UA TATOU tutū ia Amaketo ma tatou te tau mo le Alii.” O upu na sa faatatauina atu ai e lē na avea muamua ma peresitene o Amerika o Theodore Roosevelt le taʻu “Amaketo” i se taua faapolotiki lea sa aafia ai o ia. O lea, pe ao ona tatou saili atu mo Amaketo i se malae mataaga faapolotiki?
I ni nai tausaga ua teʻa, sa tauaveina ai e le mekasini Kanata o le Business Life se mataupu ua faaulutalaina “Amaketo Tau Tamaoaiga.” Na faafesili se fasi ulutala: “Pe mafai e le lē taulau o le Lalolagi Lona Tolu i aitalafu ona aumaia lo tatou paʻū tau tamaoaiga?” Ae pe ao ona tatou mafaufau ia Amaketo o se mala tau tupe?
E tusa ai ma le mekasini o le Newsweek, o le iʻuga o le lalolagi sa oo ina avea o se mataupu o tauiviga i felafolafoaiga faaperesitene i le 1984. I lena mea, na fesiligia ai le peresitene o Amerika i le taimi lena o Ronald Reagan “pe talitonu moni o ia faapea ua agaʻi atu le lalolagi i se ‘Amaketo faaniukelea.’ Sa faailoa mai e Reagan ‘ni talanoaga faafilosofia’ e faatatau i le ōgatasi o mea tutupu i le taimi nei, ma faailoga faale-Tusi Paia e faailoa ai aso e gata ai, ae sa maumauai le alii faatonusili faapea na te leʻi faia lava se faaupuga faapea ‘e tatau ona tatou fuafua e faatatau ia Amaketo.’” Peitai, pe ao i la tatou sailiiliga mo le uiga o Amaketo ona tataʻi atu i se gaoioiga faavaegaau lea e faamataʻuina ai se mala faaniukelea?
O le tele o tagata lotu ua faapea mai o Amaketo o se taua. Ae i le amatamataga o le senituri lona 19, na tusi ai se tagata aʻoga o le Tusi Paia o Adam Clarke e faapea: “Maeu se faaamuamu sa iai i taumatematega a tagata e tusa ai o lenei manatu! I totonu o le lua sefulu tausaga ua mavae, na tauina ai lenei taua i nofoaga eseese, e tusa ai ma a tatou tagata vaai valelea ma perofeta ua faagaeeina e i latou lava! I se tasi taimi sa avea o Austerlitz, i se tasi o Moscow, i se isi o Leipsic, ma i le taimi nei o Waterloo! Ma i lea ua latou agaʻi atu pea, ma o le a agaʻigaʻi atu pea ina lē mautonu ma matuā lē mautonu ai.”
O le sailia o le uiga o Amaketo ua lagā ma le manino ai nisi o fesili matuā tāua. O le ā Amaketo? Afai o se taua, o ai o le a auai? Aiseā o le a tau ai? O fea o le a tau ai? Ma o afea o le a oo mai ai Amaketo?
O le ā Amaketo?
O le taʻu “Amaketo” e sau mai le upu ua maua i le tusi o le Tusi Paia o Faaaliga, lea ua lauiloa i le gagana faafaatusa. O i inā na tusi ai le aposetolo o Ioane: “Ona ou iloa ai lea o agaga leaga e toatolu e pei o rane ua o mai mai le gutu o le tarako, ma le gutu o le manu feai, atoa ma le gutu o le perofeta pepelo; auā o agaga ia o temoni e fai faailoga, ua latou o atu i tupu o le lalolagi ma le atu laulau uma, e faapotopoto ia te i latou i le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava. . . . Na ia faapotopoto foi ia te i latou i le mea ua igoa i le upu Eperu o Amaketo.”—Faaaliga 16:13-16.
O Amaketo, po o Ha–Maketo, o se faaliliuina o le upu Eleni ua tutusa i le faaupuga Eperu o le Har Meghid·dohnʹ o lona uiga o “le Mauga o Mekito,” po o “le Mauga o le Faapotopotoga o ʻAutau.” Ua faafesootai atu lea ma “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” O lea o Amaketo ua lē na o se taua itiiti faapolotiki, o se mala tau tamaoaiga, se mala faaniukelea, po o se feteenaʻiga faaletagata. Na i lo lea, o Amaketo o le taua a le Atua.
O Ai o le a Auai?
O faaupuga po o agaga faagaeeina lē mamā e tolu e pei ni rane ua ō mai mai gutu o le tarako (Satani le Tiapolo), le manu feai (lana faatulagaga faapolotiki o le lalolagi), ma le perofeta pepelo o Peretania ma Amerika. O nei faaupuga ua faagaeeina e temoni, po o agelu leaga, ua aoaoina tupu faalelalolagi, po o pule, ia Ha–Maketo.—Tagai i le mataupu 32 o le tusi Revelation—Its Grand Climax At Hand! ua faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
I le itu a Ieova i le taua o Amaketo o loo iai se ʻautau tele o malosi agaga lē vaaia ua taʻitaʻia e le Tupu o Iesu Keriso. Na lipotia mai e le aposetolo o Ioane: “Na aʻu iloa atu le lagi ua avanoa, faauta foi, o le solofanua sinasina, o lē tietie ai foi ua igoa ia o le Faamaoni ma le Moni, o le amiotonu foi na te [Iesu] faamasino ai ma tau ai le taua; . . . O ʻau foi o i le lagi ua mulimuli atu ia te ia . . . Ua alu atu foi le pelu maai nai i lona fofoga, ina ia taia aʻi e ia o nuu; e pule foi o ia ia te i latou i le tootoo uamea; e soli foi e ia le soligāvine o le toasa mamafa o le Atua e ona le malosi uma lava. Ua ia te ia foi le suafa ua tusia i lona ofu ma lona vae, o le Tupu o tupu, ma le Alii o alii.” (Faaaliga 19:11-16) O le pelu umi maai ua fai ma sui o le pule a Keriso e poloaiina ai le faaoo atu o le faasalaga oti ia i latou uma o ē mumusu e lagolago le Malo o le Atua. (Faaaliga 1:16; 2:16) Ua avanoa ai malosi tetele lē vaaia mo le taua o Amaketo.
I le itu tetee ua iai Satani, ana ʻau o temoni, ma tupu o le lalolagi ʻainā uma. Ae lē tatau ona tatou mafaufau i na o pule faalelalolagi i le nofoaga vaaia, auā o loo aofia ai foi tagata o loo latou pule mai i ai. Sa valoia faapea: “O loo i nuu ese uma le toatamai o Ieova, o lona toasa foi o loo i a latou ʻau uma lava.”—Isaia 34:2.
Aiseā o le a Tau Ai?
O le a tauina Amaketo talu ai e amiotonu le Atua ma o le a lē toe faapalepale mai o ia i le amio leaga. (Salamo 11:7) O le faalapotopotoga a Satani le Tiapolo, o temoni ma tagata fouvale faagutugutulua, ua tuuaʻia mo le faitau meleniuma o le amio leaga ma auēga, ma ua tatau ai loa ona faaumatia. (Faatusatusa Kenese 3:15.) O le a faasilisilia ia Amaketo le silisili ese aoao o Ieova, ma o le a faamamāina i lena taua lona suafa mai le faalumaina ua faafaupue atu i ai mo le tele o senituri. E pei ona sa faalauiloa mai e le Atua e ala i lana perofeta o Esekielu: “Ou te le toe mafai ona ia faaleagaina loʻu igoa paia; e iloa foi e nuu ese o aʻu lava o Ieova.”—Esekielu 39:7.
O le a taofia moni lava e le taua a le Atua o Amaketo le faaumatiaga o le fanau uma a tagata. Na foafoaina e Ieova le lalolagi ina ia ʻainā, ae lē ia faaumatia i se taua faaniukelea i le va o tagata auā afai o lea o le a lē talafeagai ai mo le ola. (Isaia 45:18) O le a ia faia ina ia “fano ai foi i latou o e na fano ai le lalolagi.” (Faaaliga 11:18) Ae na faalauiloa mai e le faisalamo: “Ua fai Ieova ma tupu; e faatumauina ai le lalolagi [upu Eperu, te·velʹ; le laueleele, i le faatoʻaina ma faaʻaināina, le kelope ua ʻaināina] neʻi faagaeetia.”—Salamo 96:10.
O le mea e faia e le Atua ia Amaketo o le a ō gatasi atoatoa ma ona uiga autū o le faamasinotonu, le atamai, le malosi, ma le alofa. (Teuteronome 32:4; Iopu 12:13; Isaia 40:26; 1 Ioane 4:8) O le a gaoioi atu o ia e faasagatau i “tagata agasala faalematau,” ae lē faasagatau i ē amio saʻo. (Iuta 14, 15) E na o ‘ē amioleaga o le a tuuina atu i ai le pelu.’ (Ieremia 25:31) O le a faaava ai e lenei mea le ala mo le toe faafoisia mai o le Parataiso, ina ia faataunuu ai le fuafuaga tauatua mo le lalolagi ma le fanau a tagata.—Luka 23:43.
O Fea o le a Tau Ai?
Talu ai o le taʻu “Amaketo” e sau mai se faaupuga Eperu o lona uiga o le “Mauga o Mekito,” atonu ua faia ai e nisi se faaiʻuga faapea o lenei taua o le a tauina i se mauga maualuga o loo taʻua ai lena igoa. Ae peitai, e leʻi iai lava se mauga na igoa o Mekito. E tusa ma le 60 maila [100 kilomita] i le itu i matu i sisifo o Ierusalema sa iai se nuu i se mea maupuepue, po o se aai, na taʻua o Mekito, ae sa na o se faupuega eleele e tusa ma le 70 futu [20 mita] le maualuga lea ua faailogaina ai nei lena itu.—Iosua 17:11.
Sa mafai ona iloa mai i lena aai anamua “le vanu o Mekito.” (2 Nofoaiga a Tupu 35:22) O le faafesootaia atu o Amaketo (po o Ha–Maketo) ma lena fanua maulalo ua talafeagai auā o le nofoaga lena sa tau ai ni taua e lē mafesiligia. O se faataʻitaʻiga, i inā sa mafaia ai e le Faamasino o Parako i le uunaiga a le Atua ona faaoo atu se ta e faaumatia ai i le tupu Kanana o Iapino ma lana vaegaʻau malolosi sa faatonutonuina e Sesera. (Faamasino 4:12-24; 5:19, 20) I lena fanua maulalo na faatoilalo atoatoa ai e Kitiona ma lana ʻau toaitiiti tagata Mitiana. (Faamasino 7:1–8:35) O i inā foi na fasiotia ai Tupu o Aasaia ma Iosia.—2 Tupu 9:27; 23:29, 30.
Ae peitai, e aogā ona matauina faapea, o lenei vanu laolao, ua taʻua foi o le Fanua Laugatasi o Asekelona, ua na o le 20 maila [32 kilomita] le umi ma e 18 maila [29 kilomita] le lautele i le itu i sasae. O le a lē taitai mafai ona ofi ai tupu o le lalolagi ʻainā uma ma a latou vaegaʻau malolosi i sea laufanua laitiiti. Ae lē gata i lea, e lē o se mauga se faupuega eleele (faatafunaga o Mekito) po o se laugatasi. Ua manino la, o le a lē faagata mai Amaketo i se nofoaga maugā i Sasae Tutotonu. Na i lo lea, o Amaketo (po o Ha–Maketo) o le faafaatusa o se tulaga i le lalolagi aoao, e ui lava o nisi o ona uiga tāua na maua mai i Mekito ma mea na faia ai i lena vaipanoa.
O Afea o le a Oo mai ai Amaketo?
Talu ai o Mekito sa i le laueleele o tagata anamua o le Atua, o le mea la e tupu ia Amaketo e fesootai atu i Molimau a Ieova i nei “ona po o le iuga.” (Tanielu 12:4) O Ha–Maketo e faatatau atu i “le mea” ua faapotopoto ai pule faapolotiki o le lalolagi ina ia tetee atu ia Ieova ma lona Malo e ala ia Iesu Keriso. (Faaaliga 16:14, 16) Ae o lena “mea” (faa-Eleni, toʹpos) ua faaalia ai le tulaga o le lalolagi. O le a oo mai Amaketo pe a aliaʻi mai se tulaga patino lea e aafia ai Molimau a Ieova i le lalolagi atoa.
O le olaola ma le manuia faaleagaga o Molimau a Ieova ua mafua ai ona ita tele Satani le Tiapolo, o lē ua lē pine ae ona aumaia se osofaiga e tasi lava ma e lē toe faia, faasaga i nei Kerisiano e foliga mai e lē o iai se puipuiga. O lenei osofaiga i le lalolagi aoao a Satani, po o Koku, ua faamatalaina i le Esekielu mataupu e 38 ma le 39. I lalo o le taaʻiga a le Tiapolo, o le a agaʻi atu ai malo uma e faasagatau atu i tagata o Ieova o ē alolofa i le filemu ua aoaoina mai atunuu uma. Ioe, o teteega faasatani o le a faaalia e ala i gaoioiga faalekelope faasaga i auauna faalelalolagi a Ieova, o sui vaaia ma ē o folafola le Malo o le Atua.
O se taua e masani lava ona lauiloa e ala i le nofoaga e tauina ai. I lea, o le puipuiga malosi a le Atua i ona tagata e mafai ona taʻua o le taua o Amaketo. Pe a tulaʻi Ieova e puipuia ana auauna faasaga i le osofaiga a Koku, ona faagasolo loa lea o Amaketo! O le a paʻūū pulega faaletagata. O lologa ona o le maligi o timuga, o uatoʻa e faaumatia ai, le mumū mai o le afi ma le teio, le pepesi o faamaʻi—o gaoioiga moni a le Atua—o le a faapogaia ai le atuatuvale o le lalolagi i fafo atu o ʻau o Molimau a Ieova. O o latou fili faaletagata o le a toe fetauai i latou lava. Ma o i latou o ē o le a lē fasiotia i lenei taua fefasiai, o le a faatamaʻia e Ieova.—Esekielu 38:18-23; Tanielu 2:44.
Ona o le mataʻu tele, o le a toe sii atu ai e tagata uma o latou lima ma le vevesi tele faasaga i o latou tuaoi ae iʻuvale le tauiviga mo le faasaoina. (Sakaria 14:12, 13) “O le fasi a Ieova i lea aso e afua mai i le tasi pito lalolagi e oo atu i le tasi pito lalolagi; e leai ni e taufaitagituʻi ia te i latou, e le aofia i latou, e le tanumia foi i latou; e fai i latou ma otaota i luga o le laueleele.” (Ieremia 25:33) So o se taumafaiga e tausisia le solitu i le taua a le Atua o le a faaumatia ai lou ola ia Amaketo! Ma e pei ona masani pea ona faamaonia mai faale-Tusi Paia i lenei mekasini, o le a lē mavae atu le tupulaga o loo iai nei a o leʻi oo mai Amaketo!—Mataio 24:21, 34.
Le Mea o le a Faataunuuina ia Amaketo
O le a aveesea e Amaketo le vaega itiiti mulimuli o le faalapotopotoga faalelalolagi a Satani. Ae lē gata i lea, o le a lafoina i le to e lē gata le Tiapolo ma ana temoni. (Faaaliga 20:1-3) Maeu la ni faamanuiaga o le a tafe atu i tagata o Ieova, o ē faasaoina ma le olioli i lana taua tele o Amaketo! O le a latou taʻitaʻia ma le fiafia le toe fausiaina lea o le a faaliliuina ai le lalolagi atoa i se parataiso, e saoloto mai le faapolusioneina, le tiga, le ōi, loimata, ma le oti. (Faaaliga 11:15, 18; 21:3, 4) Ma e mafai ona e iai i inā pe afai e te ave i fale upu a le faisalamo: “Ia e faatalitali ia Ieova, ma e tausi i lona ala; ona faaeaina lea o oe e ia ina ia fai mou le nuu; e te iloa atu le fanoga o e amio leaga.” (Salamo 37:34) Ioe, e mafai ona e ola e vaai i le taua o le aso tele o le Atua e Ona le Malosi Uma lava ma avea ai o sē fiafia e faasaoina pe a gapā Amaketo!
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 4]
O Amaketo ua lē o se taua itiiti faapolotiki, se mala tau tamaoaiga, se mala faaniukelea, po o se feteenaʻiga faaletagata. O Amaketo o le taua a le Atua
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 5]
O le taua a le Atua o Amaketo o le a puipuia ai le faaumatiaga o le fanau uma a tagata
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 6]
So o se taumafaiga e solitu i le taua a le Atua o le a faaumatia ai lou ola ia Amaketo!