Le Faaiʻuga o loo Sau o “le Tusi o Taua a Ieova”
“O le mea lea ua fai mai ai i le tusi o taua a Ieova.”—NUMERA 21:14.
1, 2. O le ā le mea na tupu anamua na faaalia ai e Ieova i tagata Aikupito faapea o ia o le Atua fitafita, ma sa faapefea ona ia faia?
E ITIITI se malamalama o tagata i aso nei faapea o le Atua o le Tusi Paia, o Ieova, o le fitafita, o le toa o taua. Sa faaata mai i se auala ofoofogia lenei mea moni ina ua ia laveaiina ona tagata o aso anamua mai faiga sauā i Aikupito. Sa faamalosia Farao e le fili lē vaaia o na tagata, o Satani le Tiapolo, e taumafai e faagalulue i latou seia oo ina feoti. Ina ua ia toe iloa ane faapea ua toilalo o ia i lona tuuina atu o Isaraelu e ō saoloto, ona toe tuliloa atu lea o i latou e Farao ma lana vaegaʻau faafitafita.
2 Ae peitai, sa leʻi utagia e Farao faapea o le Atua o Isaraelu e mafai ona avea o se Atua fitafita ina ia mafai ona laveaiina Ona tagata. A o fetuleni atu na vaegaʻau a Aikupito i le ilititai matūtū o le Sami Ulaula i le tuliloaga o le fia taui ma sui, sa gaoioi loa le Atua o tagata Isaraelu ua faamataʻutiaina ma faamalelemo tagata tietie kariota ma tagata tietie solofanua, i le toe faatatafe faatasi mai o faupuega vai ia sa tatalaina ai faavavega se faitotoa mo Isaraelu e sosola ese atu ai.—Esoto 14:14, 24-28.
3. I la latou pese o le manumalo, sa faatinoina ai e tagata Isaraelu Ieova i le avea o le ā le ituaiga o Atua e iai, ae o le ā le mea moni ua lē amanaia e malo i aso nei?
3 Ina ua oo saogalemu atu i le matafaga i sasae o le Sami Ulaula, ona pese ai lea e Isaraelu olioli se pese manumalo, e viia ai lo latou Laveai faalelagi: “Ou te pese ia Ieova, auā ua matuā manumalo o ia; o le solofanua atoa ma le na tietie ai, ua ia lafoina i le sami. O Ioa, o loʻu malosi ia, ma laʻu pese, ua fai foi o ia moʻu olataga; o loʻu Atua lenei, ou te faaneenee i ai; o le Atua o loʻu tamā, ou te vivii lava ia te ia. O Ieova, o le toa lava ia, o Ieova o lona suafa lea. O kariota o Farao ma lana itu taua ua ia lafoina i le sami; o ona toa silisili foi ua gogoto i le sami Ulaula.” (Esoto 15:1-4) I inā i le Sami Ulaula, na faaalia ai e Ieova ia lava o se fitafita tomai o galuega ofoofogia. Ua lē amanaia lenei mea moni e malo faalelalolagi.
4, 5. O na ituaiga manumalo e 12 o Isaraelu na tutupu mai ia te ai le augātamā, ma ona o le ā le uiga na avea ai o ia lenei ma uo a ai?
4 Na tautala le perofeta o Mose, o lē na taʻitaʻia le usuina o lena pese faagaeeina, e uiga ia Ieova faapea “o le Atua o loʻu tamā.” O le tagata Eperu o Aperaamo sa o se augātamā mataʻina o le nuu o Isaraelu. O ia na tupuga mai ai ituaiga e 12 o Isaraelu, e ala mai ia Isaako ma Iakopo ma atalii e 12 o Iakopo. Sa faamaonia e Aperaamo ia lava o se tagata tapuai ia Ieova le Atua ua fai ma faaaʻoaʻo. O ia o se tagata o sea faatuatua malosi o lea, ina ua valaauina o ia e Ieova ia tuua lona aiga i Uro i Kaletaia, sa ia agaʻi atu loa ma le lē faatalatū i le nuu sa faasino atu e Ieova ia te ia, i le mautinoa faapea o le a faataunuu lava e le Atua Lana folafolaga ina ia avatu ia te ia ma lana fanau.
5 Ona o le faatuatua mataʻina o Aperaamo, na folafola ai e Ieova o le a avatu ia Aperaamo se “fanau,” lea o le a auala mai ai manuia o aiga uma o le lalolagi, e aofia ai ma aiga i aso nei. (Kenese 12:2, 3; 22:17, 18) Sa oo atu Aperaamo i sea faiā vavalalata ma lona Atua o lea sa lauiloa ai o ia o le “uo a [Ieova],” ua taʻua ai e le Atua lava ia le tamā matua faatuatua o “laʻu uo.”—Iakopo 2:23; Isaia 41:8.
6. E ui lava sa avea Aperaamo o se maumausolo filemu i le Nuu o le Folafolaga, ae na faapefea ona ia faamaonia ia lava o se tagata tau e faalagolago ia Ieova?
6 E ui lava sa maumausolo Aperaamo i le Nuu o le Folafolaga e pei o se tagata ese, ae na ia faamaonia lava lona mafai ona gaoioi e pei o se tagata tau, o se fitafita. I se tasi o taimi, na osofai mai ai tupu e toafa mai fafo atu o le Nuu o le Folafolaga ma na aveesea ai le atalii o le uso o Aperaamo o Lota ma le aiga o Lota. Ona o le uunaia o Aperaamo e noataga malolosi faaleaiga, na ia faaauupegaina ai ana auauna tane e 318, ma faatasi ai ma le malosi mai ona lava tagata e toatolu, o Aneri, Esekolo, ma Mamere, na ia tuliloa atu ai loa i nei tagata faomea. I le osofaia faafuaseʻi o i latou i le po, na faatoilaloina ai e Aperaamo ma lana ʻau nei tagata faomea, e ui lava sa o i latou o se vaegaʻau e sili ona malosi. Na faia ai se “fasiga o tupu.” (Eperu 7:1; Kenese 14:13-17) Na laveaiina e Aperaamo Lota ma lona aiga ma toe maua mai mea uma na gaoia.
7-9. (a) O ai le ositaulaga na asiasi atu i ai Aperaamo, ma o le ā le faamanuiaga na ia maua? (e) Na faaalia faapefea e Aperaamo faapea e na o le Atua Silisili Ona Maualuga lava na ia manao ina ia tamaoaiga mai ai o ia? (i) E pei ona faamautinoa mai e Mekisateko, o ai na tuuina atu ia Aperaamo le manumalo faafitafita?
7 Na iloa e Aperaamo sa na o le fesoasoani a Ieova le Atua na faamaonia ai le manuia o lana taumafaiga faafitafita, ma i lona agaʻi manumalo atu i lona aiga, sa mafai ai ona ia faalauiloa atu i le lautele lena mea moni. Sa ia iloa o le ositaulaga ua faamaonia a lona Atua sa tatau ona maua i le aai o Salema. O lea na ia agaʻi atu ai i lena aai. Ua faailoa mai ia i tatou e le vaega mulimuli o le Kenese mataupu e 14 le mea na tupu mulimuli ane:
8 “A o Mekisateko le tupu o Salema ua avane e ia areto ma uaina; o le faitaulaga foi o ia a le Atua silisili ese. Ua ia faamanuia foi ia te ia, ua faapea atu, Ia manuia Aperamo i le Atua silisili ese, e ona le lagi ma le lalolagi; a faafetaia foi le Atua silisili ese, o le na tuuina mai ou fili i ou lima. Ua foai atu foi e Aperamo ia te ia o mea e sefulu aʻi o mea uma. Ua fai mai foi le tupu o Sotoma ia Aperamo, Tuu mai ia ia te au o tagata, a e ave ma oe le oloa. A ua tali atu Aperamo i le tupu o Sotoma, Ua sii loʻu lima ia Ieova, le Atua silisili ese, e ona le lagi ma le lalolagi, ou te le avea lava sina manoa po o sina nonoa seevae, ou te le avea lava sina mea i au mea uma, ina neʻi faapea a oe, Ua mauoa Aperamo ia te au. Tau lava o mea ua uma ona aai e taulelea, ma vaegāoloa a tagata na matou o ma aʻu, o Aneri, ma Esekolo, ma Mamere, ia latou ave a latou vaegāoloa.”—Kenese 14:18-24.
9 E pei ona faaalia e nei fuaiupu, sa faamautinoa atu e le ositaulaga tautupu o le aai o Salema, o Mekisateko, le taʻutinoga a Aperaamo faapea o le Atua Silisili Ona Maualuga sa tau mo ia ma lana vaegaʻau faafitafita ma avatua ia te ia le manumalo. Sa leʻi solomuli le Tupu Ositaulaga o Mekisateko mai le vaega a Ieova i le mataupu.
Le Tusi o Taua a Ieova
10. O fea i le Tusi Paia o loo taʻua ai le uluai faiga taua, ma aiseā sa na o se amataga ai lea o taua manumalo a Ieova?
10 O le faamatalaga a le Kenese e 14 e uiga i le osofaia o le Nuu o le Folafolaga ma le faatoilaloina e Aperaamo o tagata gaoi faaauupegaina, o le uluai taʻua ai lea o le faia o se taua i Tusitusiga Paia. O lea, i le sili atu i le fa senituri a o leʻi faia lana gaoioiga mataʻina i le Sami Ulaula, na faaalia ai e Ieova ia lava o le fitafita, “o le toa lava ia.” Peitai, sa na o se amataga lena. O isi manumalo e sili atu ona tetele ma maoaʻe o loo mulimuli mai, e aofia ai le manumalo faaiʻu i lenei “faaiʻuga o le faiga o mea.”—Mataio 24:3, NW.
11. O le ā “le tusi o taua a Ieova,” ae o fea le isi mea o loo taʻua ai le anoanoaʻi o ana taumafaiga faafitafita?
11 E tusa ai ma le mea ua taʻua i le Numera 21:14, o se “tusi o taua a Ieova” na tusia ai. O lenei faamaumauga maufaatuatuaina, po o le talafaasolopito, o taua a le Atua e fai ma sui o ona tagata, atonu sa amataina mai i lenei taua e fai ma sui o Aperaamo faatuatua. Sa iloa e Mose e uiga i lenei tusi ae sa leʻi aumaia ia i tatou ni faamatalaga auiliili e uiga i ai. O lea, ua lē o faailoaina mai ai ia i tatou ala uma na faatinoina ai e Ieova ia lava i le avea o le fitafita i le vaitaimi na aofia ai i lena tusi o Taua a Ieova. Ae peitai, talu ai le taʻua o lena tusi, na oo ai ina tusia le vaega autū o le Tusi Paia, ma ua aumaia ai e lenei mea ia i tatou le tele o faamatalaga o taumafaiga faafitafita a Ieova.
Le Mekisateko Sili—O le Fitafita
12. O ai le Ofisa sili a le Atua Silisili Ona Maualuga na faaatagia e Mekisateko, ma o le ā le salamo na fatuina e Tavita ua faatatau atu ia te ia lenei i le avea o se fitafita ma se ositaulaga?
12 Ina ua faatoilaloina e Aperaamo o Kitalaoma ma tupu sa aufaatasi ma ia, ona faamanuia lea o ia e Mekisateko. Sa faaatagia faavaloaga e le Tupu Ositaulaga o Mekisateko Lē o le a avea o le Ositaulaga Sili a le Atua Silisili Ona Maualuga, ma o se fitafita malosi foi ua lagolagoina e le Atua Silisili ese. O le Salamo e 110 lea na fatuina i lalo o le faagaeega e le tupu fitafita o Tavita, ua fai atu agaʻi ia te ia lenei o Lē e sili atu na i lo Mekisateko o Salema ina ua faapea atu: “E auina atu e Ieova lou tootoo malosi mai Siona? ia pule oe i totonu o e ita ia te oe. Ua tauto Ieova, e le salamo lava ia, O oe lava o le ositaulaga e faavavau, e uiga faatasi ma Mekisateko. O le Alii o loo i lou itu taumatau, e fasi e ia o tupu i le aso o lona toasa.”—Salamo 110:2, 4, 5.
13. I le Eperu mataupu e 7 ma le 8, o ai ua faailoaina ai o Lē e sili ia Mekisateko anamua, ma i le ā le nofoaga maualuga ua ulu atu i ai Ia lenei ma faatasi ai ma le ā le ituaiga o taulaga?
13 Ua faaalia e le tusitala faagaeeina o le tusi o Eperu le faailoaga o Lē o loo fai faatatau moni atu i ai na upu ina ua ia faapea mai: “O le ua muamua atu mo i tatou; [o Iesu] ua fai o ia ma faitaulaga sili e faavavau, e uiga faatasi ma Mekisateko.” (Eperu 6:20) I le mataupu o loo mulimuli mai o le Eperu, ua faamatalaina ai le silisili o Mekisateko anamua. Ae o lona silisili faaositaulaga, e lē taitai ona ausilia ai Lē o loo ia faaatagia, le Iesu Keriso faamamaluina toe faatuina, o Lē na ulu atu i le afioaga paia o Ieova le Atua lava ia ma le tāua o le taulaga e sili mamao atu na i lo so o se mea sa mafai ona ofoina atu e le Tupu Ositaulaga o Mekisateko o Salema.—Eperu 7:1–8:2.
14. Pe ua tuuina atu e le Mekisateko Sili se pule i taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma ina ia auai i taua faafitafita a atunuu ua taʻua o Kerisiano?
14 O le ositaulaga tautupu o Mekisateko sa faamanuiaina se fitafita, le Aperaamo manumalo. Ae faapefea e uiga i le Mekisateko Sili, le Faavae o le Faa-Kerisiano moni? Ua faapea mai taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma ua fai i latou ma sui o Iesu Keriso i le faamanuiaina o ʻautau a atunuu ua taʻua o Kerisiano ma tatalo mo i latou. Ae pe ua lagolagoina e le Ositaulaga Sili a Ieova i le lagi taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma i lenei mea? Pe ua ia talia ai i lea le tiute tauave mo le toto masaa uma na maumau i le vaitaimi ua taʻua o Tausaga o le Faa-Kerisiano [T.A.], e aofia ai le toto na sasaaina i le vaitaimi o le Taua Muamua ma le Lua a le Lalolagi? E matuā leai lava! E leʻi iai lava se taimi na ia tuuina atu ai le pule i ona soʻo moni e faia i latou o se vaega o lenei lalolagi ma ia auai i ana faiga faavaegaʻau faamasaa toto.
Ua Faia e le Atua Fitafita se Suafa Matagofie mo Ia Lava
15, 16. O le ā na faia e Ieova mo ia lava ina ua ia tau mo ona tagata ina ia laveaiina i latou mai Aikupito?
15 Ua faasino atu le Neemia 9:10, (NW) i le laveaiina e Ieova o ituaiga e 12 o Isaraelu mai Aikupito, i le faapea mai: “Ona e faia lea o faailoga ma vavega faasaga ia Farao ma ana auauna uma ma tagata uma o lona nuu; auā na e silafia ua latou faamaualuga ia te i latou [tagata Isaraelu]; ma sa e faia le suafa mo oe lava e pei ona fai i le aso nei.”—Faatusatusa Esoto 14:18.
16 Ua faasino atu e le perofeta o Isaia e faatatau i le uiga o lenei suafa ina ua ia tautala e uiga ia Ieova “o Le na tuu atu lona Aao Matagofie i le lima taumatau o Mose, o Lē na vaea le sami i o latou luma, ina ia faia mo ia le suafa e faavavau.” Ma i le fai atu e uiga ia Ieova, na ia faapea ai: “Ua e taʻitaʻiina ai faapea ou tagata ina ia faia le suafa matagofie mo oe lava.” (Isaia 63:12-14, NW) I le talosaga atu ia Ieova ina ia toe gaoioi mo ona tagata, na faapea atu ai Tanielu e uiga ia te ia “o oe lē na aumaia lou nuu ma le aao malosi ai le nuu o Aikupito ma sa e faia mo oe lava le suafa e pei ona fai i le aso nei.”—Tanielu 9:15, NW; Ieremia 32:20.
17. O ai o le a auina atu e Ieova e tau mo lona suafa, ma o le ā o le a ia faailoa atu i malo uma i aso nei?
17 I ona taimi tatau, o le a auina atu ai e Ieova le Atua Iesu Keriso, le Mekisateko Sili, e avea o se fitafita malosi. E auala ia te ia, o le a faia ai e Ieova se suafa mo ia lava e sili atu i so o se mea i le taimi ua tuanai e pei ona faamatalaina i le tusi o Taua a Ieova po o i Tusitusiga Eperu o le Tusi Paia. I le mataupu mulimuli o le lona lua o tusi a o leʻi oo i le tusi mulimuli o Tusitusiga Eperu, o loo valoia ai se osofaiga faavaomalo faasaga ia Ierusalema. O lea, e tusa ai ma le Sakaria 14:3, “Ona afio atu lea o Ieova e tau ma ia nuu, pei o le aso na tau ai o ia i le aso o le taua.” I lenei auala o le a faaalia ai e le Atua o le Tusi Paia i malo uma faaonaponei faapea o loo tumau pea ona avea o ia ma Atua fitafita e pei ona sa iai i aso o Isaraelu anamua.
18, 19. O lē fea Ierusalema o le a avea ma taulaʻiga o le osofaiga atoatoa a nuu?
18 O le fuafuaga lenei o loo i o tatou luma atu. Ae o lē fea Ierusalema o le a puapuagatia i lena osofaiga atoatoa? E leʻi faataunuuina le valoaga i luga o Ierusalema i aso o Sakaria. Sa faaumatia lena aai e ʻau a Roma i le 70 T.A. Ae peitai, sa toe fausia Ierusalema, ma i aso nei ua manatu i ai Kerisinetoma e paia e faapena foi ma le nuu o Isaraelu faaletino. I le taua e ono aso i le 1967, na maua ai e Isaraelu faaletino mea uma lava a Ierusalema faaletino toe fausia. Ae peitai, sa leʻi iai se faamaoniga vaaia faapea sa fai ai se vaega a Ieova le Atua i lena taua. O lana Tupu faauuina, o Iesu Keriso, e lē o pule i le Ierusalema faalelalolagi, ma ua lē o toe avea o “le aai lea a le Tupu silisili,” o Ieova.—Mataio 5:35.
19 E leai, o lenei aai laumua faalemalo o le sui faa-Iutaia o Malo Aufaatasi e lē o le Ierusalema lea na taʻua i le valoaga a Sakaria. Na i lo o lea, o loo faasino atu e Sakaria i le Ierusalema lea o loo tatou faitau i ai i le tusi o Eperu. O i inā, ua fai atu ai Paulo i Kerisiano faauuina ma faapea atu: “Ua oo outou i le mauga o Siona, ma le aai o le Atua soifua, o Ierusalema faalelagi, ma agelu e manomanō.” (Eperu 12:22) O lenei Ierusalema faalelagi e lē o faasino lava i se isi mea na i lo le Malo faa-Mesia o le Atua, ua suia i le lalolagi i aso nei e se ʻau toaitiiti o Kerisiano faauuina o ē faapelepele i le faamoemoe o le avea ma uso e pule faatasi ma Iesu Keriso i lena Malo. O i latou nei o le a avea ma taulaʻiga o le osofaiga e pei ona valoia.
20. O ā upu na fai atu ai le Tupu o Esekia i ona tagata matataʻu ina ia faamalosia ai i latou, ma i upu a ai le Tupu e sili atu ia Esekia ua faalagolago i ai e Molimau a Ieova i latou i aso nei?
20 Ae peitai, e lē manaomia e i latou nei, po o le motu o tagata e toatele o Kerisiano o iai le faamoemoe faalelalolagi o ē ua ō mai mai atunuu uma ina ia aufaatasi ma i latou i le tapuaiga mamā ona matataʻu i le iʻuga o lenei osofaiga. Ina ua oo mai ʻautau e mataʻu ma gatete ai a Sanerivi, le tupu o Asuria, e faasaga ia Ierusalema i le taimi o le pulega a le Tupu o Esekia, sa tuuina atu i tagata fefevavale o Isaraelu se manatu e faatoʻafilemu ai i lea tulaga ina ua faapea atu le Tupu o Esekia ia i latou: “O ia te ia [Sanerivi] le lima o le tagata, a o ia te i tatou Ieova lo tatou Atua e fesoasoani mai ia te i tatou, ma tau ai o tatou taua.” O le iʻuga “ua faalagolago foi le nuu i upu a Esekia le tupu o Iuta.” (2 Nofoaiga a Tupu 32:8) O Molimau a Ieova i aso nei, pe a faamataʻuina e vaegaʻau faalemalo o lenei faiga faalelalolagi, e mafai ona faalagolago ai i latou i upu tali tutusa mai se tupu e sili atu ia Esekia, o Iesu Keriso.
21. (a) Aiseā o le a manatua ai upu a Iaaseelu i le taimi o le osofaiga o loo sau i le Ierusalema faalelagi? (e) O le ā o le a avea ma iʻuga o le taua lea o le a tauina?
21 I lena taimi, o le a manatua ai upu faagaee faatuatua a le tagata sa Levī o Iaaseelu: “E le tau outou i lenei taua; tutū ia outou, ma ia outou tumau, ma outou vaai atu i le olataga mai ia Ieova o loo ia te outou; Iuta ma Ierusalema e, aua le fefefe, aua foi le matatau; ia o atu taeao ia te i latou; e ia te outou foi Ieova.” (2 Nofoaiga a Tupu 20:17) Ioe, i lena taimi mataʻutia, o le a iai Ieova faatasi ma ona tagata. O lo latou saogalemu ma le faasaoina o le a faalagolago atu i lana tau mo i latou. Ma o le a tau o ia, e ala i lana Tupu fitafita, o Iesu Keriso! O le iʻuga? O le faatamaʻiaga atoatoa o le faalapotopotoga vaaia a le Tiapolo i luga o le lalolagi.—Faaaliga 19:11-21.
22. (a) O le ā o le a avea ma faaiʻuga manumalo o le tusi o Taua a Ieova, ma o le ā o le a faia ai i inā e Ieova mo ia lava? (e) O le ā o le a uunaia ai ē alolofa i le suafa o Ieova e faia ona o lona manumalo?
22 Maeu le matagofie o le suafa o le a faia e le Atua mo ia lava e ala i lona manumalo e mataʻutia ma gatete ai i lenei “taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava” ia Ha–Maketo! (Faaaliga 16:14, 16) O se mataupu fou, e pei ona sa iai, o le a faaopoopo atu i le tusi o Taua a Ieova. O le a avea o se faaiʻuga manumalo, o se iʻuga ofoofogia e tusa ai ma lenei faiga o mea. O le a faaalia i le tusi atoa faapea e leʻi faiaʻina lava le Atua e Ona le Malosi Uma lava i se taua. Maeu le alaga olioli o viiga ona o le manumalo o le a faia mulimuli ane e i latou o ē alolofa i le suafa o Ieova! I lea, o le mea moni, o le fuaiupu mulimuli o le tusi o le Salamo o le a tauaveina atu ma le matagofie: “Ia vivii atu ia Ioa o mea uma lava e mānava. Ia outou vivii atu ia Ioa.”—Salamo 150:6.
Fesili mo le Autaluga
◻ O le ā ua itiiti sona talisapaia e tagata i aso nei e uiga i le Atua o le Tusi Paia, o Ieova?
◻ O le ā le taua na tauina e Aperaamo, ma o ai na avatua ia te ia le manumalo?
◻ O le ā “le tusi o taua a Ieova”?
◻ O le ā o le a avea o le faaiʻuga o “le tusi o taua a Ieova,” ma o le ā o le a iʻu i ai?