Ia Matataʻu ia Ieova ma Vivii atu i Lona Suafa Paia
“[Ieova e], o ai se le mataʻu ia te oe, ma vivii atu i lou suafa? auā ua na o oe e [faamaoni].”—FAAALIGA 15:4.
1, 2. (a) Sa faapefea ona toina e Ieova pupuni o le lagi i le 1991? (e) O le ā se mea na tupu i le olaga na faapogaia ai se misionare faamaoni e aumaia le fautuaga: “Ia matataʻu ia Ieova”? (Tagai foi 1991 Yearbook, itulau 187-189.)
UA ‘TOINA e Ieova pupuni o le lagi ma sasaa moni mai le manuia seia leai se mea e toe manaomia.’ E mafai ona faatatauina e lē aunoa na upu i Molimau a Ieova i ona po nei. (Malaki 3:10) Mo se faaaʻoaʻoga, sa faaalia le maelega o Molimau na malaga ane faapea ma usufono i totonu o atunuu lava ia i le mafutaga faa-Kerisiano i tauaofiaga faapitoa sa usuia i le lalolagi atoa—mai Tauaofiaga o le “Gagana Mamā” i Buenos Aires i Amerika i Saute; ma Manila, Taipei, ma Bangkok i Asia i Sasae; e oo i Tauaofiaga o “Ē Alolofa i le Saolotoga” i Budapest, Prague, ma Zagreb (ia Aokuso 16-18, 1991) i Europa i Sasae.
2 Maeu se olioli na oo i usufono mai fafo ina ua feiloai ma Molimau faamaoni sa auauna mo se taimi umi i na atunuu! Mo se faaaʻoaʻoga, i Bangkok, na faamatala ai e Frank Dewar—o lē sa avea ma tagata talaʻi e toatasi o le Malo i Taialani i se tasi taimi—e uiga i lana auaunaga faamisionare mo le 58 tausaga. Sa faasalafa atu ana galuega mai atumotu o le Pasefika e oo i Matu i Sasae o Asia, ma e oo foi i Saina. Na fetaiai o ia ma tulaga mataʻutia mai vaa tuʻia, o manu feai i togavao, o faamaʻi o le teropika, ma pulega sauā a taʻitaʻi ʻau a Iapani. Ina ua fesiligia po o le ā se fautuaga o le a ia aumaia mo usufono, sa faigofie lana tali na aumai: “Ia matataʻu ia Ieova!”
3. Aiseā e ao ai ona tatou faaalia le mataʻu faaleatua?
3 “Ia matataʻu ia Ieova!” Maeu le tāua mo i tatou uma lava ona atiina aʻe lena mataʻu atoatoa! “O le mataʻu ia Ieova, o le amataga lea o le poto.” (Salamo 111:10) O lenei mataʻu e lē o se atugaluga lea ona o le fefe ia Ieova. Na i lo lena, o se faaaloalo loloto lea mo lona malualii silisili ma ona uiga faaleatua, e faavae i le malamalama ua tatou maua e ala i le suesueina o le Afioga a le Atua. I le Faaaliga 15:3, 4, ua faailoa mai e le pese a Mose ma le Tamai Mamoe: “[Ieova] e, le Atua e ou le malosi uma lava, ua tetele au galuega e ofo ai; e tonu ma faamaoni ou ala, le Tupu o le [faavavau] e. [Ieova] e, o ai se le mataʻu ia te oe, ma vivii atu i lou suafa? auā ua na o oe e [faamaoni].” I le faamaoni i ona tagata tapuai, ua saunia ai e Ieova se “tusi e faamanatu [ai] i ona luma, mo e matatau ia Ieova, ma mafaufau i lona suafa.” E tauia i latou i le ola e faavavau.—Malaki 3:16; Faaaliga 20:12, 15.
Manumalo le Mataʻu Faaleatua
4. O le ā le laveaiga anamua e ao ona faalaeiauina ai i tatou e matataʻu ia Ieova?
4 Ina ua savavali ese Isaraelu mai ia Farao o Aikupito, sa faaalia manino e Mose faapea e na o Ieova lava sa ia mataʻu i ai. E leʻi mamao, ae maileia loa tagata Isaraelu i le va o le Sami Ulaula ma le ʻautau malosi a Aikupito. O le ā se mea latou te ono faia? “Ona tali atu lea o Mose i le nuu, Aua tou te fefefe, a ia outou laulau tutū ma vāai atu i le olataga mai ia Ieova, o le a faia e ia mo outou i le aso nei; auā o Aikupito ia tou te vāai atu i ai i le aso nei, tou te le toe iloa lava i latou e faavavau. O le a tau Ieova mo outou, a e faalologo outou.” Sa faavavega, ona vaeluaina e Ieova le sami. Ona savavali atu ai lea o tagata Isaraelu i le alititai matūtū. Ona toe tafe tetele ifo lea i lalo o le sami. Ma sa faaumatia ai le ʻautau a Farao. Na faasaoina e Ieova lena nuu sa matataʻu i le Atua, ae i le taimi lava e tasi na ia aumai ai le faasalaga faafaamasinoga i luga o Aikupito o ē lē āva i le Atua. E faapena foi i aso nei, o le a ia faaalia lona faamaoni i le laveaia o ana Molimau e matataʻu i le Atua mai le lalolagi a Satani.—Esoto 14:13, 14; Roma 15:4.
5, 6. O ā mea na tutupu i ona po o Iosua e faaalia ai e ao ona tatou matataʻu ia Ieova na i lo tagata?
5 Ina ua mavae ona ō ese mai Aikupito, sa aauina atu e Mose sipai e toʻa 12 i le Nuu Folafolaina. Sa fefefe tele le toasefulu ina ua vāai i tagata tino eese sa ʻaināina ma taumafai ai e upueseina Isaraelu mai le ulu atu i le nuu. Ae na lipotia mai e le isi toalua, o Iosua ma Kalepo faapea: “O le nuu e matuā lelei tasi lava ia. Afai e finagalo alofa mai Ieova ia te i tatou, na te faaootia lava i tatou i lena nuu, ma foai mai ai ia te i tatou; o le nuu lava ua tafe ai le suāsusu ma le meli. A e aua lava neʻi outou fouvale ia Ieova, aua foi tou te matatau i tagata o le nuu, auā e faia lava i latou ma mea e ʻai mā tatou; ua mavae lo latou mamalu ia te i latou, a o loo ia te i tatou Ieova; aua tou te matatau ia te i latou.”—Numera 14:7-9.
6 Peitai, na lolo atu na tagata Isaraelu i le matataʻu i tagata. O le iʻuga, sa lē taitai ona latou oo i le nuu folafolaina. Ae sa faaeaina Iosua ma Kalepo, faatasi ma se tupulaga fou o tagata Isaraelu, e ulu atu i lena nuu matagofie ma galueaiina ai ona tovine ma togāolive. I lana lauga faamavae i le faapotopotoga o tagata Isaraelu, na avatu ai e Iosua le fautuaga lenei: “Ia outou matatau ia Ieova, ma auauna ia te ia ma le loto sao ma le faamaoni.” Ma na faaopoopo atu Iosua: “A o aʻu nei ma loʻu aiga, matou te auauna ia Ieova.” (Iosua 24:14, 15) Maeu ni upu faalaeiau mo ulu o aiga faapea ma isi uma lava ina ia matataʻu ai ia Ieova a o tatou sauniuni e laa atu i le lalolagi fou amiotonu a le Atua!
7. Sa faapefea ona faamamafa e Tavita le tāua o le mataʻu i le Atua?
7 Sa faaalia foi e le tama leoleo mamoe o Tavita se faaaʻoaʻoga lelei o le mataʻu ia Ieova ina ua ia luʻia Koliata e ala i le suafa o le Atua. (1 Samuelu 17:45, 47) Ina ua latalata lona maliu, sa mafai e Tavita ona folafola mai: “O aʻu na fetalai ane ai le Agaga o Ieova; o lana afioga foi sa i loʻu laulaufaiva. Na fetalai mai ia te au le Atua o Isaraelu; o le papa o Isaraelu, ua fetalai mai o ia, O le ua pule i tagata ia faia ma le tonu; ia pule ma le mataʻu i le Atua; e pei o le malamalama o le taeao ina ua alu ae le la, o le taeao e leai ni ao uli.” (2 Samuelu 23:2-4) O lenei mataʻu i le Atua ua faaalia e lē o iai i taʻitaʻi o lenei lalolagi, ma pagā le mataʻutia o le iʻuga! Maeu le eseese o le a iai pe a pule Iesu, “le alo o Tavita,” i le lalolagi i le mataʻu ia Ieova!—Mataio 21:9.
Gaoioi i le Mataʻu ia Ieova
8. Aiseā na ola fiafia ai Iuta i le pulega a Iosefatu, e faaalia ai le ā mo aso nei?
8 E tusa ma le selau tausaga talu ona mavae le maliu o Tavita, na avea ai Iosefatu ma tupu i Iuta. O ia foi o se tupu sa auauna ma le mataʻu ia Ieova. Na ia toe faafoisia tulaga faatiokarate i Iuta, tofia faamasino i le nuu atoa, ma avatu ia i latou faatonuga nei: “Tou te le faamasino mo tagata, a o Ieova, ua ia te outou o ia i mea tou te faamasino ai. O lenei, ia ia te outou le mataʻu ia Ieova; ia faaeteete outou, ma ia outou faia; auā e leai se amioletonu ia Ieova lo tatou Atua, po o se faailogaina o tagata, po o se talia o mea alofa. . . . Ia faapea ona faia e outou ma le mataʻu ia Ieova, ma le faamaoni, ma le loto sao.” (2 Nofoaiga a Tupu 19:6-9) O lea, na tuputupu aʻe ai Iuta i le mataʻu ia Ieova, e pei lava ona maua e tagata o le Atua aogā mai le auaunaga a ovasia alolofa i aso nei.
9, 10. Sa faapefea ona manumalo Iosefatu ona o le mataʻu ia Ieova?
9 Peitai, sa iai fili o Iuta. Sa filifili i latou ia e tafiesea le nuu o le Atua. Na osofaia e ʻautau tuufaatasi a Amoni, Moapi, ma le Mauga o Seira le laufanua o tagata Iutaia ma faamataʻuina ai Ierusalema. O se ʻautau malosi tele. Na tatalo atu Iosefatu ia Ieova a o “tutū Iuta uma i luma o Ieova, ma o latou tama iti, o a latou avā, ma a latou fanau.” Mulimuli ane, i le tali mai i lena tatalo, na oo ane ai le agaga o Ieova i luga o le sā Levi o Iaaseelu, o lē na faapea atu: “Ina faafogafoga mai ia outou, o loo faapea ona fetalai mai o Ieova ia te outou, Aua neʻi fefefe, aua foi neʻi matatau outou, ona o lenei vao tagata e toatele; auā e le o lo outou taua lenei, a o lo le Atua. Ia outou o ifo taeao ia te i latou; . . . E le tau outou i lenei taua; tutū ia outou, ma ia outou tumau, ma outou vaai atu i le olataga mai ia Ieova o loo ia te outou; Iuta ma Ierusalema e, aua le fefefe, aua foi le matatau; ia o atu taeao ia te i latou; e ia te outou foi o Ieova.”—2 Nofoaiga a Tupu 20:5-17.
10 Na ala usu tagata o Iuta, i le taeao na sosoo ai. A o latou ō atu ma le usiusitai e faafetaiai le fili, ae tulai ane Iosefatu ma faapea atu: “Iuta e, ma outou e nonofo i Ierusalema, faalogologo mai ia ia te au. Ina faatuatua ia ia Ieova lo outou Atua, ona faatumauina lea o outou; ia outou faatuatua i ana perofeta, ona outou manuia ai lea.” I luma o tagata tau, o loo savavali atu ai tagata pepese ia Ieova o loo usu fetaliai: “Ia faamanū atu ia Ieova, auā e faavavau lona alofa [agalelei].” Sa faaalia e Ieova lena alofa agalelei e ala i le lafotuina o autau a le fili i se fenuminumiai sa faapea ona toe fefasiai ai i latou lava. Ina ua oo atu tagata o Iuta i le olomatamata i le vaomatua, sa na o tino o tagata oti sa iai.—2 Nofoaiga a Tupu 20:20-24.
11. E uiga i le mataʻu, e faapefea ona eseese atunuu mai tagata o le Atua?
11 Ina ua faalogo nuu tuaoi i lenei laveaiga faavavega, sa oo ia i latou “le mataʻu i le Atua.” I le isi itu, o le nuu na usiusitai i le mataʻu ia Ieova, sa ‘filemu i itu uma’ i lena taimi. (2 Nofoaiga a Tupu 20:29, 30) E faapena foi, pe a faaoo mai e Ieova le faamasinoga ia Amaketo, o le a oo i atunuu le matataʻu i le Atua ma lona Alo Faaoosala, o Iesu Keriso, ma o le a lē mafai ona latou lavātia le aso sili o le toasa tauatua.—Faaaliga 6:15-17.
12. Sa faapefea ona tauia le mataʻu ia Ieova i taimi muamua?
12 O le mataʻu mamā ia Ieova e aumaia ai ni taui faaʻoaina. “Sa faaalia [e Noa] le mataʻu faaleatua ma fausia ai se vaa mo le faasaoina o lona aiga.” (Eperu 11:7, NW) Ma mo Kerisiano o le uluai senituri, ua faamauina faapea, ina ua mavae se vaitaimi o sauaga, “ona fifilemu lea o [le] ekalesia, . . . ua faamafanafanaina i latou; ua savavali foi ma le mataʻu [ia Ieova], ma ua faatoateleina i le fesoasoani o le Agaga Paia”—e pei foi ona faia i Europa i Sasae i aso nei.—Galuega 9:31.
Alofa i le Lelei, Inoino i le Leaga
13. Atonu e na o le ā le auala tatou te tofo ai i le manuia mai ia Ieova?
13 E matuā atoatoa ona lelei o Ieova. O lea, “o le mataʻu ia Ieova, o le ʻinoʻino lea i le leaga.” (Faataoto 8:13) Ua tusia e uiga ia Iesu: “Ua e fiafia i le amiotonu, ae ua e ʻinoʻino i le amio leaga, o le mea lea, ua faauuina ai oe e le Atua, o lou lava Atua i le suāuu o le olioli.” (Eperu 1:9) Afai tatou te fia pei o Iesu, e faanaunau i le manuia mai ia Ieova, e tatau la ona tatou inoino i le leaga, amioga lē mamā, le faiga sauā, ma le matapeapea o le lalolagi faamaualuga a Satani. (Faatusatusa Faataoto 6:16-19.) E tatau ona tatou naunau i mea e finagalo i ai Ieova ae inoino i mea na te inosia. E tatau ona tatou matataʻu ia aua neʻi faia so o se mea e toasa ai Ieova. “O le mataʻu foi ia Ieova, ua ʻalo ese ai tagata i le leaga.”—Faataoto 16:6.
14. Ua faapefea ona saunia e Iesu se faaaʻoaʻo mo i tatou?
14 Na tuu e Iesu se faaaʻoaʻoga e ao ona tatou mulimulituʻi ai i ona tulaga aao. “O le sa agateleina, a e lei toe agatele atu, na faatigaina o ia, a e lei faamatau atu, a ua tuuina atu o ia e ia i le na te faamasino tonu.” (1 Peteru 2:21-23) I le mataʻu ia Ieova, e mafai ai foi e i tatou ona onosai i faalumaina, i tauemuga, ma sauaga, ua faafaupuʻe mai e le lalolagi a Satani ia i tatou.
15. Aiseā e ao ai ona tatou matataʻu ia Ieova na i lo o i latou e mafai ona fasiotia le tino?
15 Ua fautuaina i tatou e Iesu i le Mataio 10:28: “Aua foi tou te matatau i e fasioti le tino, a e latou te le mafaia ona fasioti le agaga; a e lelei ona outou matatau i le ua mafai ona fano ia te ia le agaga atoa ma le tino i Kēna.” E tusa foi pe oo ina fasiotia e le fili se tasi e mataʻu ia Ieova, ae o le a lē tumau ai tigā o le oti. (Hosea 13:14) Pe a toe faatuina mai, o le a mafai e ia lena ona faapea atu: “Le oti e, o fea o i ai lou tui? Le tuugamau e, o fea o i ai lou manumalo?”—1 Korinito 15:55.
16. Sa faapefea ona faaalia e Iesu le mataʻu ia Ieova ma vivii atu ia te ia?
16 Ua saunia e Iesu lava ia se faaaʻoaʻoga olaola mo ē uma e alolofa i le amiotonu a Ieova ae inoino i le leaga. O lona mataʻu ia Ieova ua faaalia lea i ana upu faaiʻu i ona soʻo, e pei ona maua i le Ioane 16:33: “Ua ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia outou maua le manuia ia te au; e maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi, a ia outou loto tetele, ua ou manumalo i le lalolagi.” Fai mai atili le tala a Ioane: “Ua fetalai atu ia mea e Iesu, ona tepa ae lea o ona fofoga i le lagi, ua faapea atu, Loʻu Tamā e, ua oo mai le [itula]. Tuu mai ia le viiga i lou Atalii, ina ia tuu atu foi e lou Atalii le viiga ia te oe. . . . Ua ou faaali atu lou suafa i tagata na e foai mai ia te au ai le lalolagi.”—Ioane 17:1-6.
Mataʻu ia Ieova ma Faamanū atu ia te Ia
17. I ā auala e mafai ai ona tatou faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga a Iesu?
17 Pe mafai ona tatou faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga lototele a Iesu i aso nei? O le mea mautinoa tatou te mafaia e ala i le mataʻu ia Ieova! Ua faailoa mai e Iesu ia i tatou le suafa mamalu ma uiga o Ieova. I le mataʻu ia Ieova o lo tatou Alii Pule Silisiliese, tatou te faaeaina ai o ia e sili aʻe i luga o isi atua uma, e aofia ai le Tolutasi lilo a Kerisinetoma e leai se igoa. Sa auauna Iesu ma le mataʻu atoatoa ia Ieova, ma sa musu e maileia i le mailei o le mataʻu i tagata. “Sa tatalo atu [Keriso] i ona po na tino tagata mai ai, ma aioi atu ma le tagi tele ma loimata i le na mafaia ona faaola ia te ia nai le oti, na faafofogaina foi o ia [ona o lona mataʻu faaleatua].” I le pei o Iesu, tau ina ia tatou matataʻu foi i tatou ia Ieova a o faaauau pea ona tatou aʻoaʻoina le usiusitai mai mea tatou te mafatia ai—faatasi ma le faaolataga e faavavau o so tatou sini e lē aunoa.—Eperu 5:7-9.
18. E mafai faapefea ona tatou avatu i le Atua le auaunaga paia faatasi ma le mataʻu faaleatua?
18 I le vaega faaiʻu o lena tusi i Kerisiano Eperu, o loo apoapoai atu ai Paulo i Kerisiano faauuina: “I le iloaina faapea o le a maua e i tatou le malo e lē mafai ona luluina, tau ina faaauau pea ona ia i tatou o le alofa tunoa, lea e mafai ai ona tatou avatu i le Atua le auaunaga paia faatasi ma le mataʻu faaleatua ma le migao.” O loo auai le “motu o tagata e toatele” i lena auaunaga paia, i aso nei. Ma o le ā ua aofia ai i lena? Ina ua maeʻa ona talanoaina le alofa tunoa o Ieova i le saunia o le taulaga a Lona Alo, o Iesu Keriso, fai mai Paulo: “O ia tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa.” (Eperu 12:28, NW; 13:12, 15) O le talisapaia o le alofa tunoa o Ieova, e ao ai ona tatou mananao e tuutoina atu itula uma e mafai ai i lana auaunaga paia. Ona o ni aumea faamaoni a le vaega totoe o Kerisiano faauuina, ua sili mamao atu ai ona faataunuuina e le motu o tagata e toatele i aso nei se vaega tele o lena auaunaga. Ua tuu atu e i latou ia le faaolataga i le Atua ma Keriso, a o latou tutū faafaatusa i luma o le nofoālii o le Atua, ‘o loo avatu ia te ia le auaunaga paia i le ao atoa ma le po.’—Faaaliga 7:9, 10, 15.
Vivii atu ia Ieova e oo i le Faavavau
19, 20. O ā ituaiga e lua o mataʻu o le a aliali mai i le “aso o Ieova”?
19 Ua lalata tele mai le aso mamalu mo le taʻumamāina o Ieova! “Faauta, o le a oo mai le aso e mu ai pei se umu; ona fai ai lea ma tagutugutu o saito o e faamaualuluga uma, atoa ma ē fai amio leaga uma; e susunuina foi i latou i le aso o le a oo mai, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.” O lena taimi o le malaia, “o le aso [lea] o Ieova e sili, ma le matautia.” (Malaki 4:1, 5) O le a oso aʻe le “mataʻu” i loto o ē amio leaga, ma “latou te le sosola ai lava.”—Ieremia 8:15; 1 Tesalonia 5:3.
20 Peitai, ua faagaeeina tagata o Ieova e se ituaiga o mataʻu e ese. Ua valaaulia i latou e le agelu na tuuina atu i ai le “tala lelei e faavavau” i se leo tele, ua faapea mai: “Ia outou matatau i le Atua, ma avatu ia te ia le viiga, auā ua oo mai le itu aso o lana faamasinoga.” (Faaaliga 14:6, 7) O le a tatou tutū atu ma le migao i lena faamasinoga a o susunuina i le aasa mataʻutia o Amaketo le lalolagi a Satani. O le a ta mau ai i o tatou loto le mataʻu atoatoa ia Ieova. Talosia ia talileleia i tatou i lena taimi pe a tatou iai i le lotolotoi o ‘i latou e faasaoina o ē ua valaau atu i le suafa o Ieova’!—Ioelu 2:31, 32; Roma 10:13.
21. O ā faamanuiaga o le a taʻitaʻia i ai le mataʻu ia Ieova?
21 O le a mulimuli mai ai faamanuiaga ofoofogia, e aofia ai ‘le faaumiumi o tausaga o le olaga’ e oo i le faavavau uma! (Faataoto 9:11; Salamo 37:9-11, 29) O le mea lea, pe tatou te faamoemoe e ulu atu i le Malo pe ia auauna i lalo o lana pulega i le lalolagi, tau ina ia faaauau pea ona tatou avatu i le Atua le auaunaga paia faatasi ma le mataʻu faaleatua ma le migao i le taimi nei. Ia faaauau pea ona tatou vivii atu i lona suafa paia. Ma faatasi ma ā iʻuga manuia? Ia faafetai atu pea e faavavau ona sa tatou ave i fale i o tatou loto le fautuaga atamai ina ia matataʻu ia Ieova e lē aunoa!
E Faapefea ona E Tali?
◻ O le ā lona uiga o “le mataʻu ia Ieova”?
◻ Sa faapefea ona aogā le mataʻu i le Atua i ona tagata anamua?
◻ O le ā le faaaʻoaʻoga o le mataʻu faaleatua na tuu e Iesu mo i tatou?
◻ E mafai faapefea ona tatou tausisi i le faamaoni e ala i le mataʻu ia Ieova?
[Ata i le itulau 18]
Ua vaaia i le tusi o Faaaliga, uso o Iesu o loo pepese i “le pese a Mose,” o se pese e vivii atu ai ia Ieova
[Ata i le itulau 20]
Na manumalo le autau a Iosefatu e ala i le mataʻu ia Ieova
[Ata i le itulau 23]
O le faaumiumi o tausaga o le olaga e oo i le faavavau uma o le taui lena o i latou o ē matataʻu ia Ieova