Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 8/15 itu. 12-17
  • Le Sauniuniga a Ieova, o ‘Ē ua Foaiina Atu’

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Sauniuniga a Ieova, o ‘Ē ua Foaiina Atu’
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faafoisia Tagata Isaraelu Mai Papelonia
  • Na Faafoisia foi Tagata e Lē ni Isaraelu
  • Se Faatusatusaga i Aso Nei
  • Foaiina mai mo se Auaunaga Faapitoa
  • Foaiina Atu i Tatou lava i Aso Nei
  • Faasilasilaga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Esera
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
  • “Le Isaraelu o le Atua” ma le “Motu o Tagata e Toatele”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • O Ē Mau Faatasi i se ‘Laueleele’ ua Toe Faaleleia
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 8/15 itu. 12-17

Le Sauniuniga a Ieova, o ‘Ē ua Foaiina Atu’

“E tutū tagata ese ma latou leoleo i a outou lafu mamoe.”—ISAIA 61:5.

1. Aiseā ua mafai ai e le faaupuga ‘foaiina atu’ ona faamanatu mai ai Ieova i o tatou mafaufau?

MAEU se Atua o Lē foai ma le agaalofa! Na faapea mai le aposetolo o Paulo: “O loo foai mai e [Ieova] le ola, ma le mānava, ma mea uma lava i le vao mea atoa.” (Galuega 17:25) E mafai ona aogā ia i tatou taitoatasi le manatunatu i le tele o ‘mea lelei ma meaalofa e atoatoa ona lelei’ ua tatou maua mai le Atua.—Iakopo 1:5, 17; Salamo 29:11; Mataio 7:7; 10:19; 13:12; 21:43.

2, 3. (a) E ao faapefea ona tatou tali atu i meaalofa a le Atua? (e) O le ā le uiga na ‘foaiina atu’ ai tagata sā Levi?

2 Ona o se mafuaaga lelei, na tau mānatu ai le faisalamo pe mafai faapefea ona ia taui atu ia Ieova. (Salamo 116:12) E lē manaomia moni e Lē na Foafoaina i tatou se mea atonu o loo iai pe atonu e foai atu e tagata. (Salamo 50:10, 12) Ae e ui i lea, ua faailoa mai e Ieova, e faafiafiaina o ia pe afai e tuuina atu e tagata i latou lava ma le talisapaia i le tapuaiga moni. (Faatusatusa i le Eperu 10:5-7.) E ao i tagata uma lava ona gauai atu i latou lava e ala i le tuuina atu i Lē na Foafoaina i latou, o lē e mafai ona faasalafa maia ni faaeaga faaopoopo, e pei ona iai i le tulaga o sā Levī anamua. E ui ina sa tuuina atu tagata uma o Isaraelu i le Atua, ae sa ia filifilia le aiga sā Levī o Arona e avea ma faitaulaga e ofoina atu taulaga i le fale fetafai, atoa ma le malumalu. Ae faapefea le isi vaega o sā Levī?

3 Na taʻu atu e Ieova ia Mose: ‘Ia e faalatalata mai le itu aiga o Levi, . . . Latou te tausia foi mea uma o i le fale fetafai, . . . E te foaiina atu sa Levī ia Arona ma ona atalii; ua matuā foaiina atu [Eperu, nethu·nimʹ] lava i latou ia te ia, ai le fanauga a Isaraelu.’ (Numera 3:6, 8, 9, 41) Sa ‘foaiina atu’ tagata sā Levī ia Arona, latou te faatinoina tiute o le auaunaga i le fale fetafai, ma o lea ua mafai ai ona fetalai atu le Atua: “Ua matuā foaiina lava i latou mo aʻu ai le fanauga a Isaraelu.” (Numera 8:16, 19; 18:6) Sa faatinoina e nisi o tagata sa Levī ni galuega faigofie; a o isi sa latou maua ni faaeaga iloga, e pei o le aʻoaʻoina o tulafono a le Atua. (Numera 1:50, 51; 1 Nofoaiga a Tupu 6:48; 23:3, 4, 24-32; 2 Nofoaiga a Tupu 35:3-5) Seʻi see atu nei la, la tatou iloiloga i se isi nuu na ‘foaiina atu’ ma lona faatusatusaga i aso nei.

Faafoisia Tagata Isaraelu Mai Papelonia

4, 5. (a) O ā tagata Isaraelu na toe faafoisia mai le tafeaga i Papelonia? (e) I ona po nei, o le ā e tutusa ma le toe faafoisia mai o tagata Isaraelu nai le tafeaga?

4 Ua faamatala mai e Esera ma Neemia le auala na taʻitaʻia ai e le Kovana o Serupapelu se vaega totoe o tagata Isaraelu, na toe foi atu i lo latou laueleele mai Papelonia, ina ia toe atiina aʻe le tapuaiga moni. O le aofaiga o ē na toe foi atu e 42,360 e tusa ai ma lipoti a nei tala uma e lua. O le faitau afe o lena aofaiga o ‘tane ia o le nuu o Isaraelu.’ Ona sosoo ai lea ma le lisiina mai e ia tala o faitaulaga. Pito mai ai ma sā Levī e tusa ma le 350, e aofia ai tagata pepese ma leoleo faitotoa o sā Levī. Na tusia ai foi e Esera ma Neemia le isi faitau afe o tagata faaopoopo, o ē e foliga mai o ni tagata Isaraelu, masalo o ni faitaulaga, ae e leʻi mafai ona faamaonia lo latou gafa.—Esera 1:1, 2; 2:2-42, 59-64; Neemia 7:7-45, 61-66.

5 O lenei vaega totoe o Isaraelu sa faaaunuua, ma mulimuli ane ai toe faafoisia atu i Ierusalema ma Iuta, sa latou faaalia se tuutoina uigaese i le Atua atoa ma se faatuatuaga loloto i le tapuaiga moni. E pei ona matauina, ua tatou vaaia ai i aso nei se faatusatusaga talafeagai ma le vaega totoe o le Isaraelu faaleagaga o ē na faasaolotoina mai le nofo pologa ia Papelonia Tele i le 1919.

6. Ua faapefea ona faaaogā e le Atua tagata o le Isaraelu faaleagaga i o tatou aso?

6 Talu mai le tatalaina o i latou i le 1919, ua faaauiluma ai ma le maelega e le vaega totoe o uso faauuina o Keriso le tapuaiga moni. Ua faamanuia e Ieova a latou taumafaiga i le aoaoina o sui faaiʻu o le 144,000 e faia aʻe ai le “Isaraelu [a] le Atua.” (Kalatia 6:16; Faaaliga 7:3, 4) Ona o se vaega, ua faavaeina ai e le vaega totoe faauuina le vasega o “le auauna faamaoni ma le mafaufau” ua faaaogā e saunia mai le faulai o meaʻai faaleagaga e maua ai le ola, ia ua latou galulue mamafa e faasalalauina atu i le lalolagi atoa.—Mataio 24:45-47.

7. O ai ua auaumea faatasi ma ē faauuina i le tapuaiga moni?

7 E pei ona faaalia i le mataupu muamua, ua aofia ai nei i le nuu o Ieova le faitau miliona o “isi mamoe,” o ē ua iai le faamoemoe mai le Atua o le faasaoina atu lea i le puapuaga tele o loo fotuai mai. Ua latou faanaunau e auauna ia Ieova i le lalolagi e faavavau, lea o le a lē toe maua ai se fia ai ma se galala ma o le a lē toe iai foi ni loimata maligi ona o le faanoanoa. (Ioane 10:16; Faaaliga 7:9-17; 21:3-5) Pe ua tatou mauaina ea i le tala e uiga i ē na toe faafoisia mai Papelonia se mea e tutusa ma i latou na? Ioe!

Na Faafoisia foi Tagata e Lē ni Isaraelu

8. O ai na toe foi mai faatasi ma tagata Isaraelu nai Papelonia?

8 Ina ua alu atu le valaau i ē alolofa ia Ieova sa i Papelonia, e toe foi atu i le Nuu Folafolaina, sa tali atu foi i ai le faitau afe o tagata e lē ni Isaraelu. I lisi na saunia mai e Esera ma Neemia, ua tatou faitau ai e uiga i le ‘au Netini’ (o lona uiga, ‘O Ē ua Foaiina Atu’) atoa ma “le fanauga a auauna a Solomona,” e 392 lo latou aofaiga tuufaatasi. Ua taʻua ai foi i ia tala le sili atu i le 7,500 isi; o ‘auauna tane ma auauna fafine,’ atoa foi ma “tane pepese ma fafine pepese,” o ē e lē ni sā Levī. (Esera 2:43-58, 65; Neemia 7:46-60, 67) O le ā na uunaia ai le toatele nauā o ē e lē ni tagata Isaraelu e toe foi atu?

9. Sa faapefea ona aafia ai le agaga o le Atua ina ua toe faafoisia mai le tafeaga?

9 O loo tautala le Esera 1:5 e uiga ia i “latou uma na faaosoina o latou manatu e le Atua e o ae e fai le fale o Ieova.” Ioe, sa uunaia e Ieova i latou uma lava o ē na toe foi atu. Na ia faagaeeina o latou agaga, po o lo latou malosi faalemafaufau e uunaia ai. E tusa foi pe saunia mai le lagi, ae e mafai e le Atua ona faia lenei mea e ala i le faaaogāina o lona agaga paia, po o lona malosi galue. O lea, o i latou uma lava na “latou o [aʻe], ma latou faia le galuega o le fale o Ieova” sa fesoasoani i ai le “agaga [o le Atua].”—Sakaria 4:1, 6; Hakai 1:14.

Se Faatusatusaga i Aso Nei

10, 11. O ai e tutusa ma tagata e lē ni Isaraelu na toe faafoisia mai Papelonia?

10 O ai na muai faaataina mai e na tagata e lē ni Isaraelu na toe faafoisia? Atonu e toatele Kerisiano o le a tali mai: ‘E tutusa lava le au Netini ma “isi mamoe” i aso nei.’ E moni, ae e lē na o le au Netini; auā o tagata uma lava e lē ni Isaraelu na toe faafoisia ua faaataina ai Kerisiano i aso nei o ē e lē o iai i le Isaraelu faaleagaga.

11 Na matauina e le tusi You May Survive Armageddon Into God’s New Worlda e faapea: “O le vaega totoe o tagata Isaraelu e 42,360, sa lē na o i latou ia na tuua Papelonia faatasi ma le kovana o Serupapelu . . . Sa auai foi le faitau afe o ē e lē ni Isaraelu . . . E lē gata i le au Netini, ae sa iai foi isi tagata e lē ni Isaraelu, o pologa, o tane ma fafine e tomai e pepese, atoa ma le fanauga a auauna a le Tupu o Solomona.” Na faamatala mai e le tusi: “O tagata uma lava e lē ni Isaraelu, o le au Netini, o pologa, o ē pepese ma le fanauga a auauna a Solomona, sa latou tuua le nuu na faaaunuua ai ae toe foi atu ma le vaega totoe o tagata Isaraelu . . . Pe ua tonu ai ea la ona manatu faapea i aso nei, o le a aufaatasi tagata o atunuu eseese o ē e lē o iai i le Isaraelu faaleagaga ma le vaega totoe o le Isaraelu faaleagaga i le lagolagoina o le tapuaiga a Ieova le Atua? Ioe.” O i latou na ua ‘faatusaina i ai i aso nei le au Netini, o ē pepese, atoa ma le fanauga a auauna a Solomona.’

12. Ua faaaogā faapefea e le Atua lona agaga i se auala faapitoa mo tagata o le Isaraelu faaleagaga, ae aiseā e mafai ai ona tatou mautinoa faapea o loo avanoa foi mo ona tagata tapuai uma?

12 E pei ona iai i le faaaʻoaʻoga anamua, ua saunia foi e le Atua lona agaga mo i latou ia ua faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi. E moni, e lē toe fanaufouina i latou. Na o sui taitasi lava o le 144,000 ua maua le faaeaga tutasi o le toe fanaufouina e avea ma atalii faaleagaga o le Atua ma faauuina ai i le agaga paia. (Ioane 3:3, 5; Roma 8:16; Efeso 1:13, 14) Ioe, o lena faauuga, o se faailoaga tulagaese lea o le agaga o le Atua mo le lafu mamoe itiiti. Ae e manaomia foi le agaga o le Atua ina ia faia ai lona finagalo. O le mea lea, na fetalai ai Iesu: ‘E foaiina atu e le Tamā o i le lagi le agaga paia ia i latou o ē ole atu ai ia te ia.’ (Luka 11:13) Pe e iai i lē ole atu le faamoemoe faalelagi, po o le avea ma isi mamoe, ae o loo faulai le agaga o Ieova e faia ai Lona finagalo.

13. E mafai faapefea ona gaoioi le agaga i luga o auauna uma a le Atua?

13 Sa uunaia e le agaga o le Atua tagata Isaraelu ma i latou o ē e lē ni Isaraelu ina ia toe foi atu i Ierusalema, ma ua ia faamalosia foi ma fesoasoani ai i ona tagata faamaoni uma lava i aso nei. Pe o le ola i le lagi po o le ola i le lalolagi le faamoemoe ua saunia e le Atua mo se Kerisiano, ae e tatau lava ona ia talaʻia le tala lelei, ma o le a fesoasoani atu le agaga paia ia te ia ina ia faamaoni ai i lea galuega. O i tatou uma lava—po o le ā lava lo tatou faamoemoe—ae tatau pea ona tatou atiina aʻe fua o le agaga, ia tatou te manaomia uma lava i se tulaga atoatoa.—Kalatia 5:22-26.

Foaiina mai mo se Auaunaga Faapitoa

14, 15. (a) E aofia ai i tagata e lē ni Isaraelu o ē na toe faafoisia, o ā isi vaega e lua sa faailoa mai? (e) O ai le au Netini, ma o ā mea na latou faia?

14 Mai le faitau afe o tagata e lē ni Isaraelu na uunaia e le agaga ina ia toe foi atu, sa aofia ai ni vaega laiti se lua ua faapea ona faailoa mai e le Afioga a le Atua—o le au Netini ma le fanauga a auauna a Solomona. O ai i latou na? O ā mea na latou faia? Ma o le ā e mafai ona uiga i ai i aso nei?

15 O le au Netini o se vaega lea na tupuga mai i tagata e lē o ni Isaraelu, ma o ē sa faaeaina e auauna faatasi ma sā Levī. Manatua foi tagata Kanana mai Kipeona ia na avea ma ē “fāi fafie, ma [ē] utu vai mo le faapotopotoga, ma le fata faitaulaga o Ieova.” (Iosua 9:27) Atonu o nisi o o latou tupuaga sa auai i le au Netini o ē na toe faafoisia mai Papelonia, atoa ma isi o ē na faaopoopo atu e fai ma Netini i le taimi o le nofoaiga a Tavita faapena ma isi taimi. (Esera 8:20) O ā mea na faia e le au Netini? Sa foaiina atu tagata sā Levī e fesoasoani i faitaulaga, ma e mulimuli ane, sa foaiina atu ai le au Netini e fesoasoani i tagata sā Levī. Sa avea foi lea o se faaeaga mo tagata ese ua peritomeina.

16. Sa faapefea ona suia le matafaioi a le au Netini i se taimi?

16 Ina ua toe foi atu le vaega nai Papelonia, e toaitiiti lava tagata sā Levī sa aofia ai, pe a faatusatusa atu i faitaulaga po o le au Netini ma le “fanauga a auauna a Solomona.” (Esera 8:15-20) Ua matauina faapea e le Dictionary of the Bible, a Dr. James Hastings: “Ina ua mavae sina taimi na matou iloa ai le matuā faavaeina atoatoa o [le au Netini] e pei o se vasega o auauna paia, o faaeaga na sa lautogia ai i latou.” Ua faapea mai le nusipepa o aʻoaʻoga o le Vetus Testamentum: “Sa iai se suiga. Ina ua mavae ona Faafoisia mai le Tafeaga, sa lē toe manatu ai i nei [tagata ese] o ni pologa i le Malumalu, ae o ni auauna e galulue i totonu, i se tulaga e tutusa ma isi vaega o tagata, sa tofia e galulue i le Malumalu.”—Vaai le pusa “Se Suiga o le Tulaga.”

17. Aiseā na tele ai mea na faia e le au Netini, ma o le ā se faamaoniga faale-Tusi Paia e iloa ai lenei mea?

17 O le mea moni, sa lē faatutusaina le au Netini i faitaulaga ma sā Levī. O faitaulaga ma sā Levi, o ni tagata Isaraelu, o ē na filifilia e Ieova lava ia ma e lē tatau ona suia faamalosia i ni tagata e lē ni Isaraelu. E ui i lea, ua faaalia i le Tusi Paia faapea, ona sa toaitiiti le aofaiga o sā Levī, o lea sa tuu atu ai i le au Netini latou te faia le tele o le auaunaga i le Atua. Sa tofia ia i latou ni fale e nonofo ai e latalata i le malumalu. I ona po o Neemia, sa latou galulue ai ma le au faitaulaga i le faafouina o pa e felataʻi ma le malumalu. (Neemia 3:22-26) Ma sa faatonuina e le tupu o Peresia, ia saoloto le au Netini mai le totogia o lafoga, e pei ona lē totogia e le au sā Levī, ona o la latou auaunaga i le malumalu. (Esera 7:24) Ua faaalia ai i lenei mea le vavalalata o le fesootaiga a nei tagata na “foaiina atu” (o sā Levī ma le au Netini) i mataupu faaleagaga ma le faaopoopoina o tofiga o le au Netini pe a manaomia, e ui ina sa lē taitai avea i latou o ni sā Levī. Mulimuli ane, ina ua aoaoina e Esera i latou sa faaaunuua e toe foi atu, sa leai ni sā Levī na auai i le amataga. O lea, na ia faia ai ni taumafaiga malolosi e aoaoina nisi o i latou. O le iʻuga e toʻa 38 sā Levī ae toʻa 220 le au Netini na toe foi atu e avea ma “auauna i le fale o lo matou Atua.”—Esera 8:15-20.

18. O le ā le galuega atonu sa faia e le fanauga a auauna a Solomona?

18 O se vaega lona lua o tagata e lē ni Isaraelu sa faailoa mai, o le fanauga a auauna a Solomona. Ua aumaia e le Tusi Paia ni nai auiliiliga e uiga ia i latou. O nisi o i latou “o le fanauga a Soferete.” Ua faaopoopo atu e Esera le upu “le” i lena igoa, ma taʻua ai o Has·so·pheʹreth, atonu o lona uiga “o le tusiupu.” (Esera 2:55; Neemia 7:57) Masalo sa avea i latou o se au faigaluega o tusiupu, po o se pulega o tusiupu i le malumalu. E ui ina ese lo latou tupuaga, ae sa faamaonia e le fanauga a auauna a Solomona lo latou tuutoina atu ia Ieova e ala i le tuua o Papelonia ae toe foi atu e auai i le toe atiina aʻe o Lana tapuaiga.

Foaiina Atu i Tatou lava i Aso Nei

19. O le ā le faiā i le va o ē faauuina i aso nei ma isi mamoe?

19 I o tatou aso, ua matuā faaaogāina ai lava e le Atua le vaega totoe faauuina i le faaauilumaina o le tapuaiga mamā ma le folafolaina o le tala lelei. (Mareko 13:10) Maeu le olioli o i latou ia e vaaia le faitau sefulu afe, le faitau selau afe, ma le faitau miliona o isi mamoe ua aufaatasi atu ma i latou i le tapuaiga! Ma e maeu le felagolagomai fiafia ua iai i le va o le vaega totoe ma isi mamoe!—Ioane 10:16.

20. O le ā le malamalamaga fou talafeagai e tutusa ma le au Netini ma le fanauga a auauna a Solomona? (Faataoto 4:18)

20 O tagata uma lava e lē ni Isaraelu o ē na toe faafoisia mai le tafeaga i Papelonia anamua, ua tutusa ia ma isi mamoe o ē o loo auauna faatasi ma le vaega totoe o le Isaraelu faaleagaga i le taimi nei. Ae e ui i lea, e faapefea le mea moni ua faailoa mai e le Tusi Paia o le au Netini ma le fanauga a auauna a Solomona? I le mea na tupu, sa tuuina atu ai i le au Netini ma le fanauga a auauna a Solomona ni faaeaga e sili atu i isi tagata e lē ni Isaraelu na toe faafoisia. Ua faaataina lelei ai i lenei mea faapea ua faasalafa atu e le Atua i aso nei ni faaeaga ma ni tiute faaopoopo i nisi e taʻumatuaina ma loto naunau o isi mamoe.

21. Ua faapefea ona maua e nisi uso o loo iai le faamoemoe faalelalolagi ni tiute ma faaeaga faaopoopo?

21 O faaeaga faaopoopo a le au Netini, sa iai se fesootaiga tuusaʻo ma gaoioiga faaleagaga. A o le fanauga a auauna a Solomona, e foliga mai na latou maua ni avega tauave i le puleaina. E faapena foi i aso nei, ua faamanuiaina e Ieova lona nuu i “meaalofa i tagata” o ē tausia o latou manaoga. (Efeso 4:8, 11, 12) Ua aofia ai i lenei sauniuniga le faitau selau o uso agavaa, taʻumatuaina o ē o loo auai i le ‘leoleoina o le lafu,’ e auauna o ni ovasia i matagaluega ma itumalo atoa ma Komiti o Lālā i lālā e 98 o le Sosaiete o le Olo Matamata. (Isaia 61:5) I ofisa ulu o le Sosaiete i le lalolagi, o loo faatonutonuina e le ‘auauna faamaoni’ ma lona Vaega Pule, ua toleniina ai ni tane agavaa e fesoasoani i le sauniunia o meaʻai faaleagaga. (Luka 12:42) Ua toleniina foi isi o ē ua tuuina atu e tauofo mo se taimi umi latou te puleaina aiga Peteli ma fale gāosimea atoa ma le faatonutonuina o polokalama i le lalolagi aoao o le fausiaina o fale o lālā fou ma maota mo le tapuaiga faa-Kerisiano. Ua sili atu lo latou agaʻigaʻi i luma i le auaunaga o ni fesoasoani vavalalata a le vaega totoe faauuina, o ē ua faia aʻe ai se vaega o le faiva tautupu o ositaulaga.—Faatusatusa 1 Korinito 4:17; 14:40; 1 Peteru 2:9.

22. Aiseā ua talafeagai ai le avatu o avega tauave mamafa i nisi o isi mamoe i le taimi nei, ma e ao faapefea ona tatou tali atu i lenei mea?

22 I aso anamua, sa faaauau ai pea ona auauna le au faitaulaga ma sā Levī i totonu o Iutaia. (Ioane 1:19) Peitai, i aso nei, e tatau pea lava ona faaitiitia le vaega totoe o le Isaraelu faaleagaga. (Faaeseese ma le Ioane 3:30.) Mulimuli ane, a mavae le faatamaʻia o Papelonia Tele, ona auai faatasi ai lea i le lagi o le 144,000 o ē uma ua ‘faamaufaailogaina’ mo le faaipoipoga a le Tamai Mamoe. (Faaaliga 7:1-3; 19:1-8) Ae i le taimi nei, e tatau lava ona faaauau pea le faatoateleina o isi mamoe. O le mea moni, ona o nisi o i latou, ua pei o le au Netini ma le fanauga a auauna a Solomona, latou te lē manatu faamaualuga ai pe fia tāua, ona ua tofia i ai ni avega tauave mamafa i lalo o le vaavaaiga a le vaega totoe faauuina. (Roma 12:3) Ua aumaia e lenei mea ia i tatou le mautinoa faapea, ona o ni tagata o le Atua o ē “o mai nai le puapuaga tele,” o le a iai la ni tane agavaa—“alii”—ua sauniunia e taʻimua i isi mamoe.—Faaaliga 7:14; Isaia 32:1; faatusatusa i le Galuega 6:2-7.

23. Aiseā e tatau ai ia i tatou uma lava ona atiina aʻe se agaga o le foaiina atu i le auaunaga a le Atua?

23 O i latou uma lava na toe faafoisia mai Papelonia, sa naunau e galulue mamafa ma faamaonia faapea sa latou faasilisilia i o latou mafaufau ma loto le tapuaiga ia Ieova. E faapena foi i aso nei. Faatasi ma le vaega totoe faauuina, “e tutū tagata ese ma latou leoleo i . . . lafu mamoe.” (Isaia 61:5) O lea, po o le ā lava le faamoemoe ua saunia e le Atua mo i tatou, ma po o ā lava faaeaga ua faasalafa atu i toeaina ua tofia e le agaga a o lumanai le aso e taʻumamāina ai Ieova ia Amaketo, tau ina ia tatou atiina aʻe uma lava le agaga o le foai atu, e lē manatu faapito, ma tausaafia. E ui ina e lē taitai mafai ona tatou toe tauia Ieova mo ana faamanuiaga uma, ae tau ia ina tatou uaʻi atu ma le loto atoa i so o se mea o loo tatou faia i totonu o lana faalapotopotoga. (Salamo 116:12-14; Kolose 3:23) O le mea lea e mafai ai e i tatou uma lava ona foaiina atu i tatou lava mo le tapuaiga moni, a o auauna vavalalata isi mamoe ma ē faauuina, o ē ua tofia e avea ma “tupu i le lalolagi.”—Faaaliga 5:9, 10.

[Faaopoopoga i lalo]

a Itulau e 142-148; na faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Manatu e Ao ona Manatua

◻ I le ā le auala na ‘foaiina atu’ ai tagata sā Levī i ona po o Isaraelu anamua?

◻ O ā tagata e lē ni Isaraelu na toe faafoisia mai le tafeaga, ma o ai ua faaataina ai?

◻ O le ā le suiga e foliga mai na tupu i le au Netini?

◻ E uiga i le au Netini ma le fanauga a auauna a Solomona, o le ā le faatusatusaga ua talisapaiaina nei?

◻ O le ā le mautinoa ua aumaia e le felagolagomai i le va o ē faauuina ma isi mamoe?

[Pusa i le itulau 14]

SE SUIGA O LE TULAGA

Ua taʻua e le tele o lomifefiloi ma enesaikolopilia o le Tusi Paia ni suiga sa oo i nisi o tagata e lē ni Isaraelu o ē na toe faafoisia mai le tafeaga. Mo se faaaʻoaʻoga, i lalo o le “Suiga o lo latou tulaga,” ua faapea mai ai le Encyclopædia Biblica: “Sa tatau ona atiina aʻe i le taimi lava lena e tasi lo latou tulaga faavafealoai, e pei ona muai faaalia. E foliga mai sa lē toe avea [le au Netini] o ni pologa pe a tuu atu i le uiga moni o le upu.” (Faatonutonuina e Cheyne ma Black, Tusi III, itulau 3399) I le The Cyclopædia of Biblical Literature, o loo tusia ai e John Kitto e faapea: “Sa leʻi faatalitalia faapea o le a toatele i latou [le au Netini] o le a toe foi atu i lenei tulaga faatauvaa i Palesitina . . . O le tuutoina faifua na faaalia e nei tagata sa matuā siitiaina ai le tulaga o le au Netini.” (Tusi II, itulau 417) Ua faasino mai e le The International Standard Bible Encyclopedia: “E uiga i lenei mafutaga ma lo latou talaaga i le vaitaimi o le pulega a Solomona, e mafai ai ona faapea atu sa iai ni avega tauave iloga o auauna a Solomona i le malumalu lona lua.”—Faatonutonuina e G. W. Bromiley, Tusi 4, itulau 570.

[Ata i le itulau 15]

Ina ua foi tagata Isaraelu e toe fausia Ierusalema, e faitau afe tagata e lē ni Isaraelu na ō atu faatasi ma i latou

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 17]

Le Komiti o le Lālā i Korea. E pei ona faia e le au Netini anamua, ua iai i tane o isi mamoe avega tauave mamafa i le tapuaiga moni i aso nei

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga