Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 11/1 itu. 14-19
  • Toeaina, ia Faamasino ma le Amiotonu

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Toeaina, ia Faamasino ma le Amiotonu
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O Keriso—Le Faamasino e Fai ma Faaaʻoaʻoga
  • Faamasino Faalelalolagi
  • Faamasino o Ē ‘Pulea i Latou Lava ma le Mataʻu’
  • Leoleo Mamoe i Taimi Uma
  • Avea o ni Leoleo Mamoe ma ni Faamasino Agaalofa
  • Uiga e Talafeagai i Taimi o Iloiloga
  • Le Fuafuaga o Iloiloga Faafaamasinoga
  • O Ieova, o le ‘Faamasino o le Lalolagi Uma,’ e Lē Faailoga Tagata
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Faatumauina o le Filemu ma le Mamā o le Faapotopotoga
    Ua Faamaopoopo Ina ia Faia le Finagalo o Ieova
  • Auala e Faaalia ai le Alofa Mutimutivale i le Tagata Faimea Sesē
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega) (2024)
  • “Ia Leoleo i le Lafu Mamoe a le Atua o Loo Outou Tausia”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 11/1 itu. 14-19

Toeaina, ia Faamasino ma le Amiotonu

“Ia outou faalogologo i upu a outou uso, ma ia outou faamasino tonu i le tagata ma lona uso.”—TEUTERONOME 1:16.

1. I le mataupu e uiga i le faamasinoga, o ā mea na tutupu e uiga i le faaeeina atu o le pule, ma o le ā lona uiga mo faamasino faaletagata?

ONA o ia o le Faamasino Silisiliese, ua faaee atu ai e Ieova le aiā faafaamasinoga i lona Alo. (Ioane 5:27) I lea foi itu, ona o ia o le Ulu o le faapotopotoga Kerisiano, ua faaaogāina ai e Keriso le vasega o le auauna faamaoni ma le mafaufau ma lona Vaega Pule, ina ia tofiaina toeaina, o ē e tatau ona avea ma faamasino i nisi taimi. (Mataio 24:45-47; 1 Korinito 5:12, 13; Tito 1:5, 9) I le avea ma faamasino lagolago, ua ia i latou ai na le matafaioi ina ia mulimulituʻi i le faaaʻoaʻoga a Faamasino faalelagi, o Ieova ma Keriso Iesu.

O Keriso—Le Faamasino e Fai ma Faaaʻoaʻoga

2, 3. (a) O le ā le valoaga faa-Mesia ua faaalia ai uiga o le Faamasino o Keriso? (e) O ā manatu e matuā aogā ona matauina?

2 Na tusia faavaloaga e uiga i le Faamasino o Keriso e faapea: “E afio mau ia te ia le Agaga o Ieova; o le Agaga o le poto ma le mafaufau; o le agaga o le faatonuga ma le malosi; o le Agaga o le malamalama ma le mataʻu ia Ieova. E fiafia foi o ia i le mataʻu ia Ieova; e le faamasino o ia e tusa ma le sisila atu o ona fofoga; e le aoai foi o ia e tusa ma le faafofoga o ona taliga. A e faamasino o ia ma le tonu i e matitiva, e aoai foi o ia ma le tonu, ona o e faamaulalo o i le lalolagi.”—Isaia 11:2-4.

3 O loo matauina i lena valoaga, uiga ua mafai ai e Keriso ona ‘faamasinoina le lalolagi ma le tonu.’ (Galuega 17:31) E faamasino o ia e tusa ma le agaga o Ieova, le atamai mai le Atua, le malamalama, le faatonuga ma le poto. Ia matau foi, e faamasino atu o ia i le mataʻu ia Ieova. O lea, “o le nofoa faamasino o Keriso,” ua fai lea ma sui “o le nofoa faamasino o [le Atua].” (2 Korinito 5:10; Roma 14:10) O loo faautauta o ia ina ia faamasinoina mataupu i le auala e faamasinoina ai e le Atua. (Ioane 8:16) Na te lē faamasino atu e tusa ma le foliga mai o mea pe tau o ni tala feaveai. E faamasino o ia ma le tonu mo ē agamalu ma ē matitiva. Maeu se Faamasino uigaese! Ma e maeu se faaaʻoaʻoga matagofie mo tagata lē lelei atoatoa o ē e manaomia ona galulue i se tulaga faafaamasinoga i aso nei!

Faamasino Faalelalolagi

4. (a) O le ā se tasi o aogā o le 144,000 i le taimi o le Pulega faa-Meleniuma a Keriso? (e) O le ā le valoaga e faaalia ai faapea, o le a tofia nisi Kerisiano faauuina e fai ma faamasino a o iai pea i le lalolagi?

4 Ua faaalia i le Tusi Paia e faapea, o sina vaega toaitiiti o Kerisiano faauuina, e amata mai i aposetolo e toʻa 12, o le a avea ma faamasino lagolago ia Keriso Iesu i le Meleniuma. (Luka 22:28-30; 1 Korinito 6:2; Faaaliga 20:4) Sa faamasinoina ma toe fuataiina se vaega totoe o sui faauuina o le Isaraelu faaleagaga i le 1918-1919. (Malaki 3:2-4) Na valoia e faatatau i lenei toe fuataiina o le Isaraelu faaleagaga e faapea: “Ou te toe faafoi atu ou faamasino e pei o anamua, ma ou [faufautua] e pei o le amataga.” (Isaia 1:26) O lea, e pei lava ona sa ia faia i “le amataga” o le Isaraelu faaletino, na avatu foi e Ieova i le vaega totoe o ē na toe fuataiina, ni faamasino amiotonu ma ni faufautua.

5. (a) O ai na fai ma “faamasino” ina ua mavae le toe fuataiina o le Isaraelu faaleagaga, ma ua faapefea ona faaataina mai i latou i le tusi o Faaaliga? (e) O ai o loo fesoasoani nei i ovasia faauuina i le galuega faafaamasinoga, ma ua faapefea ona aʻoaʻoina i latou na, ina ia avea ma faamasino e sili ona lelei?

5 I le amataga, o ‘tagata popoto’ o ē sa fai ma “faamasino,” o tane matutua uma lava o ē faauuina, po o toeaina. (1 Korinito 6:4, 5) Ua faaataina mai i le tusi o Faaaliga ni ovasia faamaoni ma le faaaloalogia o ē faauuina e faapea, o loo taofia i le aao taumatau o Iesu, o lona uiga, o loo i lalo o lana faatonutonuga ma lana taʻitaʻiga. (Faaaliga 1:16, 20; 2:1) Talu mai le 1935, na mauaina ai e ē faauuina le lagolagosua faamaoni a se “motu o tagata” ua sili ona faatoateleina, o ē o loo iai le faamoemoe e faasaoina atu i le “puapuaga tele” ma ola ai e faavavau i se lalolagi parataiso. (Faaaliga 7:9, 10, 14-17) A o latalata mai le ‘faaipoipoga a le tamai Mamoe,’ ua faatoateleina pea i latou na ua tofia e le Vaega Pule faauuina ina ia avea o ni toeaina ma faamasino i faapotopotoga e sili atu ma le 66,000 o Molimau a Ieova i le lalolagi atoa.a (Faaaliga 19:7-9) E ala i ni aʻoga faapitoa, ua aʻoaʻoina ai i latou ina ia taulimaina avega tauave i le sosaiete o le “lalolagi fou.” (2 Peteru 3:13) I le Aʻoga o le Faiva o le Malo, lea na faia i le faaiʻuga o le 1991 i le tele o atunuu, sa faamamafaina ai le taulimaina saʻo o tulaga faafaamasinoga. Ua poloaiina toeaina o ē e avea ma faamasino ina ia faataʻitaʻi ia Ieova ma Keriso Iesu, o ē e tonu ma amiotonu a la faamasinoga.—Ioane 5:30; 8:16; Faaaliga 19:1, 2.

Faamasino o Ē ‘Pulea i Latou Lava ma le Mataʻu’

6. Aiseā e ao ai i toeaina o loo galulue i komiti faafaamasinoga ona ‘pulea i latou lava ma le mataʻu’?

6 Afai e faia e Keriso lava ia le faamasinoga ma le mataʻu ia Ieova, atoa ma le fesoasoani a Lona agaga, maeu la le sili atu ona tāua i toeaina o ē e lē lelei atoatoa ona faia faapea! Pe a tofia e galulue i se komiti faafaamasinoga, e manaomia ona latou ‘pulea i latou lava ma le mataʻu,’ e ala i le talosaga atu “i le Tamā o le na te le faailogaina tagata,” ina ia fesoasoani mai ia te i latou e faia le faamasinoga ma le amiotonu. (1 Peteru 1:17) E ao ona latou manatua, o loo latou feagai ai ma ola o tagata, po o “agaga” o tagata, ona o i latou ia o ē “tala atu le tala i ai.” (Eperu 13:17) Ona o lena, e mautinoa foi la, o le a latou tali fuaitau atu ia Ieova, mo so o se mea sese faafaamasinoga sa mafai ona alofia atonu latou te faia. I lana faamatalaga i le Eperu 13:17, na tusia ai e J. H. A. Ebrard e faapea: “O le tiute o le leoleo mamoe, o le vaavaaia lea o tagata ua tuuina atu i lana tausiga, ma . . . e tatau ona ia tala atu se tala e uiga ia i latou uma, atoa foi ma i latou o ē na leiloloa ona o lona faatamala. O le upu moni lava lenei. Tau ina manatunatu faifeau uma lava o le upu e faapea, o loo ia taulimaina i se auala tauofo lenei avega tauave matuiā ma le [mataʻutia].”—Faatusatusa i le Ioane 17:12; Iakopo 3:1.

7. (a) O le ā e ao ona manatua e faamasino i aso nei, ma o le ā e ao ona fai ma o latou sini? (e) O ā lesona e ao ona maua mai e toeaina i le Mataio 18:18-20?

7 E ao i toeaina e galulue i se tulaga faafaamasinoga ona manatua, o Faamasino moni lava o loo faia faamasinoga taitasi, o Ieova ma Keriso Iesu. Manatua foi le mea na taʻu atu i faamasino i Isaraelu e faapea: “Tou te le faamasino mo tagata, a o Ieova, ua ia te outou o ia i mea tou te faamasino ai. O lenei, ia ia te outou le mataʻu ia Ieova; . . . ia faapea ona outou faia ona le agasala lea o outou.” (2 Nofoaiga a Tupu 19:6-10) I le mataʻu ma le faaaloalo, e ao ai i toeaina o loo taulimaina se faamasinoga, ona faia le mea silisili latou te mafaia ina ia faamautinoa ai o loo auai moni lava Ieova ‘ma i latou i le mataupu o loo faamasinoina.’ E ao i la latou faaiʻuga ona faaatagia mai ai ma le saʻo le ala o loo finagalo ai Ieova ma Keriso i le mataupu. O mea latou te ‘fusifusia’ faafaatusa (ua iloa e agasala) pe ‘tatalaina’ (ua iloa e mamā) i le lalolagi, e ao ona avea ma mea ua uma ona fusifusia pe tatalaina i le lagi—e pei ona faaalia mai i mea ua tusia i le Afioga a le Atua. Afai latou te tatalo atu ia Ieova e ala i le suafa o Iesu, o le a faapea la ona “i ai faatasi ma i latou” Iesu, e fesoasoani ia te i latou. (Mataio 18:18-20, faamaumauga i lalo; Le Olomatamata o Novema 1, 1988, itulau 9) E ao i lagona a o faia le iloiloga faafaamasinoga, ona faaalia ai o loo auai moni lava Keriso ma i latou.

Leoleo Mamoe i Taimi Uma

8. O le ā le avega tauave autū a se toeaina agaʻi i le lafu, e pei ona faaalia mai e Ieova ma Iesu Keriso? (Isaia 40:10, 11; Ioane 10:11, 27-29)

8 O toeaina, e lē o ni faamasino i taimi uma. O i latou o ni leoleo mamoe i taimi uma. O i latou o ni ē e faamalōlō atu, ae e lē o ni ē e faasala atu. (Iakopo 5:13-16) O le agaga autū o le upu Eleni mo le ovasia (e·piʹsko·pos), o le malupuipuia. Ua taʻua i le Theological Dictionary of the New Testament e faapea: “E faaopoopo atu i le leoleo mamoe [i le 1 Peteru 2:25], o le upu [e·piʹsko·pos] e faailoa mai ai le galuega faaleoleo mamoe o le vaavaaia po o le leoleoina.” Ioe, o la latou avega tauave autū, o le vaavaaia lea o mamoe ma le leoleoina o i latou, ia tausia i latou i totonu o le lafu.

9, 10. (a) Sa faapefea ona faamamafa e Paulo le uluai tiute o toeaina, o lea o le ā le fesili atonu e lelei pe a lagā? (e) O le ā ua faailoa mai e upu a Paulo i le Galuega 20:29, o lea atonu e faapefea ona taumafai toeaina ina ia faaitiitia le aofai o tulaga faafaamasinoga?

9 Ina ua lauga atu i toeaina o le faapotopotoga i Efeso, sa tuu e le aposetolo o Paulo le faamamafa i le mea sa tatau i ai: “Ina tausi ia outou ia te outou, atoa ma le lafu mamoe uma lava ua tofia ai outou e le Agaga Paia e fai ma [ovasia], ia leoleo atu i le ekalesia a le Atua, ua faatauina e ia mona i [le toto o lona lava Alo].” (Galuega 20:28) Sa faamamafa ai e Paulo le leoleoina, ae e lē o le faasalaina. Atonu e sili ona lelei mo nisi o toeaina ona mafaufau i le fesili o loo mulimuli mai e faapea: ‘Pe mafai ea ona tatou faasaoina le taimi tele e manaomia ina ia suesueina ai ma taulimaina ai tulaga faafaamasinoga pe afai tatou te tuutoina atu le taimi tele ma taumafaiga ina ia faia ai asiasiga faaleoleo mamoe?’

10 E moni, na lapatai mai Paulo e uiga i “luko saua.” Ae pe na te leʻi aʻoaʻia ea i latou na ona o le ‘lē tausia o le lafu ma le agamalu’? (Galuega 20:29) Ma, a o ia faapea mai e ao i ovasia faamaoni ona tutuliesea na “luko,” ae pe lē o faaalia ai ea i ana upu faapea, e ao i toeaina ona tausia ‘ma le agamalu’ isi sui o le lafu? Afai e vaivai faaleagaga se mamoe ma ua lē toe auauna i le Atua, o le ā se mea na te manaomia—o le sasa ea po o le faamalōlō, o le faasalaina ea po o le leoleoina? (Iakopo 5:14, 15) O le mea lea, e ao ai i toeaina ona fuafua e lē aunoa le taimi mo le galuega faaleoleo mamoe. Atonu o le a aumaia e lena mea se iʻuga fiafia o le itiiti o le taimi e faaalu i faiga faafaamasinoga e fao uma ai le taimi, na e aafia ai Kerisiano o ē ua faatoilaloina e le agasala. E mautinoa, o le mea e ao ona muai manatu mamafa i ai toeaina, o le saunia lea o se puna o faamafanafanaga ma manatu faafouina, e faapea ona aumaia ai le filemu, le toafilemu, ma le saogalemu i tagata o Ieova.—Isaia 32:1, 2.

Avea o ni Leoleo Mamoe ma ni Faamasino Agaalofa

11. Aiseā e manaomia ai e toeaina o loo galulue i komiti faafaamasinoga le lē faailoga tagata, ma “le poto mai lugā”?

11 O le faia o ni asiasiga faaleoleo mamoe e sili ona uigā a o leʻi uia e se Kerisiano se ala sese, o le a matuā faaitiitia ai le aofai o faiga faafaamasinoga i tagata o Ieova. (Faatusatusa i le Kalatia 6:1.) Ae e ui i lea, ona o agasala faaletagata, ma le lē lelei atoatoa, atonu e tatau ai i ovasia Kerisiano ona taulimaina ni faamasinoga o mea sese i lea taimi ma lea taimi. O ā la mataupu silisili e ao ona taʻitaʻia ai i latou? Ua lē suia na mea talu mai ona po o Mose po o le taimi o uluai Kerisiano. O loo matuā tāua pea upu a Mose na poloai atu ai i faamasino i Isaraelu e faapea: “Ia outou faalogologo i upu a outou uso, ma ia outou faamasino tonu . . . Aua tou te faailogaina se tasi i le faamasinoga.” (Teuteronome 1:16, 17) O le lē faailoga tagata, o se uiga lena o “le poto mai lugā,” lea e tāua tele mo toeaina e galulue i komiti faafaamasinoga. (Iakopo 3:17; Faataoto 24:23) O le a fesoasoani lena poto ia i latou ina ia iloa ai le eseesega i le va o le vaivai ma le amioleaga.

12. I le ā le uiga e manaomia ai e faamasino ona lē gata ina avea o ni tagata amiotonu, ae o ni tagata agalelei foi?

12 E tatau i toeaina ona ‘faamasino ma le amiotonu,’ ina ia tusa ma faatulagaga a Ieova e uiga i le mea tonu ma le mea sese. (Salamo 19:9) E ui i lea, a o taumafai ina ia avea ma tagata amiotonu, e ao foi ona latou taumafai ina ia avea ma tagata agalelei, e tusa ai ma le faaeseesega ua faia e Paulo i le Roma 5:7, 8. Fai mai le Insight on the Scriptures, i le faamatalaina o na fuaiupu i lona mataupu e uiga i le “Amiotonu” e faapea: “Ua faaalia i le faaaogāina o le upu Eleni e faapea, o le tagata e iloga, pe matauina i le agalelei, o ia lena e mataalofa (e naunau e faia mea lelei pe avatu le manuia i isi) ma e agaalofa (e tinoū e faailoa atu lena agalelei). Ua lē na ona ia popole i le faia o le mea o loo manaomia e le faamasinoga tonu, ae e vaai mamao atu i lo lena, ona o loo uunaia e le magafagafa lelei mo isi, atoa ma le faanaunauga ina ia aogā ma fesoasoani atu ia te i latou.” (Tusi 2, itulau 809) O toeaina o ē e lē gata ina amiotonu, ae e agalelei foi, o le a latou faia ma le alofa ma le magafagafa ē e fai mea sese. (Roma 2:4) E ao ona latou mananao e faaalia le alofa faamagalo ma le tigā alofa. E ao foi ona latou faia le mea e mafai ona latou faia e fesoasoani ai i le tagata fai mea sese ina ia iloa le manaoga mo le salamō, e ui ina atonu e foliga mai na te leʻi talia a latou taumafaiga i le taimi muamua.

Uiga e Talafeagai i Taimi o Iloiloga

13. (a) A galue se toeaina e fai ma faamasino, e lē tatau ona taofia ai le avea o ia ma ā? (e) O le ā le fautuaga a Paulo e faatatau foi i iloiloga faafaamasinoga?

13 Afai e manaomia e se tulaga se iloiloga faafaamasinoga, e lē tatau i ovasia ona faagaloina e faapea, o loo avea pea i latou ma leoleo mamoe, o loo feagai ma mamoe a Ieova, i lalo o le “leoleo mamoe lelei.” (Ioane 10:11) O le fautuaga na avatu e Paulo e uiga i le tuuina atu o le fesoasoani e lē aunoa i mamoe o ē o loo iai i tulaga faigatā, e tutusa lelei lava lona faatatauina i iloiloga faamasinoga. Na ia tusia e faapea: ‘Le au uso e, afai e faia e se tagata se mea sese ae na te leʻi iloa, o outou o ē o loo iai agavaa faaleagaga, ia taumafai e faafoi mai lena tagata ma le loto o le agamalu, a o taitoatasi outou ma faaeteete, ona o le mataʻu neʻi faaosoosoina foi outou. Ia outou fesui i a outou avega e ave, ma ia faapea ona outou faataunuuina ai le tulafono a Keriso.’—Kalatia 6:1, 2.b

14. E ao faapefea i ovasia ona manatu i iloiloga faafaamasinoga, ma o ā o latou uiga e ao ona faaalia i se tagata fai mea sese?

14 Na i lo o le manatu ia i latou lava o ni faamasino sili o loo fono e avatu se faasalaga, e ao i toeaina o loo galulue i se komiti faafaamasinoga ona manatu i le iloiloga e faapea, o se isi lea o vala o la latou galuega faaleoleo mamoe. O se tasi o mamoe a Ieova lea ua tupu ai se faalavelave. O le ā e mafai ona latou faia ina ia laveaiina ai o ia? Po ua tuai ea ona fesoasoani atu i lena mamoe ua sē ese mai le lafu? Tatou te faamoemoe e leʻi tuai. E ao i toeaina ona tausisia le manatu mautinoa, o le faaalia lea o le alofa faamagalo i mea e tatau ona faaalia ai. Ae e lē faapea o le a latou manatu māmā ai i faatulagaga a Ieova pe afai ua faia se agasala matuiā. Peitai, o lo latou naunau e faamāmāina so o se tulaga, o le a fesoasoani lea ia te i latou ina ia faasalafa atu ai le alofa faamagalo i mea e mafai ai. (Salamo 103:8-10; 130:3) E faanoanoa e faapea atu, ona o le maaa tele o uiga o nisi o ē fai mea sese, e manaomia ai i toeaina ona faaalia le mausalī, ae e ui i lea, ia aua le soona inainā.—1 Korinito 5:13.

Le Fuafuaga o Iloiloga Faafaamasinoga

15. Afai e aliaʻe se faafitauli matuiā i le va o ni tagata, o le ā e ao ona muai faamautinoaina?

15 Pe a aliaʻe se faafitauli matuiā i le va o ni tagata, o ni toeaina atamamai, e muamua lava ona latou faamautinoaina, po ua taumafai i latou o loo aafia ai e foia e i latou lava le mataupu, e tusa ai ma le Mataio 5:23, 24 po o le Mataio 18:15. Afai ua lē foia ai i lena, atonu o le a lava ma totoe se fautuaga mai se toeaina e toatasi pe toalua. Faatoʻā manaomia lava se gaoioiga faafaamasinoga pe afai ua faia se agasala matuiā e mafai ona iʻu ai i le faateʻaeseina. (Mataio 18:17; 1 Korinito 5:11) E tatau lava ona iai se faavae maufaatuatuaina faale-Tusi Paia mo le tofia o se komiti faafaamasinoga. (Vaai Le Olomatamata faa-Peretania, Setema 15, 1989, itulau 18.) Pe a tofia se komiti faafaamasinoga, e ao ona filifilia ni toeaina e sili atu ona agavaa mo lea tulaga patino.

16. O le ā le mea e taumafai toeaina ina ia maua e ala i iloiloga faafaamasinoga?

16 O ā mea e taumafai toeaina ina ia maua e ala i ni iloiloga faafaamasinoga? Muamua, e lē mafai ona faia se faamasinoga ma le amiotonu seʻi vaganā ua iloa le mea moni. E pei ona iai i Isaraelu, e tatau ona matuā ‘suesue maeʻaeʻa’ mataupu matuiā. (Teuteronome 13:14; 17:4) O lea, o se tasi o sini o se iloiloga, o le sailia lea o mea moni e uiga i le mataupu. Peitai, e mafai ona faia, ma e ao ona faia lena mea ma le alofa. (1 Korinito 13:4, 6, 7) A oo loa ina iloaina mea moni, ona faia loa lea e toeaina o so o se mea e manaomia ina ia puipuia ai le faapotopotoga, ma faatumauina ai i totonu o le faapotopotoga faatulagaga maualuluga a Ieova, atoa ma le faagaoioia ai o lona agaga. (1 Korinito 5:7, 8) Peitai, o se tasi o fuafuaga o se iloiloga, o le laveaiina lea o se tagata agasala ua iai i se tulaga mataʻutia, pe afai e mafai ai.—Faatusatusa i le Luka 15:8-10.

17. (a) E ao faapefea ona faia se tagata ua tuuaʻia i le taimi o se iloiloga, ma faatasi ma le ā le fuafuaga? (e) O le ā o le a manaomia ai e lenei mea mai sui o le komiti faafaamasinoga?

17 E lē tatau ona soona faia se tagata ua tuuaʻia e pei e lē o se mamoe a le Atua. E ao lava ona faia o ia ma le agamalu. Afai ua ia auai i se agasala (po o ni agasala), o le sini o faamasino amiotonu, o le fesoasoani lea i lē ua agasala ina ia toe faafoi mai, ia malamalama i le sese o lona ala, ia salamō, ma ia aveesea mai i “le mailei a le tiapolo.” O le a manaomia ai i lena mea le ‘tomai e aʻoaʻo atu,’ ia “aʻoaʻo atu ma le agamalu.” (2 Timoteo 2:24-26; 4:2) Ae faapefea pe afai e iloa e le tagata agasala faapea ua agasala o ia, ua matuā tuia lona loto, ma talosaga atu ia Ieova mo le faamagaloga? (Faatusatusa i le Galuega 2:37.) Afai e talitonu le komiti faapea o loo ia manao moni lava i se fesoasoani, e masani lava ona lē manaomia ona faateʻaeseina o ia.—Vaai Le Olomatamata faa-Peretania, Ianuari 1, 1983, itulau 31, palakalafa 1.

18. (a) O le ā le taimi e faaalia ai e se komiti faafaamasinoga le mausalī i le faateʻaeseina o se tagata fai mea sese? (e) I le manatu atu i le ā le tulaga faamomoi loto, e ao ai i toeaina ona filigā i latou lava mo mamoe e sē ese?

18 I le isi itu, afai e fetaiai sui o se komiti faafaamasinoga ma se tulaga manino o le faaaposetasi e lē salamō, le fouvale ma le loto i ai i tulafono a Ieova, po o se amioleaga matuiā, o lo latou tiute o le puipuia lea o sui o le faapotopotoga e ala i le faateʻaeseina o le tagata solitulafono e lē salamō. Ua lē poloaia le komiti faafaamasinoga e feiloai pea lava pea ma le tagata fai mea sese pe taʻu atu foi ia te ia ni upu na te fai maia, ma taumafai e faamalosia o ia ina ia salamō, pe afai e manino mai e leai sona faanoanoa faaleatua.c I tausaga faatoʻā mavae atu, sa toetoe lava atoa le pasene o tagata talaʻi na faateʻaeseina i le lalolagi aoao. O lona uiga, mai le tusa ma le selau mamoe o loo tumau ai i le lafu, e toatasi ua leiloa—atonu i se taimi e lē tumau. A manatu atu i le taimi ma taumafaiga e faaalu ina ia aumaia ai se tagata i totonu o le lafu, pe e lē faamomoi loto ea le iloaina faapea, e faitau sefulu afe i latou ua ‘toe tuuina atu ia Satani’ i tausaga taitasi?—1 Korinito 5:5.

19. O le ā e lē tatau ona faagaloina e toeaina o loo galulue i se komiti faafaamasinoga, o lea o le ā o le a fai ma o latou sini?

19 E ao ona manatua e toeaina ua amata ona taulimaina se tulaga faafaamasinoga e faapea, o le tele lava o faamasinoga o agasala i le faapotopotoga, ua mafua ona o le vaivai, ae e lē o le amioleaga. E lē tatau ona latou faagaloina le faataoto a Iesu e uiga i le mamoe na leiloa, lea na faaiʻu mai ai ana upu e faapea: “Ou te fai atu ia te outou, e faapea foi ona tele o le olioli i le lagi i le tagata agasala e toatasi e salamo, a e itiiti i e amiotonu e toaivagafulu ma le toaiva e le tusa i ai le salamo.” (Luka 15:7) E moni lava, “ua le finagalo [Ieova] ia fano se tasi, a ia oo uma lava i le salamo.” (2 Peteru 3:9) Faatasi ma le fesoasoani a Ieova, talosia ia faia e komiti faafaamasinoga i le lalolagi atoa le mea silisili latou te mafaia, ina ia maua ai le olioli i le lagi e ala i le fesoasoani atu i ē fai mea sese e iloa le manaoga ina ia salamō, ma amata ai ona latou toe foi mai i le ala vaapiapi e taʻitaʻiina ai i le ola e faavavau.—Mataio 7:13, 14.

[Faaopoopoga i lalo]

a Mo tulaga o toeaina o isi mamoe o loo i le aao taumatau o Keriso, tagai i le tusi o le Revelation—Its Grand Climax At Hand!, na faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., itulau 136, faamaumauga i lalo.

b Vaai Le Olomatamata faa-Peretania o Setema 15, 1989, itulau 19.

c Vaai Le Olomatamata, Me 1, 1982, itulau 23, palakalafa 24.

Fesili Autalu

◻ I le mulimuli i le faaaʻoaʻoga a le Leoleo Mamoe Sili ma le Leoleo Mamoe Lelei, o le ā e ao ona fai ma manaoga autū o toeaina?

◻ O le ā le auala e mafai ai e toeaina ona taumafai e faaitiitia le aofai o faiga faafaamasinoga?

◻ I le ā le uiga e manaomia ai e faamasino ona lē gata ina avea o ni ē amiotonu ae o ni ē foi e agalelei?

◻ E ao faapefea ona faia se tagata fai mea sese i le taimi o le iloiloga, ma faatasi ma le ā le fuafuaga?

◻ Aiseā ua avea ai le faateʻaeseina ma iʻuga mulimuli?

[Ata i le itulau 16]

I mea e muai faia ai asiasiga faaleoleo mamoe, atonu o le a alofia ai le tele o faiga faafaamasinoga

[Ata i le itulau 18]

E oo foi i le taimi o se iloiloga faafaamasinoga, e ao i toeaina ona taumafai e faafoi mai se tagata fai mea sese i le loto o le agamalu

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga