Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 6/15 itu. 5-8
  • Se Iuga o le Feitagai i le Lalolagi Aoao

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Se Iuga o le Feitagai i le Lalolagi Aoao
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faatoilaloina le Ita i le Nofoaga o le Falepuipui
  • O Ona Po e Ita Ai
  • Se Lalolagi e Aunoa ma le Ita
  • Po o le a Faaiuina ea le Feitagai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Aiseā ua Faaauau ai Ona Iai le Feitagaʻi?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2022
  • Pe a Aveesea Atoatoa le Feitagaʻi!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2022
  • E Mafai Ona Manumalo Mai i le Feitagaʻi!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2022
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 6/15 itu. 5-8

Se Iuga o le Feitagai i le Lalolagi Aoao

PE Ā ma le luaafe tausaga ua mavae, na avea ai se vaega toaitiiti ma taulaiga o le ita. Ua faamatalaina e Tetuliano uiga masani o tagata Roma agaʻi i Kerisiano e faapea: “Afai e leai se timu mai le lagi, afai e i ai se mafuie, afai e i ai se oge po o se faamaʻi, e vave lava ona alalaga mai tagata, ‘Ia ave Kerisiano e ʻai ma leona!’”

E ui lava ina avea ma autū o le ita, a e sa mafai e uluai Kerisiano ona tetee atu i le tofotofoga e fia tauimasui atu i le faamasinoga lē tonu. I lana Lauga taʻutaʻua i luga o le Mauga, na fetalai ai Iesu Keriso e faapea: “Ua outou faalogo, na fai mai, Ia e alofa atu i lē lua te tuaoi a ia ʻinoʻino i le ua ita mai ia te oe. A ou te fai atu aʻu ia te outou, ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ia outou tatalo foi mo e ua faasaua mai ia te outou.”—Mataio 5:43, 44.

O uputuu gutu na a tagata Iutaia sa manatu e faapea ‘o le ita i le fili’ o le mea saʻo lena e faia. A e peitai, na fetalai Iesu e tatau ona tatou alolofa i o tatou fili, a e lē na o a tatou uo. O se mea faigata lenei, a e lē faapea e lē o se mea e lē mafai ona fai. O le alofa i se fili e lē faapea o le a fiafia ai i ona ala uma po o mea na te faia. O le upu Eleni o loo maua i le faamatalaga a Mataio, e sau mai le upu a·gaʹpe, lea o loo faamatala ai le alofa e gaoioi e tusa ai ma le mataupu silisili. O le tagata na te faaalia le a·gaʹpe, le alofa e faavae i mataupu silisili, na te faia mea lelei e oo lava i se fili o le e ita ma faileagaina o ia. Aisea? Auā o le auala lea e faataʻitaʻi ai ia Keriso, ma o le auala lea e manumalo ai i le ita. Na matauina e se tasi tagata Eleni e poto i le Tusi Paia e faapea: “[O le a·gaʹpe] ua mafai ai ona tatou faatoilaloina o tatou faanaunauga masani o le ita ma oo ina tiga ai.” A e po o le a aogā lenei mea i le lalolagi ua faatumulia i le ita i aso nei?

O le mea moni, e le o tagata uma e faapea mai o ni Kerisiano, o faanaunau e mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Keriso. O fetauaiga talu ai nei i Rwanda, na faia e ni vaega o tagata o le atunuu lava ia, ma o le toatele ua faapea mai o Kerisiano. O Pilar Díez Espelosín, o se taupousa Katoliko o le na galue i Rwanda mo le 20 tausaga, na faamatalaina se mea na tupu. Na faalatalata atu se tagata i le falesa ma lialiai se tao maai na ia faaaogaina. Ona fesili atu lea o le taupousa ia te ia: “O le ā lena mea e te faia, o lou feosofai solo ma fasioti tagata? E te lē o mafaufau ia Keriso?” Na ia faapea mai, o la e mafaufau i ai ma agaʻi atu lava i le falesa, tootuli i lalo, ma lau faatopetope le Losalio. A e ina ua uma, ona toe alu foi lea e faaauau ona fasioti tagata. Na taʻutino mai e le taupousa e faapea: “E faailoa mai ai, e le o saʻo ona matou aʻoaʻoina le tala lelei.” A e peitai, o na le taulau, e le faapea ai ua le atoatoa le feau a Iesu. O le ita, e mafai ona faatoilaloina e i latou o loo faatinoina le Faa-Kerisiano moni.

Faatoilaloina le Ita i le Nofoaga o le Falepuipui

O Max Liebster o se tagata Siu auliuli na soifua ma sao mai ai i le vaitaimi o le Fasiotiga o Tagata e le au Nasi. E ui o le uiga o lona igoa faaiu o le “alofagia,” a e na ia vaaia le tele o mea leaga na tutupu ona o le feitagai nai lo o mea na oo ia te ia. Ua ia faamatala mai le mea na ia iloa mai i Nasi i Siamani e uiga i le alofa ma le ita.

“Na ou ola aʻe e latalata i Mannheim, i Siamani, i vaitausaga o le 1930. Na taʻua ai e Hitila e faapea, o tagata Siu uma o ni tagata mauoa sa tele a latou tupe na maua i le faaaogaina o alamanuia a tagata Siamani. A e o le mea moni, o loʻu tamā, sa na o se tagata faiseevae faatauvaa. A e peitai, ona o le taaina i faiga taufaaleaga a Nasi ia i matou, na amata ai ona faasagatau mai tuaoi. A o oʻu talavou lava, na nini faamalosi ai loʻu muaulu e se tagata o le nuu i le toto o se puaa. O lenei mea e matuā leaga ma faatupu ita, sa na o se faataʻimuaga o mea o le a tutupu i le lumanai. I le 1939 na pueina ai aʻu e le leoleo ma aveesea uma aʻu mea totino.

“Mai ia Ianuari 1940 e oo ia Me 1945, sa ou tauivi ai ina ia ou sao mai falepuipui eseese e lima: o Sachsenhausen, Neuengamme, Auschwitz, Buna, ma Buchenwald. O loʻu tamā, o le na auina atu foi i Sachsenhausen, na maliu i le vaitaimi matautia o le taumālūlū i le 1940. O aʻu lava na ou aveina lona tino maliu i le fale maliu e susunu ai, ma o le anoanoai o tino maliu o loo faaputu ai i inā e faatalitali mo le susunuina. E toavalu le aofai o tagata o loʻu aiga na maliliu i falepuipui.

“O kapos sa sili atu ona itagia e pagota nai lo o leoleo o le SS. O kapos, o pagota na sa faifaimea faatasi ma le SS ma sa maua ai nisi o faaeaga. Sa tuuina i latou e vaavaaia le faasoaina o meaʻai, ma sa pulea foi e i latou le matuā sasaina o isi pagota. Sa masani ona latou faia faiga faaituau ma lē faaletulafono. Sa ou manatu, e tele naua mafuaaga sa tatau ai ona ou ita i le SS ma kapos, a e i le vaitaimi na ou i ai i le falepuipui, na ou aʻoaʻoina ai, e sili atu le malosi o le alofa nai lo o le ita.

“O le malolosi o pagota Molimau a Ieova, na ou talitonu ai o lo latou faatuatua sa faavae i le Tusi Paia—ma na avea ai loa aʻu ma Molimau. O Ernst Wauer, o se Molimau na ou feiloai i ai i le falepuipui o Neuengamme, na ia uunaia aʻu ina ia atiina aʻe uiga faalemafaufau o Keriso. Ua faapea mai le Tusi Paia ‘o le sa agateleina, a e lei toe agatele atu, na faatigaina o ia, a e lei faamatau atu, a ua tuuina atu o ia e ia i le na te faamasino tonu.’ (1 Peteru 2:23) Sa ou taumafai e faia lena mea, ina ia tuu atu le tauimasui i aao o le Atua, o ia o le Faamasino o tagata uma.

“O tausaga na ou i ai i nofoaga o falepuipui, na aʻoaʻo mai ai ia te au e faapea, e masani ona faia e tagata mea leaga ona o le vālea. E lē faapea e leaga uma leoleo o le SS—sa i ai le tasi leoleo na ia faasaoina loʻu ola. I le tasi taimi na ou pagatia ai i le maʻi o le manava tatā, ma sa ou matuā vaivai ai ua le mafai ona ou savali mai le galuega i le fale e nonofo ai. Sa tatau ona auina atu aʻu i le ogaumu e faauma ai i le kasa oona i Auschwitz i le taeao na sosoo ai, a e o se leoleo o le SS, o le na sau mai le vaega lava lena o Siamani na ou sau ai, na ia laveaiina aʻu. Na ia aveina aʻu ma faafaigaluega i le fale aiga o le SS, o i inā na mafai ai ona ou maua sina mālōlōga seia oo ina ou toe malosi. I se tasi aso, na ia taʻutino mai ai ia te au e faapea: ‘Max, ua ou lagona e pei lava o loo oʻu alu i se nofoaafi o loo matuā alu saoasaoa ma ua le mafai ona pulea. Afai ou te oso ese, o le a ou oti ai, a e afai ou te nofo ai pea, e iu ina ou fetoʻai ma se mea!’

“Sa manaomia tele e nei tagata le alofa e pei lava ona ou manaomia. O le mea moni, o le alofa ma le tiga alofa faatasi ma loʻu faatuatua i le Atua, na mafai ai ona ou faafetaiaia nei tulaga leaga atoa ma le faamataʻu mai pea i aso uma o le faasalaga oti. E le mafai ona ou faapea atu na ou sao mai e aunoa ma ni manuʻa, a e sa manuʻa mitimiti oʻu faalogona.”

O uiga mafana ma le agalelei o Max o loo faasusulu mai pea ina ua mavae le 50 tausaga mulimuli ane, ua avea o se molimau ola i le moni o ana upu. E lē na o Max ua oo i ai se mea faapea. A e sa ia te ia se mafuaaga maumaututū na manumalo ai i le ita—sa ia manao e faataʻitaʻi ia Keriso. O isi o e na taʻitaʻiina e le Tusi Paia o latou olaga na latou faia foi faapena. O Simone, o se tasi o Molimau a Ieova mai Falani, ua ia faamatala mai le auala na ia aʻoaʻoina ai le uiga moni o le alofa lē manatu faapito.

“O loʻu tinā o Emma, o lē na avea ma Molimau i sina taimi lava a o lei pa le taua e lua, na ia aʻoaʻoina aʻu e faapea, e masani ona faia e tagata mea leaga ona latou te le iloaina. Na ia faamatala mai e faapea, afai tatou te feita atu, e le o i tatou la o ni Kerisiano moni, talu ai na fetalai Iesu e tatau ona tatou alolofa atu i e ita mai ia i tatou ma tatalo mo i latou o e faasauā mai ia i tatou.—Mataio 5:44.

“Ou te manatua se mea matuā faigata na tofotofoina ai le malosi o lenei talitonuga. I le vaitaimi na nofoia ai Falani e le Nasi, na puapuagatia ai Tinā ona o faiga a se tuaoi i se fale sa matou nonofo faatasi ai. Na ia lipotia Tinā i leoleo, ma o le iuga, na tuuina ai loʻu tinā i falepuipui o Siamani mo le lua tausaga, ma o inā na toetoe a maliu ai o ia. Ina ua uma le taua, sa mananao ai leoleo Falani e sainia e Tinā se pepa e faamaonia ai le fafine lea e faapea e faifaimea faatasi ma Siamani. A e sa musu loʻu tinā, ma faapea atu, ‘o le Atua o le Faamasino ma o Lē e Taui atu i le lelei ma le leaga.’ I ni nai tausaga mulimuli ane, na oo ai ina maʻi lenei tuaoi i le maʻi e oti ai o le kanesa. Nai lo o le na ona vaavaai atu ma le faaamuamu i ona tulaga lē manuia, na faaalu ai e loʻu tinā le tele o itula i toe masina o le olaga o lea fafine e fai ma taimi sili ona toafilemu. E le mafai ona galo ia te au lenei manumalo o le alofa i le ita.”

O nei faaaʻoaʻoga e lua ua faaalia ai le malosi o le alofa e faavae i mataupu silisili i le feagai ai ma le faamasino le tonu. A e peitai, ua faapea mai le Tusi Paia lava ia, e i ai “ona po e alofa ai, ma ona po e [ita] ai.” (Failauga 3:1, 8) E mafai faapefea ona faia o lena mea?

O Ona Po e Ita Ai

E lē taʻusalaina e le Atua ituaiga uma o ita. Ua faapea mai le Tusi Paia e faatatau ia Iesu Keriso: “Ua e fiafia i le amiotonu, a ua e ʻinoʻino [ita] i le amio leaga.” (Eperu 1:9) A e peitai, e i ai le eseesega i le va o le ʻinoʻino [ita] i le leaga ma le ita i le tagata ua faia le mea leaga.

Sa faataʻitaʻia e Iesu le tulaga paleni tatau i le va o le alofa ma le ita. E ita [ʻinoʻino] o ia i le pepelo, a e sa ia taumafai e fesoasoani i tagata pepelo ia suia ala o o latou mafaufauga. (Mataio 23:27, 28; Luka 7:36-50) Sa ia tausalaina le sauā, a e na tatalo mo i latou na faasauā ia te ia. (Mataio 26:52; Luka 23:34) Ma e ui ina ita le lalolagi ia te ia e aunoa ma se mafuaaga, a e na ia tuuina atu lona lava soifua ina ia maua ai e le lalolagi le ola. (Ioane 6:33, 51; 15:18, 25) Na ia tuua mo i tatou se faaaʻoaʻoga lelei atoatoa o le alofa e faavae i mataupu silisili ma le ita faaleatua.

O le lē faamasinotonu e ono mapuna aʻe ai ni lagona tiga ia i tatou, e pei ona oo ia Iesu. (Luka 19:45, 46) Peitai, e lei tuuina atu i Kerisiano le pule latou te tauimasui ai. Na fautua Paulo i Kerisiano i Roma: “Aua le taui atu le leaga i le leaga i se tasi; . . . Afai e mafaia ia te outou, ia outou nofo lelei ma tagata uma lava. . . . aua le taui atu ma sui, . . . Aua le faatoilaloina oe i le leaga, a ia e faatoilaloina le leaga i le lelei.” (Roma 12:17-21) Afai tatou te teena totino le teulotoina o le ita po o le fia tauimasui i se mea sese, ona manumalo lea o le alofa.

Se Lalolagi e Aunoa ma le Ita

Ina ia aveesea le ita i le lalolagi aoao, e tatau la ona suia uiga masani o le faitau miliona o tagata o loo siomia ai i tatou. E mafai faapefea ona ausia o lenei mea? O le fautuaga lenei na faia e le polofesa o Ervin Staub: “Tatou te lē faatāuaina i latou ua tatou faamanualia a e faatāuaina i latou tatou te fesoasoani i ai. A o agaʻi ina sili atu ona tatou faatāuaina tagata tatou te fesoasoani i ai, ma maua le loto malie i le fesoasoani atu ia i latou, ua tatou iloa ai foi o i tatou e sili atu ona manatu mamafa ma loto fesoasoani. O le tasi o o tatou sini, e tatau ona atiina aʻe ni sosaiete e matuā tele ai ni mea e mafai ona faia mo isi.”—The Roots of Evil.

I se isi faaupuga, o le taofia o le ita, e ao ai ona foafoaina se sosaiete e mafai ona aʻoaʻoina tagata ia alolofa e ala i le fesoasoani o le tasi i le isi, o se sosaiete e galo ai i tagata le feitagai na māfua i le faaituau, lotonuu, faailoga lanu ma le faailoga ituaiga. Po o i ai se sosaiete faapena? Seʻi manatu i se mea na tupu i se tamaloa o le na fesagai totino ma le ita i le taimi o Fouvalega Faaleaganuu (Cultural Revolution) i Saina.

“Ina ua amata le Fouvalega Faaleaganuu, sa aʻoaʻoina ai i matou e faapea, e leai se avanoa mo le faagutugutulua i le ‘tauiviga a le vaega.’ Sa taatele lava le uiga lea o le feitagai. Sa avea aʻu o se sui o le faalapotopotoga o gaoioiga a tagata talavou i Saina na taʻua o le Red Guard ma sa amata loa ona saili i so o se mea i ni ‘fili o le vaega’—e oo i totonu o loʻu lava aiga. E ui sa na o aʻu o se talavou i lena taimi, a e na ou auai i le sueina o fale ia sa matou vaavaai ai mo ni faailoga ‘o ni gaoioiga tetee.’ Sa ou taʻimua foi i le faia o se fono faalauaitele e faasalaina ai se ‘tagata e tetee i le fouvalega.’ O le mea moni, o nei tuuaiga, i nisi taimi, sa faavae i le feitagai o tagata nai lo o manatu faapolotiki.

“Sa ou vaaia le toatele o tagata—talavou ma e matutua, tane ma fafine—o faia i ai faasalaga e sili atu ona sauā. O se tasi o oʻu faiaʻoga—o ia o se tamaloa lelei—sa faatasina solo i le auala i solo e pei o se tagata solitulafono. I le lua masina mulimuli ane, na maua ai se isi faiaʻoga faaaloalogia o laʻu aʻoga ua maliu i le Vaitafe o Suzhou, ma o loʻu faiaʻoga o le gagana Peretania, na uunaia faamalosi e pule i lona ola e ala i le sisiina e ia o ia lava. Na ou meia ma fenuminumiai. O nei tagata o ni tagata loto alolofa. Sa sese tele le faia o nei faiga ia i latou! O lea na ou motusi ese uma ai oʻu sootaga ma le Red Guards.

“Ou te le manatu o lenei vaitaimi o le feitagai na lofituina ai Saina i sina taimi puupuu, ona pau lea o se mea faapea na tupu. Ua vaaia i lenei lava senituri le tele o ni mea na tutupu ona o le feitagai. A e peitai, ua ou talitonu, e mafai e le alofa ona faatoilaloina le ita. O se mea na ou vaai totino lava aʻu i ai. Ina ua amata ona ou auaufaatasi ma Molimau a Ieova, sa ou maofa lava i le alofa moni na latou faaalia i tagata o lanu ma talaaga eseese. O loo ou vaavaai i luma i le taimi e pei ona folafola mai e le Tusi Paia, o le a aʻoaʻoina ai e tagata uma lava le fealofani.”

Ioe, o le sosaiete faavaomalo o Molimau a Ieova, o le faamaoniga olaola lea e faapea, o le feitagai, e mafai ona aveesea. Po o le ā lava o latou talaaga, a e o loo tauivi pea Molimau ina ia suia le faaituau i le fefaaaloaloai ma ia soloia ese so o se faailoga vaaia o le faailoga ituaiga, faailoga lanu po o le lotonuu. O le tasi o faavae o lo latou taulau manuia, o lo latou maumauai lea e faaaʻoaʻo ia Iesu Keriso i le faaalia o le alofa e faavae i mataupu silisili. O le isi faavae, o lo latou vaavaai atu lea i le Malo o le Atua o le a na aumaia le iuga i so o se faamasinoga le tonu atonu o latou puapuagatia ai.

O le Malo o le Atua, o le vaifofo faaiu lea i le mauaina o se lalolagi e aunoa ma le feitagai, se lalolagi o le a le toe i ai se mea leaga e māfua ai le ita. Ua faamatalaina i le Tusi Paia e faapea o le “lagi fou,” o lenei pulega faalelagi o le a na faamaonia le oo mai o se lalolagi e aunoa ma se faamasinoga le tonu. O le a pule mai i “le lalolagi fou,” po o se sosaiete o tagata o e o le a aʻoaʻoina ina ia fealofani. (2 Peteru 3:13; Isaia 54:13) O loo ua faagasolo nei lena tulaga faaleaʻoaʻoga, e pei o le mea na tupu ia Max, Simone, ma le tele o isi molimau. O se faataʻimuaga lea o se polokalama o loo faia nei i le lalolagi aoao e soloiesea ai le feitagai ma ona pogai.

E ala i lana perofeta o Isaia, ua faamatala ai e Ieova le iuga: “Latou te le faia se mea leaga, latou te le faaumatia foi se mea i loʻu mauga paia uma; auā e tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova, e pei ona ufitia o le iliti tai i le suāsami.” (Isaia 11:9) O le a faamuta e le Atua lava ia le feitagai. O le a avea moni o se taimi o le alofa.

[Ata i le itulau 7]

Na ta e Nasi se numera o le falepuipui i le ogalima tauagavale o Max Liebster

[Ata i le itulau 8]

Ua lē pine a e mavae atu le feitagai

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga