Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 8/1 itu. 9-14
  • O Ieova—O se Atua o Lē e A‘oa‘o Mai

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O Ieova—O se Atua o Lē e A‘oa‘o Mai
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Tamā, Aʻoaʻo, Tane
  • Aʻoaʻoga Tāua Tele a Ieova
  • Le Motu o Tagata e Toatele o Ē ua Aʻoaʻoina
  • Le Auala e Aʻoaʻo ai Ieova
  • O le Malo o le a na Aumaia le Parataiso
    O le Malo o le a na Aumaia le Parataiso
  • O Lē na Molimau i ai Perofeta Uma
    Ia Tapuaʻi i le Atua Moni e Toʻatasi
  • O le Pulega o le Filemu a le Atua
    E Mafai Ona E Ola e Faavavau i Parataiso i le Lalolagi
  • A‘oa‘oina e Ieova Seia Oo mai Lava i Aso Nei
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 8/1 itu. 9-14

O Ieova—O se Atua o Lē e Aʻoaʻo Mai

“O le a aʻoaʻoina i latou uma lava e Ieova.”—IOANE 6:45, NW.

1. O le ā o loo faia nei e Iesu i Kapanaumi?

NA FAATOʻĀ uma lava ona faia e Iesu Keriso vavega, a e o lea ua vaaia o aʻoaʻo atu i se sunako i Kapanaumi, e latalata i le Vai o Kalilaia. (Ioane 6:1-21, 59) E toatele na faailoa atu lo latou lē talitonu ina ua fetalai o ia e faapea: “Ua ou alu ifo mai le lagi.” Na latou tomumumu e faapea: “E le o Iesu ea lenei le atalii o Iosefa, ua tatou iloa lona tamā ma lona tinā? O lenei foi, pe faapefea ona fai mai o ia, ua ou alu ifo mai le lagi?” (Ioane 6:38, 42) I le aoaia o i latou, na folafola atu e Iesu e faapea: “E le mafai se tasi ona sau ia te au, pe a le tosina mai e le Tamā ua auina mai aʻu; ou te toe faatuina foi o ia i le aso gataaga.”—Ioane 6:44.

2. O le ā le faavae o iai mo le talitonuina o le folafolaga a Iesu e faatatau i le toe tu?

2 Maeu se folafolaga ofoofogia—o le toe faatuina mai i le aso gataaga, pe a pule le Malo o le Atua! E mafai ona tatou talitonu i lenei folafolaga ona o loo faamautinoa mai e le Tamā, o Ieova le Atua. (Iopu 14:13-15; Isaia 26:19) E mautinoa lava, o Ieova o lē e aʻoaʻo mai e faapea o le a toe faatutūina mai ē ua maliliu, o le “aʻoaʻo silisili lea i aʻoaʻo uma lava.” (Iopu 36:22, Today’s English Version) I le uai atu i aʻoaʻoga a le Tamā, na sosoo ai ma le fetalai atu faapea o Iesu: “Ua tusia i le au perofeta, ʻO le a aʻoaʻoina i latou uma lava e Ieova.’”—Ioane 6:45, NW.

3. O ā fesili o le a tatou talanoaina?

3 E mautinoa lava, o se faaeaga le iai faatasi ma i latou ia na tusi faatatau i ai le perofeta o Isaia e faapea: “E aʻoaʻoina lau fanau uma lava e Ieova.” (Isaia 54:13) Pe e mafai ona tatou faatasia ai ma i latou na? O ai ua pei o fanau ia te ia ma ua mauaina ana aʻoaʻoga? O ā aʻoaʻoga tāua a Ieova e tatau ona tatou iloa ma gaoioi e tusa ai ina ia maua lana faamanuiaga? Na aʻoaʻo mai faapefea Ieova i le taimi ua teʻa, ma pe o faapea foi le ala o ia aʻoaʻo ai i aso nei? O fesili nei o le a tatou talanoaina?

Tamā, Aʻoaʻo, Tane

4. O ai o le fanau a Ieova na ia muamua mauaina ana aʻoaʻoga?

4 Na muamua avea Ieova ma Tamā ma Aʻoaʻo ina ua ia foafoaina lona Alo pele e toatasi, o Iesu a o lei avea ma tagata. Ua taʻua o ia “o le Upu,” ona o ia o le Fofoga fetalai Sili a Ieova. (Ioane 1:1, 14; 3:16) Na auauna le Upu i ʻtafatafa o le Tamā o se tufuga,’ ma na lelei le aʻoaʻoina o ia mai aʻoaʻoga a lona Tamā. (Faataoto 8:22, 30) O le mea moni, na avea o ia ma Sui po o se meafaigaluega, na ala mai ai ia te ia le foafoaina e le Tamā o isi mea uma lava, e aofia ai ʻatalii agaga o le Atua.’ Maeu so latou olioli na iai i le aʻoaʻoina e le Atua! (Iopu 1:6; 2:1; 38:7; Kolose 1:15-17) Mulimuli ane, sa foafoaina ai loa le uluai tagata o Atamu. Na avea foi o ia o se “atalii o le Atua,” ma ua faailoa mai e le Tusi Paia e faapea, na faatonutonuina o ia e Ieova.—Luka 3:38; Kenese 2:7, 16, 17.

5. O le ā le faaeaga faapitoa na leiloa ia Atamu, e ui i lea o ai na aʻoaʻoina e Ieova, ma aisea?

5 E faanoanoa lava, i le lē usiusitai ma le loto i ai o Atamu, na leiloa ai le faaeaga o le avea pea ma atalii o le Atua. O lea la, o ē tupuga mai ia te ia e lē mafai ona latou maua le faiā o le avea ma atalii o le Atua e ala i le tupuaga mai. A e peitai, na aʻoaʻo e Ieova tagata lē lelei atoatoa o ē sa vaavaai atu ia te ia mo le taʻitaʻiga. Mo se faaaʻoaʻoga, na faamaonia le avea o Noa o se “tagata amiotonu” o lē na ʻfeoai ma le Atua moni,’ ma o lea, na faatonutonuina ai Noa e Ieova. (Kenese 6:9, 13–Kenese 6:13-7:5) E ala i lona usiusitai, na faamaonia ai e Aperaamo le avea o ia ma “uo a le Atua,” ma o lea na aʻoaʻoina foi o ia e Ieova.—Iakopo 2:23; Kenese 12:1-4; 15:1-8; 22:1, 2.

6. O ai na silasila i ai Ieova o lana “fanau,” ma o le ā le ituaiga faiaʻoga na iai o ia ia i latou?

6 I se taimi umi mulimuli ane, i le vaitaimi o Mose, na ulu atu ai Ieova i se faiā faalefeagaiga ma le nuu o Isaraelu. O le iuga, na avea ai lena nuu ma ona tagata filifilia, ma sa vaai i ai o sona “atalii.” Na fetalai le Atua e faapea: “O loʻu atalii Isaraelu.” (Esoto 4:22, 23; 19:3-6; Teuteronome 14:1, 2) E faavae i lena faiā faalefeagaiga, sa mafai ai ona fai atu Isaraelu e pei ona faamauina e le perofeta o Isaia: “O oe Ieova o lo matou Tamā oe.” (Isaia 63:16) Na faia e Ieova lana tiute tauave faatamā ma aʻoaʻo atu ma le alofa i lana fanau, o Isaraelu. (Salamo 71:17; Isaia 48:17, 18) O le mea moni, ina ua lē faamaoni i latou, na ia augani atu ma le alofa mutimutivale ia i latou: “Le fanau liliu ese e, ina foi mai ia.”—Ieremia 3:14.

7. O le ā le faiā sa iai ia Isaraelu ma Ieova?

7 Ona o se āuga o le faiā faalefeagaiga ma Isaraelu, na avea ai foi Ieova ma Tane o le nuu i se uiga faafaatusa, ma na avea le nuu ma ana avā faafaatusa. Na tusi faapea le perofeta o Isaia e faatatau i lea avā faafaatusa: “Auā o le na faia oe o lau tane lea, o Ieova o ʻau o lona igoa lea.” (Isaia 54:5; Ieremia 31:32) E ui lava sa faataunuuina ma le faamaoni e Ieova lana vaega o se Tane, a e na avea le nuu o Isaraelu o se avā lē faamaoni. Na fetalai Ieova e faapea: “E moni, e pei o le fafine ona amio faaʻoleʻole i lana tane, ua faapea ona amio faaʻoleʻole ia te au o outou, le aiga o Isaraelu.” (Ieremia 3:20) Na faaauau ona augani atu Ieova i le fanau a lana avā lē faatuatua; na faaauau ona avea o ia ma o latou “Aʻoaʻo Sili.”—Isaia 30:20, NW; 2 Nofoaiga a Tupu 36:15.

8. E ui lava na teena e Ieova le nuu o Isaraelu, a e o ai lana avā e tali tutusa faafaatusa, lea na mulimuli ane iai?

8 Ina ua teena ma fasiotia e Isaraelu Lona Alo, o Iesu Keriso, na teena atoatoa ai loa o ia e le Atua. Na na lē toe avea ai loa lena nuu o Iutaia o se avā faafaatusa ia te ia, na faapena foi ona lē toe avea o ia ma Tamā ma Aʻoaʻo i lana fanau lē gauai. (Mataio 23:37, 38) E ui i lea, sa avea Isaraelu e na o se avā e fai ma ata po o se avā faafaatusa. Na sii mai e le aposetolo o Paulo le Isaia 54:1, o loo taʻua ai se “fafine pa,” o lē e ese ma manino lona eseesega mai le fafine “nofo tane,” le nuu lea o Isaraelu faaletino. Ua faailoa mai e Paulo e faapea o Kerisiano faauuina, o fanau a le “fafine pa,” o lē ua ia taʻua o “Ierusalema i lugā.” O lenei fafine tali tutusa faafaatusa, e faia aʻe i le faalapotopotoga a le Atua i le lagi o mea faiola agaga.—Kalatia 4:26, 27.

9. (a) O ai na faatatau i ai le fetalaiga a Iesu ina ua ia fetalai ʻe aʻoaʻoina lau fanau e Ieova’? (e) O le ā le faavae e avea ai tagata ma fanau faaleagaga a le Atua?

9 O lea, i le sunako i Kapanaumi, ina ua toe taʻua e Iesu le valoaga a Isaia: “E aʻoaʻoina lau fanau uma lava e Ieova,” na ia fetalai e faatatau ia i latou o ē o le a avea ma “fanau” a “Ierusalema i lugā,” le faalapotopotoga faalelagi a le Atua e pei o se avā. I le taliaina o aʻoaʻoga a le sui a le Atua mai le lagi, o Iesu Keriso, na mafai ai e lena au faalogologo mai Iutaia ona avea ma fanau a le fafine faalelagi a le Atua lea na avea muamua o se fafine e pa, ma faia aʻe ai “le nuu paia,” le “Isaraelu a le Atua” faaleagaga. (1 Peteru 2:9, 10; Kalatia 6:16) I le faamatalaina o le avanoa sili na faaavanoa atu e Iesu e avea ai ma fanau faaleagaga a le Atua, na tusi mai faapea le aposetolo o Ioane: “Ua maliu mai o ia i lona lava nuu, a e lei talia o ia e ona lava tagata. A o i latou uma e na talia o ia, ma faatuatua i lona suafa, na ia avatu i ai o lea manuia, ia avea i latou ma fanau a le Atua.”—Ioane 1:11, 12.

Aʻoaʻoga Tāua Tele a Ieova

10. Ina ua faatoʻā uma lava le fouvalega i Etena, o le ā na aʻoaʻo e Ieova e faatatau i le “fanau,” ma o ai na faamaonia le avea ma lena Fanau?

10 O Ieova, i le avea o se Tamā alofa, ua ia faailoa ai i lana fanau ana fuafuaga. O lea, ina ua faapogaia e se agelu fouvale le uluai ulugalii faaletagata ina ia lē usiusitai, na faailoa vave atu e Ieova le mea o le a ia faia ina ia faataunuu ai lana fuafuaga o le faia o le lalolagi ma parataiso. Na ia fetalai o le a ia tuuina le feitagai i le va o “le gata tuai,” o Satani le Tiapolo lea, “ma le fafine.” Ona ia faamatala mai ai lea e faapea o le “fanau” a le fafine, o le a matuā tuʻimomomoina le “ulu” o Satani. (Kenese 3:1-6, 15; Faaaliga 12:9; 20:9, 10) E pei ona tatou matauina, o le fafine—lea na mulimuli ane iloaina o “Ierusalema i lugā,”—o le faalapotopotoga faalelagi a le Atua o meafaiola agaga. A e o ai lana “fanau”? O ia o le Alo o le Atua, o Iesu Keriso, o lē na auina mai le lagi, ma o ia lea o le a mulimuli ane ai lava faaumatiaina Satani.—Kalatia 4:4; Eperu 2:14; 1 Ioane 3:8.

11, 12. Na faapefea ona faalautele atili mai e Ieova lana aʻoaʻoga tāua e faatatau i le “fanau”?

11 Na faalautele atili mai e Ieova lenei aʻoaʻoga tāua e tusa ai i le “fanau” ina ua ia folafola atu ia Aperaamo e faapea: “O le mea lea ou te . . . matuā faatoateleina lava lau fanau e pei o fetu o le lagi . . . o lau fanau foi e manuia ai atu nuu uma lava o le lalolagi.” (Kenese 22:17, 18) Na faaaogā e Ieova le aposetolo o Paulo e faamatala mai ai e faapea, o Iesu Keriso o le Fanau folafolaina lea a Aperaamo, a e o le a faapea foi ona avea isi ma vaega o le “fanau.” Na tusi faapea Paulo: “Afai foi e o Keriso outou, e moni, o le fanau outou a Aperaamo, o suli foi e tusa ma le mea na folafolaina.”—Kalatia 3:16, 29.

12 Na faailoa mai foi e Ieova e faapea o Keriso, le Fanau, o le a tupuga mai i le gafa tau tupu o Iuta, ma “e usiusitai foi atu nuu ia te ia.” (Kenese 49:10) E tusa ai i le tupu o Tavita mai le ituaiga o Iuta, na folafola atu Ieova e faapea: “Ou te tofia lana fanau ia faavavau, o lona nofoālii foi e pei o aso o le lagi. E faavavau lava lana fanau, o lona nofoālii foi e pei o le la lea i oʻu luma.” (Salamo 89:3, 4, 29, 36) Ina ua faasilasila atu e le agelu o Kaperielu le fanau mai o Iesu, na ia faamatala atu e faapea, o le tama, le Fanau a Tavita, o le Pule na tofia e le Atua. Na faapea mai Kaperielu: “E taʻua foi o le Alo o le Silisili ese; e foai atu e le Alii o le Atua ia te ia le nofoaiga a Tavita lona tamā; . . . o lona malo foi e leai sona gataaga.”—Luka 1:32, 33; Isaia 9:6, 7; Tanielu 7:13, 14.

13. Ina ia mauaina faamanuiaga a Ieova, e ao faapefea ona tatou tali atu i lana aʻoaʻoga?

13 Ina ia maua faamanuiaga a Ieova, e tatau ona tatou iloa ma amioai e tusa ai ma lenei aʻoaʻoga tāua tele e faatatau i le Malo o le Atua. E ao ona tatou talitonu na afio mai Iesu mai le lagi, o ia o le Tupu tofiaina a le Atua—le Fanau tau tupu o lē o le a na faatonutonuina le toe faafoisia o le Parataiso i le lalolagi—ma o le a ia toe faatutuina mai ē ua oti. (Luka 23:42, 43; Ioane 18:33-37) I Kapanaumi ina ua fetalai Iesu e uiga i le toe faatutuina mai o ē ua oti, sa tatau ona faamaonia atu i tagata Iutaia e faapea sa ia fetalai atu i le upu moni. Ioe, i na o ni nai vaiaso na muamua atu, atonu i inā i Kapanaumi lava, na ia toe faatuina ai le afafine e 12 tausaga o se alii pule i le sunako! (Luka 8:49-56) E mautinoa ua lava mafuaaga tatou te talitonu ai ma gaoioi e talafeagai ma aʻoaʻoga a Ieova e faagaee ai le faamoemoe e faatatau i lona Malo!

14, 15. (a) O le ā le tāua o le Malo o Ieova ia Iesu? (e) O le ā e manaomia ona tatou malamalama i ai ma mafai ona faamatala e faatatau i le Malo o Ieova?

14 Na uai atoatoa atu le olaga faalelalolagi o Iesu i le aʻoaʻo atu e faatatau i le Malo o Ieova. Na ia faia ma matua o lana faiva, ma na oo foi lava ina ia aʻoaʻoina ona soo e tatalo mo le malo. (Mataio 6:9, 10; Luka 4:43) O Iutaia moni i la le tino sa i le gafa i le avea ma ʻfanau o le malo,’ a e ona o le leai o se faatuatua, na lē maua ai e le toatele o i latou lena faaeaga. (Mataio 8:12; 21:43) Na faailoa mai e Iesu e faapea e na o se “lafu mamoe itiiti” e mauaina le faaeaga o le avea ma ʻfanau o le malo.’ O nei ʻfanau’ e avea ma “suli faatasi ma Keriso” i lona Malo faalelagi.—Luka 12:32; Mataio 13:38; Roma 8:14-17; Iakopo 2:5.

15 E toafia suli o le malo o le a ave aʻe e Keriso i le lagi e pule mai ma ia i le lalolagi? E na o le 144,000, e tusa ai ma le Tusi Paia. (Ioane 14:2, 3; 2 Timoteo 2:12; Faaaliga 5:10; 14:1-3; 20:4) A e na fetalai Iesu e iai “isi mamoe,” o ē o le a avea ma tagata i le lalolagi e pule mai i ai lena Malo. O i latou nei o le a olioli i le mauaina o le soifua mālōlōina lelei atoatoa ma le filemu e faavavau i luga o se lalolagi parataiso. (Ioane 10:16; Salamo 37:29; Faaaliga 21:3, 4) E manaomia ona tatou malamalama e faatatau i aʻoaʻoga a Ieova i le Malo ma ia mafai foi ona tatou faamatalaina atu.

16. O le ā le aʻoaʻoga tāua tele a Ieova e manaomia ona tatou aʻoaʻoina ma amioaʻi?

16 Na faailoa mai foi e le aposetolo o Paulo se tasi aʻoaʻoga tāua tele a Ieova. Na ia faapea mai: “Auā ua aʻoaʻoina outou lava e le Atua ia fealofani.” (1 Tesalonia 4:9) Ina ia faafiafia Ieova, e manaomia ona tatou faaalia atu lea alofa. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le Atua, o le alofa lava ia,” ma e ao ona tatou faaaʻoaʻo i lana faataʻitaʻiga o le faaaliina atu o le alofa. (1 Ioane 4:8; Efeso 5:1, 2) E faanoanoa lava, o le toatele o tagata ua matuā lē taulau ona aʻoaʻoina le alofa atu i o latou uso a tagata e pei ona aʻoaʻo mai e le Atua ia i tatou ia faia faapea. Po o faapefea i tatou? Pe ua tatou tali atu ea i lenei aʻoaʻoga mai ia Ieova?

17. O le uiga o ai e ao ona tatou faataʻitaʻi i ai?

17 E tāua tele lo tatou gauai atu i aʻoaʻoga uma a Ieova. Ia avea lo tatou uiga ia pei o le faisalamo o le Tusi Paia o lē na tusi e faapea: “Ieova e, ia e faailoa mai ia te au ou ala; ia e aʻoaʻo mai ia te au i ou magāala. Ia e taʻitaʻi mai ia te au i le mea moni mai ia te oe, ma aʻoaʻo mai ia te au.” “Ia e aʻoaʻo mai ia te au i au tulafono. Ia e aʻoaʻo mai ia te au i le faautauta lelei ma le poto . . . ia aʻoaʻo mai ia te au i au faamasinoga.” (Salamo 25:4, 5; 119:12, 66, 108) Afai e tutusa ou lagona ma lagona o le faisalamo, e mafai la ona e iai i le motu o tagata e toatele o ē ua aʻoaʻoina e Ieova.

Le Motu o Tagata e Toatele o Ē ua Aʻoaʻoina

18. O le ā na valoia e le perofeta o Isaia o le a tupu i o tatou taimi?

18 Na valoia e le perofeta o Isaia le mea o le a tupu i o tatou aso e faapea: “O aso e gata ai, e oo ina faatumauina ai o le mauga o i ai le fale o Ieova i tumutumu o atu mauga . . . ona gasolo ane ai lea o nuu uma i ai. E o mai lava nuu e tele, ma latou faapea ane, O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova, o le fale o le Atua o Iakopo; e aʻoaʻo mai foi o ia ia te i tatou i ona ala.” (Isaia 2:2, 3; Mika 4:2) O ai nei tagata ua aʻoaʻoina e Ieova?

19. O ai i aso nei o loo aofia ai ia i latou ua aʻoaʻoina e Ieova?

19 E aofia i latou i isi e ese mai i ē o le a pule ma Keriso i le lagi. E pei ona matauina muamua, na fetalai Iesu e faapea o loo ia te ia “isi mamoe”—o tagatānuu i le lalolagi o le Malo—e faaopoopo atu i le “lafu mamoe itiiti” o suli o le Malo. (Ioane 10:16; Luka 12:32) O le “motu o tagata e toatele” o ē faasaoina mai “le puapuaga tele,” o i latou ia o le vasega o isi mamoe, ma ua latou olioli i se tulaga talileleia i luma o Ieova e faavae i lo latou faatuatua i le toto na faamaligiina o Iesu. (Faaaliga 7:9, 14) E ui lava e lē o aofia tuusaʻo isi mamoe i le “fanau” o loo faatatau atu i ai le Isaia 54:13, a e ua faamanuiaina i latou e ala i le aʻoaʻoina e Ieova. O lea la, e fetaui ai foi ona latou taʻua le Atua o se “Tamā,” auā o le a iu ina avea o ia ma Tamā o lo latou Tamā e ala i le “Tamā o le Faavavau,” o Iesu Keriso.—Mataio 6:9; Isaia 9:6.

Le Auala e Aʻoaʻo ai Ieova

20. O ā auala o aʻoaʻo ai Ieova?

20 E tele auala e aʻoaʻo mai ai Ieova. Mo se faaaʻoaʻoga, na te faia faapea e ala mai i ana galuega o le foafoaga, lea o loo molimau mai e lē gata i lona soifua pea, a e faapena foi i le tele o lona poto. (Iopu 12:7-9; Salamo 19:1, 2; Roma 1:20) E faaopoopo atu i ai, e aʻoaʻo mai o ia e ala i fesootaiga tuusaʻo, e pei ona sa ia faia i le aʻoaʻoina o Iesu a o lei avea ma tagata. E pei o ni mea se tolu na tutupu ua faamaumauina, na ia fetalai tuusaʻo mai ai i le lagi i tagata o loo i le lalolagi.—Mataio 3:17; 17:5; Ioane 12:28.

21. O le ā le agelu na faaaogā faapitoa e Ieova e fai ma ona sui, a e faapefea ona tatou iloa na faaaogaina foi isi agelu?

21 E faaaogā foi e Ieova ona sui o agelu e aʻoaʻo atu, e aofia ai lana Ulumatua, “o le Upu.” (Ioane 1:1-3) E ui ina sa mafai ona fetalai tuusaʻo atu Ieova i lona atalii faaletagata lelei atoatoa o Atamu, i le faatoaga o Etena, a e foliga mai na ia faaaogā Iesu a o lei avea ma tagata e tautala atu mo Ia. (Kenese 2:16, 17) O ia lenei e foliga mai sa avea “o le agelu a le Atua, o le na muamua atu i ʻau a Isaraelu,” ma o lē na poloai faatatau i ai Ieova: “Ia . . . faalogo i lona leo.” (Esoto 14:19; 23:20, 21) E aunoa ma se masalosalo, o Iesu i le taimi muamua a o lei avea ma tagata, sa avea foi ma ʻalii sili o le vaegaau a Ieova,’ o lē na faaali atu ia Iosua ina ia faalototele ia te ia. (Iosua 5:14, 15) E faaaogā foi e Ieova isi agelu e faaoo maia ana aʻoaʻoga, e pei o ia na faaaogā e faaooina maia lana Tulafono ia Mose.—Esoto 20:1; Kalatia 3:19; Eperu 2:2, 3.

22. (a) O ai tagata o i le lalolagi ua faaaogā e Ieova e fai ma ona sui e aʻoaʻo atu ai? (e) O le ā le ala autū ua faaaogā e Ieova e aʻoaʻo ai tagata i aso nei?

22 E faaopoopo atu i ai, e faaaogā foi e Ieova le Atua sui faaletagata e aʻoaʻo atu ai. Sa paʻū i mātua Isaraelu le aʻoaʻoina o a latou fanau; o perofeta, o ositaulaga, o alii sili, ma sa Levī na latou aʻoaʻoina atu le Tulafono a Ieova i le nuu. (Teuteronome 11:18-21; 1 Samuelu 12:20-25; 2 Nofoaiga a Tupu 17:7-9) Sa avea Iesu ma Fofoga fetalai autū a le Atua i le lalolagi. (Eperu 1:1, 2) Sa masani ona fetalai Iesu e faapea, o mea o ia aʻoaʻo atu ai, o mea ia sa ia aʻoaʻoina moni lava mai le Tamā, o lea, sa faapea ona avea ai lana au faalogologo ma ē na aʻoaʻoina e Ieova. (Ioane 7:16; 8:28; 12:49; 14:9, 10) Ua uma ona faamaumauina fetalaiga a Ieova, ma i o tatou aso, na te aʻoaʻoina tagata e faavae autū mai lava i nei Tusitusiga faagaeeina.—Roma 15:4; 2 Timoteo 3:16.

23. O ā fesili o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai?

23 O loo tatou ola i taimi e sili ona tāua, ona ua folafola mai e le Tusi Paia e faapea, ʻi le vaitaimi faaiuiu o aso e gata ai [lea o loo tatou ola ai], e toatele tagata o le a aʻoaʻoina i ala o Ieova.’ (Isaia 2:2, 3) Ua saunia mai faapefea lenei faatonutonuina? O le ā e ao ona tatou faia ina ia tatou mauaina mai ai aogā, e faapena foi ma le faia o se vaega i le polokalama tele tau aʻoaʻoga a Ieova o loo agaʻi nei i luma? O le a tatou talanoaina ia fesili i le isi mataupu o sosoo mai.

E Faapefea ona E Tali?

◻ Na faapefea ona avea Ieova o se Tamā, o se Aʻoaʻo, ma o se Tane?

◻ O le ā ua aʻoaʻo mai e Ieova e faatatau i le “fanau”?

◻ O le ā le aʻoaʻoga tāua tele a le Atua e ao ona tatou tausisia?

◻ E faapefea ona aʻoaʻo mai Ieova?

[Ata i le itulau 10]

O le toe faatuina o le afafine o Iairo ua saunia ai se faavae e talitonu ai i le folafolaga a Iesu i le toe tu

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga