Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 1/15 itu. 13-18
  • Ia Savavali Pea ma le Atua

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ia Savavali Pea ma le Atua
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O se Ala Faifai Pea o le Olaga
  • Teena le Mailei o le Mautinoa Naʻuā ia te Oe Lava
  • Aua Neʻi Puleaina Oe e le Fefe i Tagata
  • Aua le Manatu Māmā i Fautuaga ua Tuuina Mai
  • Fesagaia ma le Manuia Popolega o le Olaga
  • Savavali i le Faatuatua, ae Lē o le Tino Mai o Mea!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
  • Aogā o le Mata‘u i le Atua Moni
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Ia Savavali Pea i le Ala a Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1999
  • Savavali Faatasi ma le Atua—O Laasaga Amata
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 1/15 itu. 13-18

Ia Savavali Pea ma le Atua

“Ia outou savavali i la le Agaga, ona le faia lea e outou o le tuʻinanau o le tino.”—KALATIA 5:16.

1. (a) I totonu o ā tulaga ma mo le ā le umi sa savavali ai Enoka ma le Atua? (e) O le ā le umi na savavali ai Noa ma le Atua, ma o ā avega tauave mamafa na ia tauaveina?

UA TAʻU mai e le Tusi Paia ia i tatou e faapea sa “savavali pea o Enoka ma le Atua moni.” E ui i gagana lē taupulea ma amioga faalemataʻu a tagata sa latou ola faatasi, ae sa ia maumauai pea e savavali faatasi ma le Atua seia oo lava ina faamutaina lona soifua i le 365 o ona tausaga. (Kenese 5:23, 24, NW; Iuta 14, 15) Sa “savavali [foi] Noa ma le Atua moni.” Na ia faia faapea a o ia tausia aʻe lona aiga, a o ia tauivi ma se lalolagi ua aafia i taaʻiga a agelu fouvale ma a latou fanau sauā, ma a o ia faatinoina faamatalaga auiliili uma sa aofia ai i le fausiaina o se vaa tele lea sa telē atu nai lo se isi lava vaa na fealuai i le sami i aso anamua. Sa la savavali pea ma le Atua ina ua mavae atu le Lolo tele, e oo lava foi i le taimi ina ua toe aliae le fouvalega faasaga ia Ieova i Papelu. O le mea moni, sa savavali pea Noa ma le Atua seia oo lava i lona maliu ina ua 950 ona tausaga.—Kenese 6:9; 9:29.

2. O le ā le uiga o le ‘savavali faatasi ma le Atua’?

2 I le taʻua faapea sa “savavali” nei tane faatuatua ma le Atua, o loo faaaogā e le Tusi Paia le faaupuga i se uiga faafaatusa. O lona uiga sa amioaʻi Enoka ma Noa i se uiga na avatu ai se faamaoniga o se faatuatua malosi i le Atua. Sa la faia mea na poloaiina ai i laua e Ieova e pulea ai o la olaga ina ia ogatusa ma mea na la iloa e uiga ia te ia mai ana feutagaiga ma tagata. (Faatusatusa i le 2 Nofoaiga a Tupu 7:17.) E lē gata sa la faaali mai se maliega faalemafaufau i mea na fetalai ai le Atua ma faia, ae na la gaoioi foi i mea uma lava na ia faafinagaloina—e lē na o nisi mea ae o mea uma lava i le tele sa la mafai ona faatinoina ai i o la tulaga o ni tagata lē lelei atoatoa. O lea, mo se faaaoaoga, na faia tonu lava e Noa mea na poloai ai le Atua ia te ia. (Kenese 6:22) Sa lei faia e Noa ni mea e sili atu mai faatonuga na tuuina atu ia te ia, ae sa lei faatalale foi ma faifaiaga. Ona o ia o se tasi na olioli i se faiā mafana ma Ieova, sa ia saʻoloto ai e tatalo atu i le Atua ma faatāuaina le taitaiga tauatua, na la savavali ai ma le Atua. Po o e faia ea lena mea?

O se Ala Faifai Pea o le Olaga

3. O le ā e matuā tāua mo i latou uma ua avea ma auauna tuuina atu ma papatisoina a le Atua?

3 E faamafanafanaloto le matauina o tagata o loo amata ona savavali faatasi ma le Atua. A o latou uia laasaga tonu e ogatusa ma le finagalo o Ieova, ua latou aumaia ai se faamaoniga o le faatuatua, lea pe a aunoa ma sea faatuatua e leai se tasi e mafai ona ia faafiafiaina le Atua. (Eperu 11:6) Maeu lo tatou olioli auā i tausaga taitasi, i se faatatauga mo le lima tausaga ua tuanai atu, e silia i le 320,000 tagata ua tuuina atu i latou lava ia Ieova ma foai atu i latou mo le papatisoga i le vai! Peitai e tāua foi mo i latou ma i tatou uma lava ona savavali pea faatasi ma le Atua.—Mataio 24:13; Faaaliga 2:10.

4. E ui sa latou faaalia sina faatuatua, ae aisea na lē ulu atu ai i le Nuu Folafolaina le toatele o tagata Isaraelu o ē na tuua Aikupito?

4 I aso o Mose, sa manaomia le faatuatua ina ia mafai ai e se aiga Isaraelu ona faamanatu le Paseka i Aikupito ma ia sausauina le toto i pou o faitotoa ma i le pito i luga o le faitotoa o lo latou fale. (Esoto 12:1-28) Ae peitai, sa vaivai le faatuatua o le toatele ina ua latou vaaia le autau a Farao o loo tulitatao maia i latou i le Sami Ulaula. (Esoto 14:9-12) Ua faaalia e le Salamo 106:12 (NW) e faapea ina ua latou sopoia ma le saogalemu le ilititai mātūtū ma vaaia tafega tetele o le vai o loo faaumatia ai le autau a Aikupito, ona latou toe “faatuatua ai lea i le afioga a [Ieova].” Ae peitai, e lei leva lava mulimuli ane a o iai i le vaomatua, na amata ai ona faitio le fanauga a Isaraelu e faatatau i vaiinu, i meaʻai, ma le taitaiga. O le lipoti lē lelei a sipai e toʻa sefulu mai le toʻa sefululua o ē na toe foi mai le Nuu Folafolaina, na faapogaia ai lo latou matataʻu. Ona o na tulaga, ua faapea mai ai le Salamo 106:24, (NW) “sa lei faatuatua i latou i le afioga a [le Atua].” Na latou toe fia foi atu i Aikupito. (Numera 14:1-4) Po o le ā lava se faatuatua na ia i latou, na faatoʻā faaalia pe a latou vaaia ni faaaliga ofoofogia o le mana tauatua. Sa latou lei savavali pea faatasi ma le Atua. O le iuga, na lei ulu atu ai na tagata Isaraelu i le Nuu Folafolaina.—Salamo 95:10, 11.

5. Ua faapefea ona fesootai atu le 2 Korinito 13:5 ma le Faataoto 3:5, 6 i le savavali faatasi ma le Atua?

5 Ua timai mai le Tusi Paia ia i tatou: “Ina tofo-tofo ia outou ia te outou, po ua outou i le faatuatua; ina suesue ifo ia ia te outou.” (2 Korinito 13:5) O le iai “i le faatuatua” o lona uiga o le pipii mau atu i talitonuga uma faa-Kerisiano. E tāua tele lenei mea pe afai tatou te fia taulau manuia i le savavali faatasi ma le Atua i aso uma o lo tatou olaga. Ina ia savavali faatasi ma le Atua, e ao foi ona tatou faaalia le uigā o le faatuatua, i le faalagolago atoatoa atu ia Ieova. (Faataoto 3:5, 6) E anoanoai togafiti ma mailei e mafai ona maileia ai i latou o ē ua lē taulau ona latou faia faapea. O ā nisi o nei togafiti ma mailei?

Teena le Mailei o le Mautinoa Naʻuā ia te Oe Lava

6. O le ā ua iloa e Kerisiano uma lava e faatatau i le faitaaga ma le mulilua, ma o ā o latou lagona e uiga i nei agasala?

6 O tagata taitoatasi uma o ē ua suesueina le Tusi Paia, ua tuuina atu o latou ola ia Ieova, ma ua papatisoina, latou te iloa e taʻusalaina e le Afioga a le Atua le faitaaga ma le mulilua. (1 Tesalonia 4:1-3; Eperu 13:4) Ua ioe i latou na e saʻo lenei mea. E iai lo latou faanaunauga e fia ola e ogatusa ma lea mea saʻo. Peitai, o loo avea pea amioga lē mamā faaleituaiga o se tasi o mailei o loo sili ona taulau manuia a Satani. Aisea?

7. I Fanua Laugatasi o Moapi, na faapefea ona aafia tane Isaraelu i amioga sa latou iloa e sese?

7 I le amataga, o i latou ua aafia i na amioga lē mamā atonu latou te lei fuafua e faia faapea. Atonu sa moni foi lena mea i tagata Isaraelu a o iai i Fanua Laugatasi o Moapi. I tane Isaraelu ia sa iai le faalogona o le fiu i le olaga i le vaomatua, ina ua faatosina ane fafine Moapi ma fafine Mitiana ia i latou, i le taimi muamua atonu sa foliga atu ia i latou o loo faaleuo ma talimalo ane nei fafine. Ae o le ā na tupu ina ua talia e tagata Isaraelu ni valaaulia ina ia faifaimea faatasi ma tagata sa auauna atu ia Paala ae lē o Ieova, o tagata sa tuufau o latou afafine (e oo lava i aiga taualoa) e faia feusuaiga ma tamaloloa e lē o faaipoipo atu i ai? Ina ua amata ona faananau atu manatu o tane mai le togalauapi a Isaraelu i na auaufaatasiga, ona maileia ai loa lea o i latou e faia mea sa latou iloa e sese, ma o le iuga na fasiotia ai i latou.—Numera 22:1; 25:1-15; 31:16; Faaaliga 2:14.

8. I o tatou aso, o le ā e ono taitaia ai se Kerisiano i le faia o amioga lē mamā faaleituaiga?

8 O le ā e ono faapogaia ai se tagata e paʻū atu i se mailei faapena i o tatou aso? E ui atonu o loo ia iloa le matuia o amioga lē mamā faaleituaiga, ae afai na te lē o amanaia foi le matautia o le mautinoa naʻuā ia te ia lava, atonu la na te faataga ai o ia e oo atu i se tulaga e ono pulea atoa ai ona mafaufauga lelei e le faaosoosoga ina ia faia measese.—Faataoto 7:6-9, 21, 22; 14:16.

9. O ā lapataiga faale-Tusi Paia e mafai ona leo-leomaluina ai i tatou mai amioga lē mamā?

9 I se gagana tuusaʻo ua lapatai mai ai le Afio-ga a le Atua ia i tatou ina ia aua neʻi faaseseina i le manatu faapea ua matuā lava lo latou malosi o le a lē mafai ai e aumea leaga ona faaleagaina i tatou. E aofia ai i lena mea le matamata i polokalame o televise o loo faamatilatila mai ai olaga o tagata e faia amioga lē mamā ma le vaavaai atu i mekasini o loo faagaee mai ai tuinanauga i amioga lē mamā. (1 Korinito 10:11, 12; 15:33) E oo lava i auaufaatasiga ma uso talitonu i ni tulaga e lē o saʻo, e mafai foi ona taitaia atu ai i faafitauli matuia. E malosi tele le fetosinaai i le va o ituaiga. Ona o le manatu mamafa ma le alofa o le faalapotopotoga a Ieova, ua lapatai mai ai ina ia alofia le iai na o oulua ma se tasi o le isi ituaiga o lē e te lua lē o faaipoipo pe e lē o sou tauaiga, e aunoa ma le iloa mai o oulua e isi. Ina ia savavali pea faatasi ma le Atua, e manaomia ai ona tatou teena le mailei o le mautinoa naʻuā ia te oe lava ae utagia le fautuaga lapatai lea ua ia tuuina mai ia i tatou.—Salamo 85:8.

Aua Neʻi Puleaina Oe e le Fefe i Tagata

10. Ua faapefea i le “fefe i tagata” ona tupu ai le mailei?

10 O le isi lamatiaga o loo taʻua lea i le Faataoto 29:25, o loo faapea mai: “O le fefe i tagata e tupu ai le mailei.” O le mailei a se tagata tulimanu e masani ona aofia ai se maea ua faamatasele e toso ma mau lelei i le ua, po o ni maea e sele ai vae o se manu. (Iopu 18:8-11) O le fefe i tagata e mafai foi ona taofia ai faapena le tomai o se tagata e tautala atu ma le saʻoloto ma gaoioi i se auala e faafiafiaina ai le Atua. O le faanaunauga e faafiafiaina isi o se uiga masani, ae e lē faa-Kerisiano foi se lē faaaloalo faauamaaa i mea o loo manatu ai isi tagata. Peitai e manaomia le paleni. Pe afai o le popole i ni uiga e ono faaalia mai e isi tagata e faapogaia ai se tasi e faia mea o loo faasaina e le Atua po o le faamaamulu mai le faia o mea o loo poloaiina e le Afioga a le Atua, o lona uiga la o lena tagata ua maileia.

11. (a) O le ā le puipuiga faasaga i le faatagaina e se tasi o le fefe i tagata e puleaina ai o ia? (e) Ua faapefea ona fesoasoani Ieova i ana auauna o ē sa tauivi ma le fefe i tagata?

11 O le puipuiga faasaga i lena mailei o loo faalagolago lea, e lē i se uiga na fanau mai ma se tasi, ae i lona “faatuatua ia Ieova.” (Faataoto 29:25e) O le faatuatua i le Atua, e oo ai lava i se tagata o ona uiga masani o le matamuli e mafai ona ia faaleleia lena uiga ina ia avea ai o sē e lototele ma mautu. O le umi lava o le a siomia ai i tatou e omiga mai lenei faiga o mea faasatani, o le a manaomia ai foi ona tatou leoleomalu ina ia lē maileia e le fefe i tagata. E ui sa iai se talaaga lelei o le perofeta o Elia i lana auaunaga loto-tele, ae ina ua faamataʻu o ia e Iesepela o le a fasiotia, sa fefe o ia ma sola ese. (1 Tupu 19:2-18) Ona o omiga, na fefe ai le aposetolo o Peteru ma ia faafitia lona iloaina o Iesu Keriso, ma i tausaga mulimuli ane, na avea ai foi lona fefe ma pogai o lona faia o se gaoioiga na feteenai ma le faatuatua. (Mareko 14:66-71; Kalatia 2:11, 12) Peitai ane, na taufai talia uma e Elia ma Peteru le fesoasoani faaleagaga, ma faatasi ai ma lo la talitonu maumauai ia Ieova, na la auauna atu ai pea i le Atua i se tulaga talileleia.

12. O ā faaaoaoga i aso nei ua faaalia ai auala ua fesoasoani i tagata taitoatasi e alofia le faatagaina o le fefe e faapogai ai lo latou faatalatū mai le faafiafiaina o le Atua?

12 E toatele auauna a Ieova i o tatou aso ua latou aʻoaʻoina foi le auala e manumalo ai mai le mailei o le fefe. Sa taʻutino mai e se teine talavou Molimau i Guyana e faapea: “I le aʻoga, e malosi tele le tauiviga ina ia teena omiga mai ē e tupulaga faatasi.” Ae na ia toe faapea mai: “E faapena foi le malosi o loʻu faatuatua ia Ieova.” Ina ua tauemua o ia e lona faiaʻoga i luma o le vasega atoa ona o lona faatuatuaga, sa ia tatalo lē leoa atu ia Ieova. Mulimuli ane ina ua na o i laua, ona ia avatu ai lea o se molimau fuafua lelei i le faiaʻoga. A o asiasi atu i lona nuu moni i Benin, na maumauai ai se tama talavou sa ia aʻoaʻoina mea o loo faafinagaloina e Ieova, ina ia tiai se faatusa na vane e lona tamā mo ia. Na iloa e le tama talavou e leai se ola o le faatusa, ma sa lē fefe foi i ai, peitai sa ia nofouta foi atonu o le a feita tagata o le nuu ma saili e fasioti o ia. Na ia tatalo ia Ieova, ma i le po na ia aveina ai loa le tupua i le togavao ma faatamaia. (Faatusatusa i le Faamasino 6:27-31.) Ina ua amata e se fafine i le Dominican Republic ona auauna ia Ieova, sa faatonuina o ia e lana tane e filifili po o le auauna ia Ieova po o lo la nonofo pea. Sa faamataʻuina o ia e lana tane i le tatala o le la faaipoipoga. Pe o le a avea ea lona fefe e na te lafoaia ai lona faatuatuaga? Na ia tali mai: “Pe ana faapea sa aafia ai ni amioga lē faamaoni, semanū ua ou masiasi, peitai ou te lē masiasi i le auauna atu ia Ieova le Atua!” Sa ia savali pea faatasi ma le Atua, ma na mulimuli ane aufaatasi atu ia te ia lana tane i le faia o le finagalo o Ieova. I le faalagolago atoatoa atu i lo tatou Tamā faalelagi, e mafai ai foi ona tatou alofia le faatagaina o le fefe i tagata e faapogai ai lo tatou toe solomuli ese mai le faia o le mea ua tatou iloa o le a faafiafiaina ai Ieova.

Aua le Manatu Māmā i Fautuaga ua Tuuina Mai

13. O le ā le mailei lea o loo lapataia ai i tatou i le 1 Timoteo 6:9?

13 E ui o nisi mailei ua faaaogā e tagata tulimanu ua fuafua e puʻe ai so o se manu e ono uia se vaipanoa patino, peitai o isi mailei e tosina mai ai manu e ala i le tuu i ai o se maunu e foliga manaia mai. I le toatele o tagata, ua pei ai oa o lena mailei taufaasee. (Mataio 13:22) I le 1 Timoteo 6:8, 9, ua faalaeiauina ai i tatou e le Tusi Paia ina ia loto malie i mea e aai ma oofu ai. Ona lapatai mai lea: “O e manao i le fia mauoa, e maua i latou i le faaosoosoga, ma le mailei, ma tuʻinanau e tele e valea ai ma leaga ai, o mea ia e goto ai tagata i le fanoga ma le malaia.”

14. (a) O le ā e ono taofia ai se tagata mai le utagiaina moni o le fautuaga ina ia loto malie i mea e aai ma oofu ma nonofo ai? (e) E faapefea i le malamalamaga sese i oa ona faapogaia ai se tasi e manatu māmā i le lapataiga o loo faamauina i le 1 Timoteo 6:9? (i) I le ā le auala e ono mafai ai e “le tuʻinanau o mata” ona faatauasoina nisi i le mailei o loo faatalitalia maia i latou?

14 E ui lava i lenei lapataiga, ae toatele ua maileia talu ai lo latou lē faatatauina o le fautuaga ia i latou. Aisea? Pe lē o le faamaualuga ea ua uunaia ai i latou e maumauai pea e pipii atu i se ituaiga o olaga e manaomia ai nisi mea e sili atu nai lo o “mea e aai ai ma mea e oofu ai” lea ua faalaeiauina i tatou e le Tusi Paia ina ia loto malie i ai? Pe e lē atonu ea ua latou manatu māmā i le lapataiga a le Tusi Paia ona ua latou faavasega oa e tusa ai ma oloa ia o loo mauaina e tagata e sili ona mauoloa? O loo taʻua e le Tusi Paia le naunautai e fia mauoa i le tuufaafeagai ma le faamalieina i mea e aai ma oofu ai. (Faatusatusa i le Eperu 13:5.) Po o “le tuʻinanau o mata”—le faanaunauga ina ia maua mea o loo latou vāai i ai, ua oo lava ina faataulaga ai mea faaleagaga—ua faapogaia ai i latou ina ia tuuina manaoga mo le tapuaiga moni e faatulaga lua? (1 Ioane 2:15-17; Hakai 1:2-8) Maeu le sili atu ona fiafia o i latou o ē utagiaina moni le fautuaga a le Tusi Paia ma savavali faatasi ma le Atua e ala i le avea o le auaunaga ia Ieova o le taulaiga autū o o latou olaga!

Fesagaia ma le Manuia Popolega o le Olaga

15. O ā tulaga e mautinoa ua faapogaia ai popolega i le toatele o tagata o Ieova, ma o le ā le mailei e tatau ona tatou mataalia i ai pe a tatou fesagai ma na omiga?

15 O le popole mo le mauaina o mea manaomia o le olaga o se uiga e sili ona taatele nai lo le naunautai e fia mauoa. O le toatele o auauna a Ieova o loo ola aʻe i ni nai meatotino o loo latou mauaina. Latou te galulue mamafa mo le tele o itula ina ia maua na o ni lavalava manaomia, se fale e momoe ai o latou aiga i le po, ma ni nai meaʻai mo le aso. O isi o loo tauivi ma faafitauli ona o maʻi pe ua iai foi i le olaga matua a lē o i latou po o nisi foi o o latou aiga. Pagā le faigofie ona avea na tulaga ma pogai e mou ese atu ai manaoga faaleagaga mai o latou olaga!—Mataio 13:22.

16. Ua faapefea ona fesoasoani mai Ieova ia i tatou ina ia faafesagaia omiga o le olaga?

16 Ona o le alofa, ua taʻu mai ai e Ieova ia i tatou le mapusaga o le a tofo i ai i le pulega a le Malo faa-Mesia. (Salamo 72:1-4, 16; Isaia 25:7, 8) Ua ia fesoasoani mai foi ia i tatou ina ia fesagaia omiga o le olaga i le taimi nei, e ala i le tuuina mai ia i tatou o fautuaga i le auala e faatulaga saʻo ai mea e tatau ona tatou faamuamuaina. (Mataio 4:4; 6:25-34) Ua faamalosiau mai Ieova ia i tatou, e ala i le taʻuina mai o tala i auala na ia fesoasoani atu ai i ana auauna i aso ua mavae. (Ieremia 37:21; Iakopo 5:11) Ua ia faamalosia i tatou e ala i le iloa faapea, e tusa lava po o le ā se mala e oo mai ia i tatou, ae tumau pea lona alofa i ana auauna faamaoni. (Roma 8:35-39) Mo i latou o ē faalagolago atu ia Ieova, ua ia folafola mai i ai: “Ou te le tuua lava oe, ou te le tuulafoai lava ia te oe.”—Eperu 13:5.

17. Aumai ni faaaoaoga o ni auala na mafai ai pea e nisi tagata o ē o loo aafia i mala matautia ona savavali faatasi ma le Atua.

17 I le faamalosia i lenei iloa, ua faaauau ai ona savavali Kerisiano moni faatasi ma le Atua nai lo le liliu atu i ala faalelalolagi. O le filosofia masani faalelalolagi a tagata matitiva i le tele o atunuu e faapea, o le aveina o ni mea mai se tasi o loo tele ana mea, ina ia mafai ona e fafagaina lou aiga e lē o se gaoi lena mea. Peitai o i latou o ē savavali i le faatuatua latou te teena lena manatu. E sili atu ona tāua ia i latou le faamaoniga a le Atua nai lo se isi lava mea, ma e latou te faatalitali atu ia te ia o le a ia tauia mai a latou amioga faamaoni. (Faataoto 30:8, 9; 1 Korinito 10:13; Eperu 13:18) Na iloa e se fafine i Initia ua oti lana tane e faapea, o le naunautai e galue faatasi ai ma le faasoasoa lelei sa fesoasoani lea ia te ia e gafatia ai. Nai lo le faitio i lona tulaga sa iai, ae sa ia iloa lelei, pe afai na te faamuamua le Malo o le Atua ma lana amiotonu i lona olaga, o le a faamanuia e Ieova ana taumafaiga ina ia maua mea manaomia mo ia ma lana tama tama. (Mataio 6:33, 34) E anoanoai le faitau afe o tagata i le lalolagi aoao ua latou faataitaia lena mea, e ui lava i mala latou te ono fetaiai, ae ua avea Ieova ma o latou lafitaga ma ʻolo malosi. (Salamo 91:2) Po o moni ea lena mea ia te oe?

18. O le ā le ki i le alofiaina o mailei o le lalolagi a Satani?

18 O le umi lava tatou te ola ai i lenei faiga o mea, o le a iai pea foi mailei e ao ona alofia. (1 Ioane 5:19) Ua faailoa mai e le Tusi Paia nei mailei ma taʻu mai ia i tatou le auala e alofia ai. O i latou e alolofa moni ia Ieova ma iai se mataʻu lelei ina ia lē faatiga i lona finagalo, e mafai ona latou faatautaia ma le manuia na mailei. Pe afai latou te ‘savavali pea i la le agaga,’ o le a latou lē lolo atu ai i ala faalelalolagi. (Kalatia 5:16-25) Mo i latou uma o ē o loo ati ae moni o latou olaga i la latou faiā ma Ieova, ua ia i latou se faamoemoe sili o le savavali faatasi ma le Atua, ma olioli i le faiā mafana ma ia e faavavau.—Salamo 25:14.

O le ā Sou Manatu?

◻ E mafai faapefea ona avea ma mailei le mautinoa naʻuā o le tagata ia te ia lava?

◻ O le ā e mafai ona puipuia ai i tatou mai le puleaina e le fefe i tagata?

◻ O le ā e ono faapogaia i tatou ia lē taulau i le faatatauina o le fautuaga i le lamatiaga mai le sailia o oa?

◻ O le ā e mafai ai ona tatou alofia le maileia i popolega o le olaga?

[Ata i le itulau 16, 17]

E toatele o loo savavali pea faatasi ma le Atua i le olaga atoa

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga