Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 2/1 itu. 8-13
  • O Ieova o le Atua o Feagaiga

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O Ieova o le Atua o Feagaiga
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Feagaiga ma Aperaamo
  • “Le Feagaiga Tuai”
  • Faamanuiaga e Ala Mai le Feagaiga o le Tulafono
  • Tagata Liulotu i Isaraelu
  • Ua Faamanuia e Ieova le Fanau a Aperaamo
  • Se Feagaiga Fou na Manaomia
  • O Faamanuiaga Silisili e Ala Mai i le Feagaiga Fou
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Feagaiga e Aafia ai le Fuafuaga e Faavavau a le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1989
  • E Avea Outou “ma Malo o Ositaulaga”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2014
  • Pe o le a E Maua ni Aogā mai Feagaiga a le Atua?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1989
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 2/1 itu. 8-13

O Ieova o le Atua o Feagaiga

“Ou te osia ai le feagaiga fou ma le aiga o Isaraelu, ma le aiga o Iuta.”—IEREMIA 31:31.

1, 2. (a) O le ā le faamanatuga na faavaeina e Iesu i le po o Nisani 14, 33 T.A.? (e) O le ā le feagaiga lea na faasino atu i ai Iesu e fesootai atu i lona maliu?

I LE po o Nisani 14, 33 T.A., na faamanatu ai e Iesu le Paseka faatasi ma ona aposetolo e toʻa 12. Talu ai sa ia silafia o lana talisuaga faaiu lea ma i latou, ma ua lē o toe umi ona maliu lea o ia i lima o ona fili, o lea na faaaogā ai e Iesu lea faatasiga e faamatala atu ai le tele o mataupu tāua i ona soo vavalalata.—Ioane 13:1–17:26.

2 O le taimi lena, ina ua uma ona faateʻa ese Iuta le Sekara, na faavaeina ai e Iesu le faamanatuga e tasi faalelotu e faia i tausaga uma lea ua poloaia mo Kerisiano—le Faamanatuga o lona maliu. Ua faapea mai le tala: “O loo latou aai, a e tago Iesu i le areto, ua faafetai, ona tofitofi ai lea, ma avatu i le au soo, ua faapea atu, ‘Ina tago ia, ina aai; o loʻu tino lenei.’ Ua tago foi o ia i le ipu, ua faafetai, ona avatu ai lea e ia ia te i latou, ua faapea atu, ‘Ina inu ia outou uma i ai; auā o loʻu toto lenei, o le toto o le feagaiga ua faamaligiina mo tagata e toatele e faamagalo aʻi agasala.’” (Mataio 26:26-28) Sa tatau i soo o Iesu ona latou faamanatuina lona maliu i se auala e faigofie ma mamalu. Ma sa faasino atu Iesu i se feagaiga e fesootai ma lona maliu. I le tala a Luka, ua taʻua ai o “le feagaiga fou.”—Luka 22:20.

3. O ā fesili ua fesiligia e faatatau i le feagaiga fou?

3 O le ā le feagaiga fou? Pe afai o le feagaiga fou, po o lona uiga ea la e iai se feagaiga tuai? Po o iai nisi feagaiga e fesootai atu i lea feagaiga fou? O fesili tāua nei auā na fetalai Iesu o le toto o le feagaiga o le a faamaligiina “e faamagalo aʻi agasala.” E matuā manaomia lava e i tatou uma lena faamagaloga.—Roma 3:23.

Le Feagaiga ma Aperaamo

4. O le ā le folafolaga anamua ua fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le feagaiga fou?

4 Ina ia malamalama i le feagaiga fou, e lelei pe a tatou toe foi i tuā lava i le toetoe 2,000 tausaga a o lei amataina le faiva a Iesu i le lalolagi, i le taimi na faimalaga ese ai Tara ma lona aiga—e aofia ai Aperamo (lea na mulimuli ane igoa o Aperaamo) ma le avā a Aperamo, o Sarai (lea na mulimuli ane igoa o Sara)—mai Uro le nuu mauoloa o tagata Kaletaia, ma agaʻi atu i Karana i le itu i mātū o Mesopotamia. Sa latou nonofo ai iina seia oo ina maliu Tara. Mulimuli ane, ina ua poloaiina e Ieova, na sopoia ai e Aperaamo ua 75 ona tausaga le Vaitafe o le Eufirate ma faimalaga atu i le itu i saute i sisifo agaʻi i le nuu o Kanana, ina ia nofo ai i se olaga maumau solo i faleie. (Kenese 11:31–12:1, 4, 5; Galuega 7:2-5) O le tausaga lena e 1943 T.L.M. A o iai pea Aperaamo i Karana, na fetalai atu Ieova ia te ia: “Ou te faia oe ma nuu tele, ou te faamanuia foi ia te oe, ou te matuā faamamaluina lou igoa; e manuia foi oe. Ou te faamanuia atu ia te i latou o e faamanuia ia te oe, ou te faamalaia atu foi ia te i latou o e fetuu ia te oe; [“e faamanuia foi ia i latou lava ona o oe o aiga uma o le laueleele,” NW].” Mulimuli ane, ina ua sopo atu Aperaamo i totonu o Kanana, ona toe fetalai atu lea o Ieova: “Ou te foaiina atu lenei lava nuu mo lau fanau.”—Kenese 12:2, 3, 7.

5. O le folafolaga a Ieova ia Aperaamo ua fesootai atu i le ā le valoaga i le talafaasolopito?

5 O le folafolaga ia Aperaamo sa fesootai atu i le isi folafolaga a Ieova. O le mea moni, na avea ai Aperaamo ma tagata autū i le talafaasolopito faaletagata, o se fesootaiga atu i le faataunuuga o le uluai valoaga ua faamauina. Ina ua mavae ona agasala Atamu ma Eva i le faatoaga o Etena, na folafola ai e Ieova le faasalaga mo i laua uma, ma i lena lava taimi, na ia taʻu atu ia Satani, o lē na faaseseina Eva, i le fetalai atu i ai: “Ou te faatupuina le feitagai ia te oulua ma le fafine, o lau fanau foi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu, a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae.” (Kenese 3:15) O le feagaiga a Ieova ma Aperaamo na faaalia mai ai faapea, o le Fanau lea o le a ia faaleaogaina uma gaoioiga a Satani, o le a aliai mai i le gafa o lena augātamā faatuatua.

6. (a) E ala mai ia te ai o le a faataunuuina ai le folafolaga a Ieova ia Aperaamo? (e) O le ā le feagaiga faa-Aperaamo?

6 Talu ai sa fesootai atu le folafolaga a Ieova i se fanau, o lea na manaomia ai e Aperaamo se atalii e mafai ona faaui mai ai le Fanau. Peitai ua amata ona matutua uma o la soifua ma Sara, ae lei iai lava se la tama. Peitai ane, na iu ina faamanuiaina e Ieova i laua, i le toe faaolaolaina faavavega lea o o la malosi faafanautama, ma fanauina ai loa e Sara mo Aperaamo se atalii, o Isaako, ma faaauauina ai pea le folafolaga o le fanau. (Kenese 17:15-17; 21:1-7) I tausaga mulimuli ane, ina ua uma ona tofotofoina le faatuatua o Aperaamo—e oo atu lava i le tofotofoina o lona loto malie e ofoina lona atalii pele, o Isaako, e fai ai se taulaga—na toe faamanatu atu ai foi e Ieova lana folafolaga ia Aperaamo: “O le mea lea ou te matuā faamanuia ai ia te oe, ma ou matuā faatoateleina lava lau fanau e pei o fetu o le lagi, e pei o le oneone foi i le matafaga; e maua foi e lau fanau faitotoa o e ita ia i latou; o lau fanau foi [“e faamanuia ai e atunuu uma lava o le lalolagi i latou lava,” NW]; auā ua e usiusitai i laʻu upu.” (Kenese 22:15-18) O lenei folafolaga faaumiumi e masani ona taʻua o le feagaiga faa-Aperaamo, ma o le feagaiga fou lea na iai mulimuli ane sa fesootai vavalalata atu i ai.

7. Na faapefea ona faateleina le aofai o le fanau a Aperaamo, ma o ā tulaga na iu ai ina latou nonofo i Aikupito?

7 Na oo mai le taimi, ona maua lea o se masaga tama a Isaako, o Esau ma Iakopo. Na filifilia e Ieova Iakopo e avea ma augātamā o le Fanau Folafolaina. (Kenese 28:10-15; Roma 9:10-13) E toasefululua atalii o Iakopo. E manino mai, ua oo nei i le taimi mo le fanau a Aperaamo e amata ai ona faatoateleina. Ina ua avea atalii o Iakopo o ni tagata matutua, ma o le toatele o tama ua fai a latou avā ma fanau, ae tupu loa se oge tele na tatau ai ona latou ō atu uma i Aikupito, o iina, e ala i le taitaiga tauatua, na sauniunia ai le ala e Iosefa le atalii o Iakopo. (Kenese 45:5-13; 46:26, 27) Ina ua mavae ni nai tausaga, ona uma lea o le oge tele i Kanana. Peitai sa nonofo ai pea le aiga o Iakopo i Aikupito—muamua sa avea o ni mālō, ae mulimuli ane ua avea ma pologa. O le tulaga lena na iai seia oo mai i le 1513 T.L.M., i le 430 tausaga talu ona mavae le sopoia e Aperaamo o le Eufirate, ina ua taitaiina atu ai e Mose i latou na tupuga mai ia Iakopo ma ō ese mai Aikupito ua faasaolotoina. (Esoto 1:8-14; 12:40, 41; Kalatia 3:16, 17) O lea la ua uaʻi faapitoa atu loa Ieova i lana feagaiga ma Aperaamo.—Esoto 2:24; 6:2-5.

“Le Feagaiga Tuai”

8. O le ā le feagaiga na faia e Ieova ma le fanau a Iakopo i Sinai, ma o le ā le fesootaiga a lena mea ma le feagaiga faa-Aperaamo?

8 Ina ua see atu Iakopo ma ona atalii i Aikupito, sa latou ō atu o se aiga toatele, ae oo ane i le taimi ua tuua ai Aikupito e i latou na tupuga mai ia te ia, ua ō ese o se vaega tele o ni ituaiga ua faatoateleina. (Esoto 1:5-7; 12:37, 38) A o lei tuuina atu i latou e Ieova i Kanana, sa ia taitaia i latou i le itu i saute i le auvaemauga o se mauga e taʻua o Horepa (po o, Sinai) i Arapi. O iina, na ia faia ai se feagaiga ma i latou. Na taʻua lena feagaiga o “le feagaiga tuai” pe a fua atu i “le feagaiga fou.” (2 Korinito 3:14) E ala i le feagaiga tuai, na faatinoina ai e Ieova i se auala faafaatusa le faataunuuga o lana feagaiga na faia ma Aperaamo.

9. (a) O ā mea e fa na folafolaina e Ieova o le a ala mai i le feagaiga faa-Aperaamo? (e) O ā isi faamoemoega atili na tatala atu e le feagaiga a Ieova ma Isaraelu, ma i luga o le ā le tuutuuga?

9 Sa faamatala atu e Ieova ia Isaraelu aiaiga uma o lenei feagaiga: “Afai tou te matuā faalogo mai i loʻu leo, ma tausiusi i laʻu feagaiga, ona fai lea outou ma oloa tāua moʻu, e sili i nuu uma; auā o loʻu lava le lalolagi uma. E fai foi outou ma malo o ositaulaga, ma nuu paia mo aʻu.” (Esoto 19:5, 6) Na folafola e Ieova faapea o le fanau a Aperaamo o le a (1) avea o se nuu malosi, (2) latou manumalo i o latou fili, (3) fai ma o latou tofi le laueleele o Kanana, ma (4) avea o le ala e solo mai ai faamanuiaga mo atunuu uma. Ona ia faaalia mai lea e faapea, e mafai e i latou lava ona maua nei faamanuiaga i le avea ma ona nuu faapitoa, o Isaraelu, o se “malo o ositaulaga, ma nuu paia,” pe afai latou te usiusitai i ana poloaiga. Pe na malilie ea le fanauga a Isaraelu e ulu atu i lenei feagaiga? Sa latou tali faatasi atu ma le autasi: “Matou te faia lava mea uma ua fetalai mai ai Ieova.”—Esoto 19:8.

10. Na faapefea ona faamaopoopoina e Ieova le fanauga a Isaraelu e avea o se nuu, ma o le ā sa ia faatalitalia mai ia i latou?

10 O lea, na faamaopoopoina ai e Ieova le fanauga a Isaraelu e avea o se nuu. Na ia tuuina atu ia i latou tulafono e puleaina ai le tapuaiga ma le olaga masani. Na ia saunia foi se fale fetafai (ma mulimuli ane, tuuina atu se malumalu i Ierusalema) ma le tofiga faaositaulaga ina ia faia ai le auaunaga paia i le fale fetafai. O le tausia o le feagaiga sa uiga i le usitaia o tulafono a Ieova faatasi ai ma le faasilisilia o le tapuai atu tau o ia. O le uluai tulafono o Tulafono e Sefulu sa avea ma autū o na tulafono uma o lenei: “O aʻu o Ieova lou Atua, o le na aumaia oe nai le nuu o Aikupito, o le mea sa nofo pologa ai; Aua neʻi e fai mo oe ni atua ese i oʻu luma.”—Esoto 20:2, 3.

Faamanuiaga e Ala Mai le Feagaiga o le Tulafono

11, 12. I ā auala na faataunuuina ai ia Isaraelu folafolaga o le feagaiga tuai?

11 Pe na faataunuuina ea folafolaga o le feagaiga o le Tulafono ia Isaraelu? Pe na avea Isaraelu ma “nuu paia”? Ona o ni ē sa tupuga mai ia Atamu, na avea ai le fanauga a Isaraelu o ni tagata agasala. (Roma 5:12) Peitai, i lalo o le Tulafono, sa ofoina atu taulaga ina ia faamamāina ai a latou agasala. E tusa ai o taulaga na ofoina i le Aso o le Togisala lea sa faia faaletausaga, na fetalai ai Ieova: “O le aso lea e fai ai le togiola mo outou e faamamāina ai outou, ina ia mamā outou i luma o Ieova i a outou agasala uma.” (Levitiko 16:30) O lea la, pe afai latou te faamaoni, sa avea ai Isaraelu o se nuu paia, ua faamamāina mo le auaunaga a Ieova. Peitai o lenei tulaga mamā sa faalago-lago i lo latou usitaia o le Tulafono ma le ofoina atu pea o taulaga.

12 Pe na avea ea Isaraelu o se “malo o ositaulaga”? Mai lava i le amataga o lea feagaiga, sa avea i latou o se malo, ma o Ieova lo latou Tupu faalelagi. (Isaia 33:22) E lē gata i lea, na aofia ai i le feagaiga o le Tulafono sauniuniga mo se tofiga tautupu faaletagata, o lea na mulimuli ane ai avea ma sui o Ieova ia tupu ia na pule i Ierusalema. (Teuteronome 17:14-18) Ae pe sa avea ea Isaraelu o se malo o ositaulaga? Ia, sa iai se tofiga faaositaulaga na faia le auaunaga paia i le fale fetafai. O le fale fetafai (ma mulimuli ane, o le malumalu) sa avea o le nofoaga tutotonu o le tapuaiga mamā mo tagata Isaraelu faapea foi ma ē e lē o ni Isaraelu. Ma o le nuu sa avea o le ala e tasi na faaalia atu ai le upu moni i tagata. (2 Nofoaiga a Tupu 6:32, 33; Roma 3:1, 2) O tagata faamaoni uma lava o Isaraelu, ae lē na o ositaulaga o sā Levī, sa avea o ni “molimau” a Ieova. Sa avea Isaraelu ma “auauna” a Ieova, na faia aʻe ina ia ‘taʻuatua lona viiga.’ (Isaia 43:10, 21) E toatele tagata ese lotomaulalo sa latou vaaia le fesoasoani atu o le mana o Ieova i ona tagata, ma tosina ane ai nei tagata ese i le tapuaiga mamā. Na avea i latou ma ē liulotu. (Iosua 2:9-13) Peitai sa na o le tasi le ituaiga na auauna moni o ni ositaulaga faauuina.

Tagata Liulotu i Isaraelu

13, 14. (a) Aisea e mafai ai ona faapea atu sa lē auai tagata liulotu i le faatinoina o le feagaiga o le Tulafono? (e) Na faapefea ona iai tagata liulotu i lalo o le feagaiga o le Tulafono?

13 O le ā le tulaga sa iai na tagata liulotu? Ina ua faia e Ieova lana feagaiga, sa mo na o Isaraelu; e ui sa iai iina ma “tagata ese,” ae sa lei taʻua i latou o ni ē faia se vaega i le feagaiga. (Esoto 12:38; 19:3, 7, 8) Sa lē aofia a latou ulumatua ina ua faitauina le totogi o le taulaga mo ulumatua a Isaraelu. (Numera 3:44-51) I le faitau sefulu tausaga mulimuli ane, ina ua vaevaeina le laueleele o Kanana i ituaiga o Isaraelu, e leai se vaega na tuuesea mo tagata talitonu e lē ni Isaraelu. (Kenese 12:7; Iosua 13:1-14) Aisea? Auā sa lei osia le feagaiga o le Tulafono ma tagata liulotu. Peitai sa peritomeina tane liulotu i le usitai atu i le Tulafono. Sa latou usitaia ana tuutuuga, ma na latou maua aogā mai ana sauniuniga. Sa iai faatasi tagata liulotu faapea foi tagata Isaraelu i lalo o le feagaiga o le Tulafono.—Esoto 12:48, 49; Numera 15:14-16; Roma 3:19.

14 Mo se faaaoaoga, pe afai e oti se tasi i se faalavelave faafuasei mai se tagata liulotu, e mafai e le tagata liulotu, e pei ona mafai e se tagata Isaraelu, ona sola atu i se aai o le sulufaiga. (Numera 35:15, 22-25; Iosua 20:9) I le Aso o le Togisala sa ofoina atu ai se taulaga mo “le faapotopotoga uma o Isaraelu.” I le avea ma vaega o le faapotopotoga, sa faia ai e tagata liulotu so latou sao i le faagasologa o lea aso ma faamamāina ai e le taulaga. (Levitiko 16:7-10, 15, 17, 29; Teuteronome 23:7, 8) Sa matuā faifaimea vavalalata tagata liulotu ma tagata Isaraelu i lalo o le Tulafono, o lea i le Penetekoso e 33 T.A. ina ua faaaogā le uluai ‘ki o le malo’ i tagata Iutaia, sa maua ai foi e tagata liulotu aogā. O le iuga, na avea ai “Nikolao o le Anetioka sa [“liulotu,” NW],” ma Kerisiano ma sa iai faatasi ma le “toafitu e taʻuleleia” o ē na tofia e vaavaaia manaoga o le faapotopotoga i Ierusalema.—Mataio 16:19; Galuega 2:5-10; 6:3-6; 8:26-39.

Ua Faamanuia e Ieova le Fanau a Aperaamo

15, 16. Sa faapefea ona faataunuuina le feagaiga a Ieova ma Aperaamo i lalo o le feagaiga o le Tulafono?

15 Ina ua faamaopoopoina ē na tupuga mai ia Aperaamo e avea o se nuu i lalo o le Tulafono, na faamanuia ai i latou e Ieova e tusa o lana folafolaga i le augātamā faatuatua. I le 1473 T.L.M., na taitaia atu ai e Iosua, o lē na soloai ane ina ua mavae Mose, le nuu o Isaraelu i Kanana. O le vaevaega na sosoo ane ai o le laueleele i ituaiga sa faataunuu ai le folafolaga a Ieova ina ia tuuina atu le laueleele i le fanau a Aperaamo. Ina ua faamaoni Isaraelu, sa faataunuu ai e Ieova lana folafolaga ina ia tuuina atu ia i latou le manumalo i o latou fili. Sa matuā moni lenei mea i le taimi o le pulega a le tupu o Tavita. E oo mai i le taimi o le nofoaiga a Solomona le atalii o Tavita, sa faataunuu ai le vala lona tolu o le feagaiga faa-Aperaamo. “Ua toatele Iuta ma Isaraelu, e pei o le oneone i le matafaga ona toatele, o loo aai, ma feinu, ma olioli.”—1 Tupu 4:20.

16 Peitai, e faapefea ona faamanuia e atunuu i latou lava ona o Isaraelu, le fanau a Aperaamo? E pei ona muai taʻua, o Isaraelu sa avea ma nuu faapitoa o Ieova, o lona sui lea i le va ma atunuu. A o latalata lava ina savalia atu e Isaraelu Kanana, na faapea atu ai Mose: “Outou nuu ese e, ina olioli ia faatasi ma lona nuu.” (Teuteronome 32:43) E toatele tagata ese na tali lelei atu i ai. O “tagata ese e toatele” o ē sa mulimuli ia Isaraelu a o ō ese mai Aikupito, sa latou molimauina le mana o Ieova na faaalia i le vaomatua, ma latou faalogo i le valaaulia a Mose ina ia olioli. (Esoto 12:37, 38) Mulimuli ane, ona faaipoipo atu ai lea o Ruta le Moapi ia Poasa le Isaraelu, ma avea ai Ruta ma tupuaga mai o le Mesia. (Ruta 4:13-22) O Ionatapa le sā Kenī ma ē na tupuga mai ia te ia faapea Epetemeleka le Aitiope, sa matilatila le ese mai o i latou e ala i le pipii mau atu i mataupu silisili saʻo a o lē faamaoni le toatele o tagata Isaraelu moni. (2 Tupu 10:15-17; Ieremia 35:1-19; 38:7-13) I le pulega a le Emepaea o Peresia, e toatele tagata ese na avea ma tagata liulotu ma latou auaufaatasi ma Isaraelu e tau e tetee atu i o latou fili.—Eseta 8:17, faaopoopoga i le pito i lalo o le mau i le NW.

Se Feagaiga Fou na Manaomia

17. (a) Aisea na teena ai e Ieova le malo i mātū ma le malo i saute o Isaraelu? (e) O le ā na taitaia atu i le teena atoatoa o tagata Iutaia?

17 Peitai, ina ia maua le faataunuuga atoatoa o le folafolaga a le Atua, na tatau ai i le nuu faapitoa o le Atua ona faamaoni. Sa lei faamaoni i latou. O le mea moni, sa iai ni tagata Isaraelu na matilatila lo latou faatuatua. (Eperu 11:32–12:1) E ui i lea, i le tele o tulaga na liliu atu ai le nuu i atua faapaupau, i le faamoemoe e maua mai ai ni manuia faaletino. (Ieremia 34:8-16; 44:15-18) Sa lē saʻo ona faatatauina e nisi tagata le Tulafono po o lo latou lē amanaia foi. (Neemia 5:1-5; Isaia 59:2-8; Malaki 1:12-14) Ina ua mavae le maliu o Solomona, ona vaeluaina ai lea o Isaraelu i le malo i mātū ma le malo i saute. Ina ua faamaonia le matuā fouvale o le malo i mātū, ona faasilasila mai lea e Ieova: “O oe foi na e tetee atu i le poto, o le mea lea ou te tetee atu ai ia te oe, e le fai oe ma ositaulaga ia te au.” (Hosea 4:6) Sa faasalaina mamafa foi le malo i saute ona o lo latou lē faamaoni i le feagaiga. (Ieremia 5:29-31) Ina ua teena e tagata Iutaia le avea o Iesu ma Mesia, sa faapena foi ona teena i latou e Ieova. (Galuega 3:13-15; Roma 9:31–10:4) O le iuga, na faia ai e Ieova se faatulagaga fou ina ia tauaveina ai le faataunuuga atoatoa o le feagaiga faa-Aperaamo.—Roma 3:20.

18, 19. O le ā le faatulagaga fou na faia e Ieova ina ia mafai ai ona faataunuuina le feagaiga faa-Aperaamo i se uiga atoatoa?

18 O lena faatulagaga fou o le feagaiga fou lea. Na valoia e Ieova lenei feagaiga ina ua ia fetalai: “O loo fetalai mai Ieova, Faauta, e oo i ona aso ou te osia ai le feagaiga fou ma le aiga o Isaraelu, ma le aiga o Iuta. . . . O lenei le feagaiga ou te osia ma le aiga o Isaraelu, pe a mavae ia aso, o loo fetalai mai ai Ieova, ou te tuuina laʻu tulafono i totonu ia te i latou, ma ou tusi ai i o latou loto; e fai foi aʻu mo latou Atua, o i latou foi e fai moʻu nuu.”—Ieremia 31:31-33.

19 O le feagaiga fou lenei na faasino i ai le fetalaiga a Iesu ia Nisani 14, 33 T.A. I lena faatasiga, na ia faaalia ai faapea ua latalata le taimi e osia ai le feagaiga na folafolaina i le va o ona soo ma Ieova, lea e avea ai Iesu o le puluvaga. (1 Korinito 11:25; 1 Timoteo 2:5; Eperu 12:24) E ala i lenei feagaiga fou, o le folafolaga a Ieova ia Aperaamo o le a iai sona faataunuuga e sili atu ona mamalu ma tumau, e pei ona o le a tatou vaaia i le mataupu o loo sosoo mai.

E Mafai Ona E Faamatala Mai?

◻ O le ā na folafolaina e Ieova i le feagaiga faa-Aperaamo?

◻ Na faapefea ona pulea e Ieova le faaooina atu ia Isaraelu faaletino o le faataunuuga o le feagaiga faa-Aperaamo?

◻ Na faapefea ona aogā i tagata liulotu le feagaiga tuai?

◻ Aisea na manaomia ai se feagaiga fou?

[Ata i le itulau 9]

E ala i le feagaiga o le Tulafono, na saunia ai e Ieova se faataunuuga o le feagaiga faa-Aperaamo e faataitaia ai se isi faataunuuga

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga