Ia Faasusulu atu Pea Lo Tatou Malamalama
1 O le ā le malamalama? Ua faamatalaina e le lomifefiloi e faapea o se “mea e mafai ai ona iloaina atu se vaaiga.” Ae o le mea moni lava, e ui i le poto agaigai i luma o le tagata, ae o loo tumau pea ona ia lē iloa atoatoa le tali i le fesili na lāgā e Ieova e pei ona faamauina i le Iopu 38:24. Pe e mafai ona tatou ola ai pea e aunoa ma le malamalama? Ana lē seanoa le malamalama e lē mafai ona tatou iai. E moomia le malamalama mo le vaaiga faaletino, ma ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou e faapea i se tulaga faaleagaga, “o le malamalama lava le Atua.” (1 Ioa. 1:5) E tatou te faalagolago atoatoa atu lava i Lē e ‘aumaia ia i tatou le malamalama.’—Sala. 118:27.
2 E moni lenei mea i le itu faaletino ae sili atu ai la i se auala faaleagaga. Ua taʻitaʻiseseina e lotu sese le anoano o tagata, ua tuua ai i latou i le pogisa faaleagaga, “ua . . . tautāgotago atu i le pa e pei o e tauaso.” (Isa. 59:9, 10) O le uunaia e lona alofa lē mafaatusalia ma le alofa mutimutivale, ‘ua aauina atu ai e [Ieova] lona malamalama ma lana upu moni.’ (Sala. 43:3) I sona uiga moni lava, ua faitau miliona ē loto talisapaia ua tali mai, ma ua ō mai “nai le pouliuli e oo i lona lava malamalama e matuā ofo ai.”—1 Pete. 2:9.
3 Ua faia se vaega tāua a Iesu Keriso i le aumaia o lenei malamalama i le lalolagi. Na ia fetalai e faapea: “Ua ou sau o le malamalama i le lalolagi, ina ia le tumau pea i le pouliuli se tasi e faatuatua mai ia te au.” (Ioa. 12:46) O lona taimi atoa, lona malosi ma ana mea na maua sa faaaogaina uma ina ia iloa uma ai e tagata le malamalama o le upu moni. Na ia faimalaga atu i so o se vaipanoa o lona atunuu, ma talaʻi ma aʻoaʻo e toeitiiti lava i aai uma ma nuu. Na onosai o ia i so o se sauāga mai so o se mea, ae pipiimau atu pea i lona tofiga o le faasalalauina atu o le malamalama o le upu moni.
4 Na taulai atu le manatu o Iesu i le filifiliaina, toleniina, ma le faamaopoopoina o le au soo, faatasi ai ma se sini faapitoa i lona mafaufau. I le Mataio 5:14-16 e tatou te faitau ai i ana faatonuga ia i latou e faapea: “O outou, o le malamalama o le lalolagi outou. . . . Ia faapea ona pupula atu lo outou malamalama i luma o tagata, ina ia latou iloa la outou amio lelei, latou te vivii atu ai i lo outou Tamā o i le lagi.” I le pei o Iesu, sa tatau ona avea i latou ma “mea e faamalamalama aʻi le lalolagi,” i le faasalalauina atu lea i so o se vaipanoa e oo iai le malamalama o le upu moni. (Fili. 2:15) Na latou talia ma le fiafia lena tiute tauave, ma vaai i ai o le fuafuaga autū lea i o latou olaga. I se taimi e lei mamao mulimuli ane ai, na mafai ai loa ona faapea mai Paulo o le tala lelei “sa talaʻiina atu foi i tagata uma lava i le lalolagi.” (Kolo. 1:23) Sa autasi le faapotopotoga Kerisiano atoa i le faataunuuina o lena galuega tele.
5 O i tatou i aso nei e tatau ona o tatou loto faafetai o lea ua tatou iai i totonu o i latou na o ē ua latou “faatea ese . . . galuega o le pogisa.” (Roma 13:12, 13) E mafai ona faaalia lo tatou talisapaia tele i le faataʻitaʻi i le faaaoaoga na faataatia e Iesu ma Kerisiano faatuatua i aso ua mavae. O le manaoga mo isi ina ia faalogo i le upu moni ua sili atu ona faanatinati ma tāua tele i le taimi nei nai lo o se isi lava taimi i le talafaasolopito o tagata. E leai lava se isi gaoioiga e mafai ona faatusatusa atu i lenei galuega i lona faanatinati ua iai ma ona aogā e tele ua oo i ai.
6 E Mafai Faapefea ona Tatou Susulu atu o Nisi e Faamalamalama Aʻi? O le auala sili lava e faasusuluina atu ai lo tatou malamalama o le auai lea i le galuega talaʻi o le Malo. O faapotopotoga uma ua iai ni a latou fuafuaga faifai pea, ma le maopoopo mo le talaʻiga i ona lava oganuu tofiaina. O aofaiga tele o tusi ua mauaina atu i le tele o ituaiga ma le tele o gagana. O aʻoaʻoga faaopoopo ua saunia atu e ala i sauniga, ma le fesoasoani i le toleniina totino o isi ua ofoina atu e i latou ua agavaa. O avanoa ina ia fai sao i ai ua tatalaina atu i tane, i fafine, i ē matutua, ma e oo lava i tamaiti. O tagata taitoatasi i le faapotopotoga ua valaaulia ina ia fai sao i so o se tulaga e tusa ai ma lona tomai ma e faatagaina e lona tulaga o iai. O vaega uma o le faapotopotoga ua taulai uma atu i le talaʻiga, faatasi ai ma sauniuniga ina ia fesoasoani ai i sui taitasi ina ia fai sao ai i nisi auala. O le aumea vavalalata atu pea e lē aunoa ma le faapotopotoga o le auala silisili lea e faamautinoa ai o loo susulu atu pea lo tatou malamalama.
7 E mafai ona tatou susulu atu i auala atonu e lē o aofia ai se molimau atu i upu. E mafai ona tatou faatosinaina le uaʻi mai o isi e tau lava i a tatou amio. O le mea lena sa i le mafaufau o Peteru ina ua ia uunai mai e faapea: “Ia lelei a outou amio i luma o nuu ese, o le mea . . . latou te vaavaai ai i a outou amio lelei, ona latou vivii atu ai lea i le Atua.” (1 Pete. 2:12) E faamasinoina e le toatele o tagata se galuega po o se faalapotopotoga e ala i amio a i latou o loo auaumea atu i ai. Pe a mātauina e tagata le mamā tauamio o ia tagata, e faamaoni, e faatupu filemu, ma e pipiimau atu i tulafono, ona latou manatu lava lea i na tagata e tulaga ese ma faapea mai ai o loo ola ia tagata i tapulaa e sili atu ona maualuluga nai lo ia o loo mulimuli ai le toatele. O lea la, e faasusulu atu e se tane lona malamalama pe a āva ma faapelepele i lana avā i se auala alofa; e faapena foi le avā pe a faaaloalo i le tulaga ulu o lana tane. E tulaga ese fanau pe a latou usiusitai i o latou mātua ma alofia amioga lē mamā faaleituaiga ma le faaaogaina o fualaau faasaina. O se tagata faigaluega e manatu mamafa e uiga i lana galuega, e faamaoni, ma faatāuaina tele ia te ia isi. E ala i le gaoioi e faatinoina ia uiga faa-Kerisiano, ua tatou faasusuluina atu ai lo tatou malamalama, ma taʻuleleia atu ai le auala o loo tatou ola ai i isi.
8 O le talaʻi, o le talanoa lea i isi e faatatau i mea ua tatou aʻoaʻoina mai le Afioga a le Atua. O lena mea e faia i le lauga mai i le pulelaa po o i fale o aiga, ae e lē tatau ona faagata ai i na faatasiga. O a tatou gaoioiga i aso taitasi o loo tatou fesootai ai ma se vaega tele o tagata. E faafia i le aso ona e talanoa i ou tuaoi o sosoo ma oe? E faafia ona tuʻituʻi atu se tasi i lou fale? E toafia tagata eseese e tou te fesootai pe a faia au faatauga, tietie i le pasi, po o le galue ai i lau galuega masani? Afai o oe o se talavou o loo e i le aʻoga, pe e mafai ona e faitauina le aofai o tagata e te talanoa i ai i aso taitasi? O avanoa e talanoa ai i isi e toetoe a lē gata mai. E pau lava lau mea e fai o le teu i le mafaufau o ni nai manatu faale-Tusi Paia, ia iai ia te oe se Tusi Paia ma ni sāvali, ma tausolomua ona tautala atu pe a e maua le avanoa.
9 E ui lava ina faigofie le molimau atu lē fuafuaina, ae e lagonaina e nisi le lē naunau e faia faapea. Atonu o i latou o ni ē lē tautatala soo, ma tausisi atu ai lava e faapea e latou te matamumuli tele pe fefefe foi e faalatalata atu i tagata ese. Atonu pe latou te lagona gofie le lē fiafia i le uaʻi mai o le vaaiga ia i latou po o le tali saʻeā mai o se tasi i ai. O i latou ua agavaa i le molimau atu lē fuafuaina e mafai ona faamautinoa atu ia te oe le leai fua o se mafuaaga e popole ai. O isi o le mea moni e pei lava o i tatou; e iai o latou manaoga e pei foi o i tatou, e tutusa o tatou popolega ma lagona, ma e mananao i mea foi ia tatou te mananao ai, mo i latou lava ma o latou aiga. O le toatele o le a tali mai i se auala agalelei i se ʻataʻata fiafia mai po o se faafeiloai faaleuo mai. Ina ia amata, atonu e tatau ona e ‘faaosofia aʻe le lototele.’ (1 Tesa. 2:2) E po o le ā lava le tulaga e iai, ae o le taimi lava e te talanoa ai, e te ofo ma fiafia i iuga e iu i ai.
10 E Faamanuiaina i Tatou pe a Faasusulu atu Lo Tatou Malamalama: O nisi nei o faataʻitaʻiga o mea na tutupu e faafouina ai na iu i ai le molimau atu lē fuafuaina: Sa taumafai se tinā e 55 tausaga le matua e sopo atu i le isi itu o le auala. A o toeitiiti lava a oo atu se taavale e soʻa o ia, ae uu loa e se tuafafine lona lima ma toso ese mai, ma fai atu: “Ia faaeteete faamolemole. O loo tatou ola i taimi sili ona matautia!” Ona ia faamatalaina atu lea o le mafuaaga ua matautia tele ai nei taimi. Na fesili i ai le tinā, “O oe o se Molimau a Ieova?” O lona mauaina o se tasi o a tatou tusi mai sona uso, na fia feiloai ai le tinā i se tasi o Molimau a Ieova, ma sa mafai ai i lea mea na tupu ona taunuu ai lea faamoemoe.
11 Na amata e le tuafafine se talanoaga ma le fafine i se potu faatalitali i le ofisa o le fomaʻi. Na faalogo ma le lē gasē le fafine ma fai atu: “Mo le tele o taimi, na ou fetaiai ai ma Molimau a Ieova; ae peitai afai e iai se taimi i le lumanai e avea moni ai lava aʻu ma se tasi o Molimau a Ieova, o le a māfua lea ona o mea ia ua e taʻuina mai ia te au. O le faalogologo atu ia te oe ua pei lava o le tauamatamataga ona vaai atu i le malamalama i totonu o se nofoaga pogisa.”
12 O se gaoioiga o le agalelei e mafai ona avea o se laasaga amata lea i le fesoasoani atu i isi e aʻoaʻoina le upu moni. A o agaʻi atu i le fale mai le auaunaga i le fanua, na mātauina ai e ni tuafāfine se toalua se fafine faamatuā tagata e foliga mai e maʻi a o alu ese mai le pasi. Na la tutū ai ma fesili atu pe o ia moomia se fesoasoani. Na matuā ofo o ia i ia tagata e matuai lē masani ai ae sa faaalia atu lo la naunau ia te ia o lea na ia naunau ai e fiailoa le mea ua māfua ai ia gaoioiga agalelei. Na maua ai le avanoa mo se molimau. Na fiafia le tinā e avane lona tuatusi ma valaaulia ma le mafana i laua e asiasi atu ia te ia. Na amataina se suesuega. E lei leva ae amata ona auai le tinā i sauniga ma o loo auai nei o ia i le tufaina atu o le upu moni i isi.
13 E avea e se tuafafine matua lava avanoa o le taeao po e alu atu ai i le matafaga o lona nuu e fai ai lana molimau atu. E feiloai ai o ia ma teine teufale, o ē faigaluega e vaaia pepe, o ē faigaluega i le faletupe, ma isi o ē savavali ai i le taeao i le ala savali i luga o le matafaga. E faia e ia suesuega faale-Tusi Paia, i luga o nofoa e latalata i le matafaga. E iai nisi tagata ua latou aʻoaʻoina le upu moni mai ia te ia ma ua avea nei ma Molimau a Ieova.
14 I lana galuega, na faalogo ai se tuafafine i se tagata la te faigaluega faatasi o talanoa faatatau i se vaega faapolotiki ua ia talitonu i ai e mafai ona foiaina faafitauli o le lalolagi. Na tautala atu le tuafafine, ma taʻu atu folafolaga e uiga i mea o le a faia e le Malo o le Atua. O lea talanoaga i le galuega na taʻitaʻia atu i se suesuega faifai pea faale-Tusi Paia i le aiga, ma oo ai lava ina avea le tamaitai ma lona toʻalua ma Molimau.
15 Aua Lava Neʻi Galo o Oe o se Molimau! Ina ua faamatalaina e Iesu lona au soo o “le malamalama o le lalolagi,” na ia talanoa atu e tatau ona latou fesoasoani atu i isi ina ia mauaina aogā mai le malamalamaga faaleagaga o le Afioga a le Atua. Afai tatou te faatatauina le fautuaga a Iesu, o le a faapefea ona tatou vaai i la tatou faiva?
16 Pe a saili atu mo se galuega, o nisi tagata ua latou filifilia se galuega faavaitaimi. E latou te faatapulaaina le tele o le taimi ma taumafaiga o le a tuu atu i lea galuega ona ua latou filifili e faaaogā le tele o lo latou taimi e sailia ai gaoioiga e latou te iloa e sili atu ona tauia. Pe o faapena ea la tatou vaai i la tatou faiva? E ui lava ina atonu e tatou te manatu e faapea o se mea tatau pe oo foi lava ina tatou loto i ai e faataatia ese se taimi mo le faiva, ae pe tatau ea ona tuu i se isi mea lo tatou naunautaiga sili?
17 O le iloa e faapea e leai sea mea e taʻua o se Kerisiano faavaitaimi, na tatou faia ai la tatou tuuina atu, ‘i le faafitia o i tatou lava’ ma loto malilie atu e mulimuli ‘pea’ ia Iesu. (Mata. 16:24) O lo tatou faanaunauga ia faaauau pea ona faia mea uma “ma le loto,” i le faaaogatatauina o avanoa uma e faasusulu atu ai lo tatou malamalama ina ia oo i tagata i so o se mea o loo latou iai. (Kolo. 3:23, 24) E tatau ona tatou alofia uiga faalelalolagi, ia faatumauina lo tatou maelega e pei ona iai i le amataga, ma ia faamautinoa o loo faaauau ona matuā pupula le susulu atu o lo tatou malamalama. O nisi ua latou faatagaina lo latou maelega e mou atu ma lo latou malamalama e taupulapula, e faigata ona iloa atu i sina mamao ese atu. O sea tagata e ono manaomia le fesoasoani e toe faafoisia ai le maelega mo le faiva ua leiloa.
18 O nisi ua lolo atu i le lē toe gaoioi ona o le lē taliaina e le toatele o la tatou feau. Na fetalai Paulo o le feau e uiga i le Keriso sa o se mea “valea lea i e o malaia.” (1 Kori. 1:18) E tusa lava po o le ā na fai mai ai isi, ae na ia taʻua faamalosi pea e faapea: “Ou te le mā i le tala lelei.” (Roma 1:16) O lē e mā, e lagona e faapea o ia ua faatauvaa pe e lē aogā foi. E mafai faapefea ona tatou lagona le mā pe a tatou tautatala e uiga i le Pule Silisili Ese aoao ma sauniuniga matagofie ua ia faia mo lo tatou fiafiaga e faavavau? O se mea e matuā ono lē tatau ai lo tatou manatu faapea o tatou e faatauvaa pe e lē aogā foi pe a tatou tautatala i ia upu moni i isi. E nai lo lea, e ao ona tatou lagona le faamalosi e faia mea silisili tatou te mafaia e faailoa atu ai lo tatou talitonuga maumaututū e faapea e “leai se mea e mā ai.”—2 Timo. 2:15.
19 O le malamalama o le upu moni lea ua susulu atu nei i atunuu uma i le lalolagi atoa ua ofoina atu ai ma le mafana le faamoemoe o le ola e faavavau i le parataiso i le lalolagi fou. Seʻi o tatou faaali atu e faapea ua tatou aveina i o tatou loto le timaʻiga ina ia faasusuluina atu pea lo tatou malamalama! Afai tatou te faia, o le a iai la ni mafuaaga e tatou te olioli ai e pei lava o le au soo o ē “[na] le mapu foi . . . [i aso uma] ona aʻoaʻo atu, ma talaʻi atu . . . le tala lelei o Iesu le Keriso.”—Galu. 5:42.