Aisea e Lipotia ai se Mea Leaga?
UA FAAPEA mai alagaupu i Aferika i Sisifo: “O lē na te faaalia se mea na tupu e avea ma fili o tagata.” O le mea lena na tupu ia Olu ina ua ia molia lona uso matua ona o le faia o ni faiga mataifale ma lona tuafafine laititi. Na eē atu lona uso: “O oe o se tagata pepelo!” O lea na ia sasaina ai Olu ma le ita tele, tuli ese mai le fale, ma susunu uma ona lavalava. Na lagolagoina e tagata o le nuu le uso matua. Na faatea Olu ma le nuu, na tatau ai ona ia alu ese mai. Na faatoʻā iloatino e tagata o le mea moni lea sa taʻuina atu e Olu ina ua latou vaaia le teine ua maito. Na tautino e le uso e saʻo, ma na toe talia lelei ai Olu. Na semanu e matuā ese lava le iuga o mea e aliali mai. Na ono mafai ona fasiotia ai Olu.
E manino lava, o i latou o ē e leai se alofa mo Ieova e lē mananao e talisapaia le faaalia o o latou sese. O le faanaunauga agasala faaletagata le tetee i le aoaiga ma tauvaleaina lē na avatuina. (Faatusatusa i le Ioane 7:7.) E letioa ona toatele ē ua lē magagana pe a oo i le taimi e faaalia ai sese o isi ia i latou o ē e iai le pule e faasaʻoina ai.
Talisapaia le Aogā o le Aoaiga
Peitai ane, i tagata o Ieova, e ese le uiga agaʻi i aoaiga. O tane ma fafine amioatua e talisapaia loloto le faatulagaga a Ieova lea ua faia e fesoasoani ai ia i latou o ē ua sese i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. E latou te vaai i na aoaiga o ni faailoaga o lona alofa agalelei.—Eperu 12:6-11.
E ono faataitaia lenei tulaga i le mea na tupu i le olaga o le tupu o Tavita. E ui sa avea o ia ma se tagata amiotonu mai i lona talavou, na iai le taimi na paʻū atu ai o ia i le faia o se sese matuia. Muamua, na ia faia le mulilua. O lea, i se taumafaiga e ufiufi lona sese, na ia fuafua ai e fasiotia le tane a le fafine. Peitai na faaalia e Ieova le agasala a Tavita ia Natano le perofeta, o lē na feagai ma le lototele ma Tavita i le mea na tupu. I le faaaogaina o se tala faatusa uigā, na fesili atu Natano ia Tavita po o le ā le mea e tatau ona fai i se tagata mauoa o lē e tele ana mamoe ae na ia ave ma fasi i le mamoe e tasi, o se fagafao faapelepele, a se tagata mativa ina ia tali ai lana uo. O Tavita, o sē na muai avea ma leoleo mamoe, na oso i le ʻinoʻino ma le ita. Na ia faapea mai: “E oti lava le tagata ua na faia lea mea!” O lea na faatatauina ai loa e Natano le tala faatusa ia Tavita, i le faapea atu: “O oe lava le tagata!”—2 Samuelu 12:1-7.
Sa lei ita Tavita ia Natano; e lei taumafai e puipui o ia pe laga mai se measese a lē na molia o ia. Nai lo lena, o aoaiga a Natano na matuā pāʻia ai lona loto fuatia ifo. Ma le loto ua tumu i le nutimomoia, na tautino ai Tavita e faapea: “Ua ou agasala lava ia Ieova.”—2 Samuelu 12:13.
O le faaalia e Natano o le agasala a Tavita, ma le aoaiga faale-Atua lea na mulimuli ane, na aumaia ai ni iuga lelei. E ui sa lei ʻalo ese Tavita mai augā o lona sese, na ia salamō ma faia se leleiga ma Ieova. O le ā le lagona sa ia Tavita e tusa ai ma le aoaiga? Na ia tusi e faapea: “Ia fasia mai aʻu e le tagata amiotonu, o le alofa lava lea; ia aoai mai foi o ia ia te au, o le suāuu i loʻu ulu lea, e le ʻalo ai loʻu ulu.”—Salamo 141:5.
I o tatou foi la aso, e mafai ona aafia Molimau a Ieova i ni measese matuia, e oo lava ia i latou o ē na faamaoni mo le tele o tausaga. I le iloaina e faapea e mafai ona fesoasoani toeaina, o le toatele ua tausolomua ona faalatalata atu ia te i latou mo se fesoasoani. (Iakopo 5:13-16) Ae peitai i nisi taimi e ono taumafai lē fai measese e ufiufi lana agasala e pei ona sa faia e le tupu o Tavita. O le ā le mea e tatau ona fai pe afai tatou te iloaina ni measese matuia i totonu o le faapotopotoga?
O Ai e Ana le Tiute Tauave?
Pe afai e iloaina e le au toeaina se measese matuia, latou te talanoa i lē o loo aafia ina ia tuuina atu se fesoasoani ma se faasaʻoga manaomia. O le avega tauave a le au toeaina le faamasinoina o i latou ia e i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. I le tausisia o le vaai totoʻa i lona tulaga faaleagaga, latou te fesoasoani ma fautua i so o se tasi ua uia se laasaga lē atamai pe sese.—1 Korinito 5:12, 13; 2 Timoteo 4:2; 1 Peteru 5:1, 2.
Ae faapefea pe afai e lē o oe o se toeaina ma ua e iloaina ni measese matuia o faia e se isi Kerisiano? Ua mauaina taiala i le Tulafono lea na avatu e Ieova i le nuu o Isaraelu. Ua taʻua e le Tulafono e faapea pe afai na molimauina e se tasi ni gaoioiga faaaposetate, tetee i le pule, fasioti tagata, po o se isi lava solitulafono matuia, o lana tiute tauave la le lipotia ma molimau le mea ua ia iloaina. Ua taʻua e le Levitiko 5:1: “Afai e agasala se tasi i lona faalogologo i upu o le tautoga, o ia lava le molimau, pe na vaai, pe na iloa; afai na te le taʻua, e nofo sala lava ia.”—Faatusatusa i le Teuteronome 13:6-8; Eseta 6:2; Faataoto 29:24.
E ui e lē o toe iai i lalo o le tulafono faa-Mose, e mafai ona taitaia Kerisiano i aso nei e ala i mataupu silisili o loo iai. (Salamo 19:7, 8) O lea pe afai e te iloaina se measese matuia a se uso Kerisiano, o le ā e tatau ona e fai?
Taulimaina o le Mataupu
Muamua lava, o le mea tāua le iai o le mafuaaga tatau e talitonu ai e faapea ua tupu moni se measese matuia. E pei ona taʻua e le tagata poto: “Aua neʻi fai fua oe ma molimau i lē lua te tuaoi; e te pepelo ea i ou laugutu?”—Faataoto 24:28.
Atonu e te filifili e alu saʻo i le au toeaina. E lē o se mea e sese le faia faapea. Ae peitai, e masani lava, o le auala e pito sili ona alofa o le talanoa atu lea i le tagata o loo aafia. Atonu e lē o mea moni ia na aliali mai. Pe atonu ua uma ona taulimaina e le au toeaina lea tulaga. Ia talanoa ma le toafimalie le mataupu ma le tagata. Pe afai e iai pea nisi mafuaaga e talitonuina ai faapea na faia se sese matuia, ia faalaeiauina o ia e talanoa i le au toeaina mo se fesoasoani, ma faamatala le atamai o le faia faapea. Aua le talanoa i isi e uiga i le mataupu, auā o se faitala pe a faia faapea.
Pe afai e lē lipotia e le tagata i le au toeaina i se taimi vave, ona tatau loa lea ona e faia. E toatasi pe toalua toeaina o le a talanoaina le mataupu ma lē ua molia. E manaomia e le au toeaina ona ‘suesueina ma iloiloina ma sailia ni faamatalaga ma le maeaea’ ina ia iloaina ai po ua faia le measese. Pe afai na fai, o le a taulimaina le mataupu e tusa ai ma taiala faale-Tusi Paia.—Teuteronome 13:12-14.
A itiiti mai e toalua ni molimau e manaomia e faavaeina ai le moliaga o se measese. (Ioane 8:17; Eperu 10:28) Pe afai e faafiti le tagata i le moliaga ma e na o oe le faamaoniga, o le a tuuina atu i aao o Ieova le mataupu. (1 Timoteo 5:19, 24, 25) Ua faia lenei mea i le iloa e faapea “ua aliali” mea uma ia Ieova ma o lea pe afai e nofosala se tasi, e “maua lava” o ia e lana agasala mulimuli ane ai.—Eperu 4:13; Numera 32:23.
Ae seʻi faapea la e faafitia e le tagata le moliaga ma e na o oe foi le molimau e faasaga ia te ia. Po o le a avea ea oe ma sē e tuuaia o se taufaaleaga? E leai, seʻi vaganā ai ua e faitala i isi o ē e lē o aafia i le mataupu. E lē o se faitala taufaaleaga le lipotia o tulaga o aafia ai se faapotopotoga ia i latou e iai le pule ma le tiute tauave e vaaia ma faasaʻoina mataupu. Ioe, o le mea moni, ua ogatasi ai ma lo tatou faanaunauga ia faia le mea ua tonu ma le faamaoni.—Faatusatusa i le Luka 1:74, 75.
Ia Tausisia le Mamā i Totonu o le Faapotopotoga
O se tasi o mafuaaga mo le lipotia o measese ina ia galue mo le faatumauina o le mamā o le faapotopotoga. O Ieova o le Atua e mamā, o se Atua paia. E na te manaomia i latou uma o ē e tapuai ia te ia ina ia mamā faaleagaga ma tau amio. Ua fautua mai lana Afioga faagaeeina: “Ia pei o fanau gauai, aua neʻi amio outou e tusa ma o outou tuʻinanau tuai, a o vālea outou; a e pei ona paia o ia na valaauina outou, ia faapea foi outou ona paia i a outou amio uma; auā ua tusia, Ia paia outou, auā o aʻu nei e paia lava aʻu.” (1 Peteru 1:14-16) O tagata o ē e faia mea lē mamā po o measese e mafai ona faaleagaina ma lē fiafia ai Ieova i le faapotopotoga atoa seʻi vaganā ua faia se gaoioiga e faasaʻo ai po o le tuuesea o i latou.—Faatusatusa i le Iosua, mataupu 7.
O tusi a le aposetolo o Paulo i le faapotopotoga Kerisiano i Korinito ua faaalia ai le auala ua aogā ai le lipotia o measese i le faamamāina o tagata o Ieova iina. I lana tusi muamua, na tusi atu ai Paulo: “Ua salalau le tala o ia te outou le faitaaga, o le faitaaga faapea foi e le o taʻua i nuu ese, ina ua fai avā le tasi i le avā a lona tamā.”—1 Korinito 5:1.
E lē o taʻuina mai e le Tusi Paia ia i tatou po o ai na maua mai ai e le aposetolo o Paulo le tala. Atonu na iloa e Paulo lea tulaga mai ia Setefana, Fotunato, Akaiko, o ē na malaga mai Korinito i Efeso i le mea sa nofo ai Paulo. Na maua foi e Paulo se tusi o ni mataupu sa fia malamalama ai mai i le faapotopotoga Kerisiano i Korinito. Po o ai lava le puna, o le taimi lava na lipotia atu ai le tulaga o mea ia Paulo e ni molimau maufaatuatuaina, ona ia avatu loa lea o ni taiala e faatatau i le mataupu. “O lenei, ia faateaeseina e outou lena tagata amio leaga ia te outou,” na ia tusi mai ai. Na faateaeseina lena lava tagata ma le faapotopotoga.—1 Korinito 5:13; 16:17, 18.
Pe na maua ni iuga lelei i faatonuga Paulo? O le mea moni na iai! O le faamaoniga, na iloaina e le tagata agasala lana gaoioiga sese. I lana tusi lona lua i tagata Korinito, na augani atu ai Paulo i le faapotopotoga e faapea ia “faamagalo atu ma faamafanafana atu” i le tagata ua salamō. (2 Korinito 2:6-8) O lea o le lipotia o measese e taitaiina ai i gaoioiga ia e iu i le faamamāina o le faapotopotoga ma toe maua ai le finagalo malie o le Atua i lē na faaleagaina lana faiā ma le Atua.
Ua tatou maua le isi faaaoaoga i le tusi muamua a Paulo i le faapotopotoga Kerisiano i Korinito. O le taimi lea ua taʻua ai e le aposetolo igoa o molimau o ē na lipotia atu le mataupu. Na ia tusi atu e faapea: “Auā ua taʻua mai outou, oʻu uso e, ia te au e o sa Keloē, o ia te outou misa.” (1 Korinito 1:11) Na iloaina e Paulo e faapea o nei fevaevaeaiga, faatasi ai ma le avatuina o le viiga lē tatau i tagata, ua fafau aʻe ai se uiga fevaevaeai lea e matautia e faaleagaina ai le autasi o le faapotopotoga. O lea, ona o le manatu mamafa i le itu faaleagaga o ona uso talitonu iina, na gaoioi ai ma le vave Paulo ma tusi fautua atu ai e faasaʻoina le faapotopotoga.
I aso nei, o le toatele o le faitau aofai o uso ma tuafāfine i faapotopotoga i le lalolagi atoa e galulue mamafa tagata taitoatasi e tausia le mamā faaleagaga o le faapotopotoga e ala i le tausisia o se tulaga faamaonia i luma o le Atua. O nisi ua puapuagatia i le faia faapea; o isi ua oo lava ina maliliu ina ia tausisia le faamaoni. O le mea mautinoa o le lē faatāuaina po o le ufiufia o measese o le a faaalia ai le leai o se talisapaia mo nei taumafaiga.
Fesoasoani mo Ē Fai Measese
Aisea e taofia ai nisi ua pauu atu i le faia o agasala matuia mai le talanoa atu i toeaina o le faapotopotoga? E masani lava e latou te lē o iloaina aogā o le ō atu i toeaina. O nisi e iai le talitonuga sese e faapea pe afai latou te tautino atu, o le a faailoa uma atu i le faapotopotoga atoa a latou agasala. O nisi ua faaseseina i latou e lē matuia naua o latou ala. O nisi lava o loo tumau pea ona manatu e mafai ona latou toe suia i latou lava e aunoa ma le fesoasoani a toeaina.
Ae o ia tagata fai measese e manaomia le fesoasoani alofa mai toeaina o le faapotopotoga. Ua tusi mai Iakopo e faapea: “Ua maʻi ea so outou? Ina aami atu ia i toeaina o le ekalesia, ia latou tatalo mo ia, pe a uma ona faauu ia te ia i le suāuu i le suafa o le Alii [Ieova]. O le tatalo foi e faia i le faatuatua e faaolaina ai le maʻi, e faatuina foi o ia e le Alii; afai foi ua agasala, e faamagaloina ia.”—Iakopo 5:14, 15.
Maeu se sauniuniga matagofie e fesoasoani ai i ē fai measese ina ia toe faafoisia mai lo latou tulaga faaleagaga. E ala i le faatatauina o fautuaga mālū mai le Afioga a le Atua ma tatalo mo i latou, e mafai e toeaina ona fesoasoani i ē mamaʻi faaleagaga ina ia toe liliu ese mai i o latou ala sese. O lea, nai lo le lagona ua tauvalea, o ē ua salamō e masani ona lagona le faafouina ma le mapu pe a feiloai ma toeaina alolofa. O se alii talavou i Aferika i Sisifo na ia faia se faitaaga ma natia lana agasala mo ni masina. Ina ua mavae le faaalia o lana agasala, na ia faapea atu i le au toeaina: “Maeu loʻu naunau e fesili mai se tasi ia te au e faatatau i lo ma aafiaga ma lena tamaitai! Ua o se mapusaga le faaalia o lenei mea.”—Faatusatusa i le Salamo 32:3-5.
O se Gaoioiga o le Alofa e Faavae i Mataupu Silisili
O auauna papatiso a le Atua ua ‘oo i le ola sa i le oti.’ (1 Ioane 3:14) Ae pe afai na latou faia se agasala matuia, ua latou toe foi atu i le ala o le oti. Pe afai e leai se fesoasoani, e ono faamaaaina i latou i le faia o measese, e leai se faanaunauga e salamō ma toe foi i le tapuaiga a le Atua moni.—Eperu 10:26-29.
O le lipotia o measese o se gaoioiga lea o le manatu mamafa moni mo lē fai measese. Ua tusi mai Iakopo e faapea: “Le au uso e, ai se tasi o ia te outou ua sese i le upu moni, a ua faafoi mai se tasi ia te ia, ia iloa e ia, o lē faafoi mai le tagata agasala nai lona ala sese, e faaolaina e ia le agaga nai le oti, e ufiufi foi e ia le vao agasala.”—Iakopo 5:19, 20.
O lea la, aisea e lipotia ai se mea leaga? Talu ai e galue mo le lelei. O le mea moni, o le lipotia o se measese o se faagaoioiga o le mataupu silisili faa-Kerisiano o le alofa e faaalia i le Atua, agaʻi i le faapotopotoga, ma agaʻi i lē fai measese. A o taufai taofimau ma le faamaoni e sui taitasi o le faapotopotoga tapulaa amiotonu a le Atua, o le a matuā faamanuiaina e Ieova le faapotopotoga atoa. Na tusi le aposetolo o Paulo: “O ia [Ieova] foi na te faatumauina outou seia oo atu i le iuga, ina ia leai se mea e faasalaina ai outou i le aso o lo tatou Alii o Iesu Keriso.”—1 Korinito 1:8.
[Ata i le itulau 26]
E faaalia ai le alofa pe a faalaeiauina se Molimau ua fai se measese e talanoa i le au toeaina
[Ata i le itulau 28]
E fesoasoani toeaina i ē ua fai measese ina ia toe mauaina le finagalo malie o le Atua