Ia Ofo Taulaga e Faafiafia ai Ieova
“E ala ia [Iesu Keriso] seʻi o tatou ofo i le Atua e lē aunoa le taulaga o le viiga, o lona uiga, o fua ia o laugutu o loo faalauiloa i le lautele lona suafa.”—EPERU 13:15, “NW”.
1. O le ā na uunaia e Ieova Isaraelu agasala ia faia?
O IEOVA o le Fesoasoani o i latou e ofoina atu taulaga e taliaina e ia. O le mea lea, i se tasi taimi sa alofa ai o ia ia Isaraelu o ē na ofoina atu taulaga i manu. Peitai o le ā na tupu ina ua latou agasala pea? E ala i le perofeta o Hosea, na uunaia ai i latou: “Isaraelu e, ina toe foi maia ia Ieova lou Atua, auā o lau agasala ua e tautevateva ai. Ia e avatu ni upu ma e toe foi mai ia Ieova. Ia fai atu ia te ia, outou tagata uma, ‘Ia e faamagaloina agasala; ma talia mea e lelei, ona matou ofoina atu lea o tamai povi o o matou laugutu.’”—Hosea 14:1, 2, NW.
2. O ā ‘tamai povi o fua o laugutu,’ ma na faapefea ona faasino atu e le aposetolo o Paulo i le valoaga a Hosea?
2 O lea la o tagata anamua o le Atua na faalaeiauina ina ia ofoina atu ia Ieova le Atua ‘tamai povi o fua o o latou laugutu.’ O ā nei mea? Ioe, o taulaga o viiga faamaoni! I le faasino atu i lenei valoaga, na uunaia ai e le aposetolo o Paulo Kerisiano Eperu ina ia “ofo i le Atua . . . le taulaga o le viiga, o lona uiga, o fua ia o laugutu o loo faalauiloa i le lautele lona suafa.” (Eperu 13:15, NW) O le ā e mafai ona fesoasoani i Molimau a Ieova e ofo atu ai taulaga faapena i aso nei?
“Faaaʻoaʻo i lo Latou Faatuatua”
3. O le autū la, o le ā na fai mai ai le aposetolo o Paulo i le Eperu 13:7, ua lagā ai le ā le fesili?
3 O le faatatauina o le fautuaga a Paulo na avatu i tagata Eperu, o le a mafai ai e i tatou ona ofoina atu i lo tatou Fesoasoani Sili o Ieova le Atua, taulaga e talia e ia. Mo se faataʻitaʻiga, na tusi le aposetolo: “Ia outou manatua o outou taʻitaʻi, o e ua folafola atu le afioga a le Atua ia te outou; ia outou faaaʻoaʻo i lo latou faatuatua, ma ia mafaufau i le iuga o a latou amio.” (Eperu 13:7) Ia te ai na faasino atu i ai e Paulo ina ua ia faapea atu, “Ia outou manatua o outou taʻitaʻi,” po o “ē o pule ia te outou”?—New World Translation Reference Bible, faamatalaga faaopoopo i le pito i lalo.
4. (a) E tusa ai ma le Tusi Paia Eleni, o le ā o faia e i latou o fai ma “taʻitaʻi”? (e) O ai i latou o fai ma “taʻitaʻi” i totonu o Molimau a Ieova?
4 Na tautala Paulo e faatatau ia i latou o fai ma “taʻitaʻi,” po o pule. (Eperu 13 Fuaiupu 7, 17, 24) O le upu faa-Peretania o le “govern” (pule) e sau mai le upu Latina lea e sau mai le upu Eleni ky·ber·naʹo, o lona uiga ia “uli le vaa, faatonutonu, pulea.” E pule toeaina Kerisiano e ala i le faaaogāina o o latou “tomai e faatonutonu ai” (faa-Eleni, ky·ber·neʹseis) i le saunia o taʻitaʻiga ma taʻiala i a latou faapotopotoga. (1 Korinito 12:28) Peitai o aposetolo ma isi toeaina i Ierusalema sa auauna e avea o se tino e avatua taʻiala ma fautuaga i faapotopotoga uma. (Galuega 15:1, 2, 27-29) O lea la, i aso nei o se vaega pule o toeaina o loo saunia taʻitaʻiga faaleagaga mo Molimau a Ieova i le lalolagi aoao.
5. Aiseā ma e faapefea ona tatau ona tatou tatalo mo toeaina o le faapotopotoga ma sui auai o le Vaega Pule?
5 O toeaina i le faapotopotoga o lou vaipanoa ma tane o le Vaega Pule o loo taʻimua ia i tatou; o lea, e tatau ai ona tatou faaaloalo ia i latou ma tatalo faapea ia tuuina atu e le Atua ia i latou le atamai manaomia ina ia pulea ai le faapotopotoga. (Faatusatusa le Efeso 1:15-17.) Maeu le fetaui o lo tatou manatua o so o se tasi ‘na folafola mai ia te i tatou le afioga a le Atua’! O Timoteo sa lē gata ina aʻoaʻoina e lona tinā ma le tinā o lona tinā, ae sa aʻoaʻoina foi mulimuli ane e Paulo ma isi. (2 Timoteo 1:5, 6; 3:14) O lea, sa mafai ai ona mafaufau Timoteo i iʻuga o amio a i latou na fai ma taʻitaʻi, ma mafai ai ona faaaʻoaʻo i lo latou faatuatua.
6. O le faatuatua o ai e tatau ona tatou faaaʻoaʻo i ai, a o ai tatou te mulimuli atu i ai?
6 O na tagata e pei o Apelu, Noa, Aperaamo, Sara, Raava, ma Mo se na faatinoina lo latou faatuatua. (Eperu 11:1-40) O lea, ua mafai ai ona tatou faaaʻoaʻo i lo latou faatuatua e aunoa ma le faatalatu auā na maliliu i latou o faamaoni pea i le Atua. Peitai e mafai foi ona tatou ‘faaaʻoaʻo i le faatuatua’ o tane faamaoni o loo avea nei ma taʻimua ia i tatou. O le mea moni, tatou te lē mulimuli atu i ni tagata lē lelei atoatoa, auā o loo taulaʻi atu la tatou vaai ia Keriso. E pei ona taʻua ai e se tagata faaliliu mo le Tusi Paia o Edgar J. Goodspeed e faapea: “O toa o aso anamua, sa lē o ni faaaʻoaʻo i tagata talitonu, auā e sili atu ona lelei le faaaʻoaʻoga a Keriso . . . E tatau i le tagata Kerisiano o loo tausinio ona tepa taulaʻi atu ia Iesu.” Ioe, ‘na tigaina Keriso mo i tatou, ua na tuu ai le faaaʻoaʻo ina ia tatou mulimulituʻi ai i ona tulaga aao.’—1 Peteru 2:21; Eperu 12:1-3.
7. E tatau faapefea i le Eperu 13:8 ona aafia ai o tatou uiga faaalia agaʻi i puapuaga o Iesu Keriso?
7 I le taulaʻi atu o o tatou manatu i le Alo o le Atua, na faaopoopo mai ai Paulo: “O Iesu Keriso e le liu lava ia o ananafi, ma le asō, e oo foi i le faavavau.” (Eperu 13:8) O molimau faamaoni e pei o Setefano ma Iakopo na faaalia le faamaoni lē maluelue, i le mulimuli atu i le faaaʻoaʻoga mausali a Iesu. (Galuega 7:1-60; 12:1, 2) Talu ai ona sa latou loto malilie e maliliu i le avea o ni soʻo o Keriso, ua aogā ai ona tatou faataʻitaʻi i lo latou faatuatua. I aso ua mavae, i le taimi nei, ma e oo lava i le lumanai, o tagata faaleatua e lē solomuli mai puapuaga faamaturo e pei o soʻo o Iesu.
Aloese mai Aʻoaʻoga Sese
8. O le a faapefea ona e toe faaupuina upu a Paulo i le Eperu 13:9?
8 O le lē masuia o uiga totino ma aʻoaʻoga a Iesu, ua tatau ai ona tatou pipii mau atu i mea na aʻoaʻoina mai e ia ma ona soʻo. Na taʻu atu i tagata Eperu: “Aua le feaveaiina outou i mataupu ese ma [aʻoaʻoga] eseese; auā e lelei ina faatumauina o le loto i le alofa tunoa, a e le o mea e ʻai, ua leai se aoga i e ua taofi i ai.”—Eperu 13:9.
9. O ā mea silisili na faasino atu i ai Paulo i le tusi i Kerisiano Eperu?
9 Na faasino atu e tagata Iutaia i na mea e pei o le tuuina mai mataʻina o le Tulafono i le Mauga o Sinai ma le tulaga tautupu e faavavau o Tavita. Peitai na faaali atu e Paulo i Kerisiano Eperu faapea e ui lava o le faatuina o le feagaiga o le Tulafono sa o se mea e gatete ai, ae sa sili atu ona malosi le aumaia e Ieova o se molimau e ala i faailoga, lapataiga, galuega mamana, ma le tufatufaina o le agaga paia ina ua faatuina le feagaiga fou. (Galuega 2:1-4; Eperu 2:2-4) E lē mafai ona luluina le Malo faalelagi o Keriso, e pei ona sa iai pulega faalelalolagi a tupu faa-Tavita i le 607 T.L.M. (Eperu 1:8, 9; 12:28) Ae le gata i lea, ua aoaoina e Ieova le vaega totoe i luma atu o se mea e aupito sili mamao atu ona mataʻutia ma gatete ai na i lo o faaaliga faavavega i le Mauga o Sinai, auā o lea ua latou faalatalata atu i le Mauga o Siona faalelagi.—Eperu 12:18-27.
10. E tusa ai ma le Eperu 13:9, e ala i le ā e faatumauina ai le loto?
10 O le mea lea e manaomia ai e tagata Eperu ona aloese mai le “feaveaiina . . . i mataupu ese ma [aʻoaʻoga] eseese” faa-Iutaia. (Kalatia 5:1-6) E lē ala mai i aʻoaʻoga peitai ‘e ala i le alofa tunoa o le Atua e mafai ai ona faatumauina le loto’ ina ia tumau ai i le upu moni. E manino mai faapea sa finau atu nisi e uiga i meaʻai ma taulaga, auā na faapea mai Paulo sa leʻi faatumauina le loto e ala i “meaʻai, ua leai se aoga i e ua taofi i ai.” E maua aogā faaleagaga i le tuutoina atu i le Atua ma le talisapaia o le togiola, ae lē mai le soona popole i ni meaʻai patino ma le faamanatuina o aso faapitoa. (Roma 14:5-9) Ae lē gata i lea, o le taulaga e Keriso na faaleaogāina ai taulaga a sa Levī.—Eperu 9:9-14; 10:5-10.
Taulaga e Faafiafia ai le Atua
11. (a) O le ā le autū o upu a Paulo i le Eperu 13:10, 11? (e) O le ā le fata faitaulaga faafaatusa ua iai i Kerisiano?
11 Sa ʻai e ositaulaga sa Levī aano o manu mai i manu na osia ai taulaga, peitai na tusi Paulo: “Ua ia i tatou le fata faitaulaga, e le tatau ona ʻai i mea o i ai ē o auauna i le fale fetafai. Auā [o tino] o ia manu ua ave o latou toto i le mea paia e le faitaulaga sili e fai ma taulaga mo agasala, ua susunu o latou tino i tua o le toagālauapi” i le Aso o le Togisala. (Eperu 13:10, 11; Levitiko 16:27; 1 Korinito 9:13) Ua iai i Kerisiano se fata faitaulaga faafaatusa e faaalia ai lo latou faalatalata atu i le Atua e faavae i le taulaga a Iesu lena ua togisala mo agasala ma iʻu ai i le faamagaloga a Ieova ma le faasaoina i le ola e faavavau.
12. I le Eperu 13:12-14, o le ā na uunaia Kerisiano faauuina e faia?
12 E lē o faamamafaina e Paulo le fesootaiga ma le Aso o le Togisala, peitai ua ia faaopoopo mai: “O lea na tiga ai Iesu i tua o le faitotoa o le aai [Ierusalema], ina ia faapaiaina ai e ia o le nuu i lona lava toto.” O i inā na maliu ai Keriso ma saunia ai le aogā atoatoa o le taulaga mo le toe mauaina o le finagalo malie. (Eperu 13:12; Ioane 19:17; 1 Ioane 2:1, 2) Na uunai atu le aposetolo o Paulo i uso Kerisiano faauuina: “O le mea lea ina tatou o atu ai ia [Keriso] i tua o le toagalauapi, ma ia tatou onosai i le upu faifai pei o lona faifaiga; auā ua leai so tatou aai tumau iinei, a ua tatou saili i lē atali.” (Eperu 13:13, 14; Levitiko 16:10) E ui lava sa upuleagaina i tatou e pei ona sa faia ia Iesu, a ua tatou tumau maumauai o ni Molimau a Ieova. Ua tatou ‘tetea ese ma le faalemataʻu ma le tuʻinanau faalelalolagi, a ua tatou nonofo ma le faautauta ma le amiotonu ma le tuutoina atu i le Atua i lenei faiga o mea o iai nei’ a o vaavaai atu i le lalolagi fou. (Tito 2:11-14; 2 Peteru 3:13; 1 Ioane 2:15-17) Ma o i latou faauuina o ia i tatou ua latou saili ma le naunautai i le “aai,” le Malo faalelagi.—Eperu 12:22.
13. O taulaga e finagalo malie i ai le Atua e lē o faia aʻe i na o ā mea?
13 Na sosoo ai ma le taʻua e Paulo o taulaga e finagalo malie i ai le Atua, i lona tusi mai: “O lenei, o ia tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa. Aua le galo ia te outou ona agalelei ma alolofa atu; auā o taulaga faapena e fiafia ai le Atua.” (Eperu 13:15, 16) O taulaga faa-Kerisiano e lē faia aʻe i le na o ni galuega mo le lelei o tulaga faaletagata. O tagata lautele latou te faia mea faapena. Mo se faataʻitaʻiga, na tupu lenei mea ina ua fesoasoani mai tagata o le tele o atunuu i tagata na lavevea i le mafuie i Soviet Armenia i le faaiʻuga o le 1988.
14. O le ofoina atu o se taulaga e talia e le Atua ua faataatia ai se faamamafaga i le ā le galuega?
14 O le auaunaga paia tatou te tuuina atu ia Ieova “ma le mataʻu i le atua ma le gatete” o loo faavae i le ituaiga o alofa faataulagaina totino lea na faaalia e Iesu. (Eperu 12:28, NW; Ioane 13:34; 15:13) O lenei auaunaga ua faamamafaina ai la tatou galuega talaʻi, auā e ala ia Keriso i le avea o se Ositaulaga Sili ‘ua tatou ofo atu ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua o o tatou laugutu o loo taʻutaʻu atu i le lautele lona suafa.’ (Hosea 14:2; Roma 10:10-15; Eperu 7:26) O le mea moni, tatou te lē faagaloina “le faia o le lelei ma le fetufaai o mea i isi,” e oo lava ina aofia ai isi e ese nai lo “i latou e aiga ia i tatou i le faatuatua.” (Kalatia 6:10, NW) Ae maise lava pe afai e oo uso Kerisiano i se mala po ua iai se manaoga po o ni puapuaga, tatou te tuuina atu le fesoasoani alofa i mea faitino ma le faaleagaga. Aiseā? Auā tatou te alolofa o le tasi i le isi. Tatou te mananao foi ina ia latou taofi mau i le taʻutino atu i le lautele o lo latou faamoemoe ma le lē fefoifoiai, “auā o taulaga faapena e malie ai le Atua.”—Eperu 10:23-25; Iakopo 1:27.
Ia Gauai Atu
15. (a) O le a faapefea ona e toe faaupuina le fautuaga a Paulo i le Eperu 13:17? (e) Aiseā e faaalia ai le faaaloalo mo i latou o taʻimua?
15 Ina ia tuuina atu taulaga e talia, e tatau ona tatou felagolagomai atoatoa ma le faalapotopotoga a le Atua. E aunoa ma le tautala soo i le mataupu e uiga i le pule, na tusi ai Paulo: “Ia outou usiusitai i o outou taʻitaʻi ma outou gauai i ai; auā o loo leoleo i latou mo o outou agaga, latou te tala atu le tala i ai, ina ia faia ma le olioli, a e aua ma le tiga; auā e le aoga lea ia te outou.” (Eperu 13:17) E tatau ona tatou faaaloalo i toeaina tofia o ē o loo taʻimua i le faapotopotoga, ina ia latou lē tiga ma puapuagatia ai ona o le tau leai o so tatou felagolagomai. O le lē taulau ona tatou gauai atu o le a avea o se avega mamafa i ovasia ma o le a iʻu ai ina afaina i tatou faaleagaga. O se agaga felagolagomai e faafaigofie ai mo toeaina ona tuuina atu le fesoasoani ma saosaolaumea i le autasi ma le agaʻigaʻi i luma o le galuega talaʻi o le Malo.—Salamo 133:1-3.
16. Aiseā ua talafeagai ai le gauai atu ia i latou o fai ma o tatou taʻitaʻi?
16 Maeu le talafeagai faapea e tatau ona tatou gauai atu i ē o taʻimua! Latou te aʻoaʻo i a tatou sauniga ma fesoasoani ia i tatou i le faiva. I le avea o ni leoleo mamoe, latou te saili mo lo tatou lelei. (1 Peteru 5:2, 3) Latou te fesoasoani ia i tatou ina ia tausia se faiā lelei ma le Atua ma le faapotopotoga. (Galuega 20:28-30) E ala i le gauai atu i le taʻitaʻiga atamai ma le alofa, ua tatou faaalia ai le faaaloalo mo le Ovasia Silisili, o Ieova le Atua, ma lana Ovasia Lagolago, o Iesu Keriso.—1 Peteru 2:25; Faaaliga 1:1; 2:1–3:22.
Ia Tatalo
17. O ā tatalo na talosaga atu ai Paulo, ma aiseā ua mafai ai ona ia talosaga atu ma le tonu mo ia tatalo?
17 Talu ai o Paulo ma ana aumea sa vavaeese mai tagata Eperu, atonu ona o sauaga, na ia faapea atu ai: “Ia outou tatalo mo i matou; auā o loo taofi i matou ua ia te i matou le loto fuatia ifo lelei, o loo loto i matou e amio lelei i mea uma lava; [peitai] ua atili loʻu aioi atu ia te outou e fai lena mea, ina ia vave ona toe tuuina atu ai o aʻu ia te outou.” (Eperu 13:18, 19) Ana faapea o Paulo o se tagata piopio ma iai se loto fuatiaifo e mu, o le ā le aiā o le a ia fesili atu ai fua i tagata Eperu ina ia tatalo mo ia ina ia toe faatasi atu ia i latou? (Faataoto 3:32; 1 Timoteo 4:1, 2) O le mea moni, sa o ia o se faifeau faamaoni, o lē i lona loto fuatiaifo lelei sa tetee atu ai i ē mulimuli i le faa-Iutaia. (Galuega 20:17-27) Sa mautinoa foi e Paulo faapea o le a mafai ona ia toe faatasi vave atu i tagata Eperu pe afai latou te tatalo ina ia tupu lena mea.
18. Afai tatou te faatalitalia isi ia tatalo mo i tatou, o ā fesili atonu e tatau ona tatou fesili ifo ai ia i tatou lava?
18 Ua faaalia i le talosaga atu a Paulo mo le tatalo a tagata Eperu faapea e tatau i Kerisiano ona tatalo o le tasi mo le isi, po o le taʻua foi o igoa. (Faatusatusa le Efeso 6:17-20.) Peitai afai tatou te faatalitalia isi e tatalo mo i tatou, pe lē tatau ai ona tatou pei o le aposetolo ma ia faamautinoa faapea ‘ua ia i tatou se loto fuatiaifo faamaoni ma o loo amio i tatou ma le faamaoni i mea uma lava’? Pe o e faamaoni i au feutagaiga uma? Ma pe o ia te oe lea lava mautinoa na ia Paulo e uiga i le tatalo?—1 Ioane 5:14, 15.
Upu Faaiʻu ma Apoapoaiga
19. (a) O le ā le manaoga i le tatalo na talosagaina e Paulo mo tagata Eperu? (e) Aiseā ua avea ai le feagaiga fou o se feagaiga e faavavau?
19 I lona saili atu i tatalo a tagata Eperu, na faaalia ai e Paulo se manaoga mo le tatalo, i lona faapea atu: “A o le Atua e ona le manuia, o le na toe faatuina mai nai e ua oti le Leoleo mamoe sili, o lo tatou Alii o Iesu, ona o le toto o le feagaiga e faavavau, ia faaatoatoaina outou e ia i galuega lelei uma lava, ina ia outou faia lona finagalo, ia galue o ia i totonu ia te outou le mea e mālie i ona luma, ona o Iesu Keriso; ia ia te ia le viiga e faavavau faavavau lava. Amene.” (Eperu 13:20, 21) Faatasi ai ma le vaai atu i se lalolagi filemu, na toe faatuina mai ai “e le Atua o le filemu” Keriso i le ola e lē oti lava i le lagi, o i inā na tuuina atu ai e Iesu le aogā o lona toto masaa lena na faamaonia ai le feagaiga fou. (Isaia 9:6, 7; Luka 22:20) O se feagaiga e faavavau lena auā e maua ai e i latou o i le lalolagi aogā tumau mai auaunaga a le 144,000 o atalii faaleagaga o le Atua o ē ua pule faatasi ma Iesu i le lagi ma o ē o loo i le feagaiga fou. (Faaaliga 14:1-4; 20:4-6) E auala ia Keriso, ua mafai ai e le Atua o lē o loo tatou tuuina atu i ai le mamalu, ona ‘faaauupegaina i tatou i mea lelei uma e manaomia ina ia faia ai lona finagalo ma ia finagalo malie mai ai o ia.’
20. O le a faapefea ona e toe faaupuina ma faamatala apoapoaiga faaiʻu a Paulo i Kerisiano Eperu?
20 Ona o le lē mautinoa pe na faapefea ona tali mai tagata Eperu i lana tusi, na faapea mai ai Paulo: “Le au uso e, ou te aioi atu ia te outou, ia outou talia lenei upu apoapoai [ia faalogo atu i le Alo o le Atua, ae lē o ē mulimuli i le faa-Iutaia]; auā foi ua ou tusi faasaasaa atu ia te outou [pe a manatunatu i le mamafa o lona mataupu]. Ia outou iloa ua [tatalaina mai le fale puipui] lo tatou uso o Timoteo, afai e vave sau o ia, ma te asiasi atu ia te outou ma ia.” Atonu o lenei tusi na tusi mai Roma, o lea na faamoemoe ai le aposetolo faapea o le a ō atu o ia ma Timoteo e asiasi i tagata Eperu i Ierusalema. Ona faapea atu lea o Paulo: “Ua ou alofa atu i o outou taʻitaʻi uma [i le avea o ni toeaina galulue mamafa], atoa ma le au paia uma lava [i latou ua iai le faamoemoe faalelagi]. O loo o alolofa atu i latou o i Italia ia te outou. Ia ia te outou uma le alofa tunoa [o le Atua].”—Eperu 13:22-25.
O se Tusi o Aogā Tumau
21. O ā manatu autū ua fesoasoani ai ia i tatou le tusi i tagata Eperu ina ia tatou malamalama ai?
21 Atonu ua sili atu ona fesoasoani lenei tusi i tagata Eperu na i lo o se isi lava tusi o le Tusitusiga Paia ia i tatou, e malamalama ai i le tāua o taulaga na ofoina atu i lalo o le Tulafono. Ua faaalia manino i le tusi faapea o le taulaga a Iesu Keriso ua na o lea ua saunia ai le togiola manaomia mo le fanau a tagata agasala. Ma o le feau mataʻina o loo maua i le tusi e faapea e tatau ona tatou faalogo atu i le Alo o le Atua.
22. O ā nisi o mafuaaga mo i tatou e loto faafetai ai mo le tusi i tagata Eperu?
22 Ae lē gata i lea, e pei ona ua uma ona tatou iloa i mataupu e lua na seʻi mavae atu, ua iai foi ia i tatou isi mafuaaga e loto faafetai ai mo le tusi faagaeeina tauatua i tagata Eperu. Ua fesoasoani ia i tatou ina ia tatou lē faavaivai i la tatou faiva, ma ua ia faatumuina i tatou i le lototele, auā ua tatou iloa faapea o Ieova o lo tatou Fesoasoani. Ae lē gata i lea, ua ia faalaeiauina i tatou ia faaaogā o tatou laugutu ma mea uma o ia i tatou ma le lē manatu faapito, i le tuuina atu o le auaunaga paia i le ao ma le po ma ofoina atu ma le loto atoa taulaga e finagalo malie ai lo tatou Atua alofa ua onomea i ai le viiga, o Ieova.
O le a Faapefea ona E Tali?
◻ Na faapefea ona fesoasoani ia i latou le tusi i tagata Eperu ina ia aloese ai mai aʻoaʻoga sese?
◻ O taulaga e finagalo malie ai le Atua ua taulaʻi atu i le ā le galuega tāua?
◻ O ai i latou o fai ma “taʻitaʻi,” ma aiseā e tatau ai ona gauai atu ia i latou?
◻ Ua faapefea ona faatāuaina e le tusi i tagata Eperu le tatalo?
◻ Aiseā ua mafai ai ona tatou faapea atu o le tusi i Kerisiano Eperu o se tusi o aogā tumau?
[Ata i le itulau 23]
O taulaga e faafiafia ai le Atua e aofia ai le auai i le faiva i le lautele ma le avatuina o fautuaga fesoasoani i uso Kerisiano