Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w99 15/6 blz. 3-4
  • Fu San Ede Sma E Pori Tra Sma Sani fu Espresi?

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Fu San Ede Sma E Pori Tra Sma Sani fu Espresi?
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1999
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • Suma Kan Stop a Pori Di Sma E Pori Tra Sma Sani fu Espresi?
  • Wan Kaba Kan Kon na A Pori Di Sma E Pori Tra Sma Sani Fu Espresi
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1999
  • Aksiboksoe
    Wi Kownukondre diniwroko 1985
  • Sma na ala sei e kisi fu du nanga bita-ati
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre (Gi a preikiwroko) 2022
  • Wi man wini bita-ati!
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre (Gi a preikiwroko) 2022
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1999
w99 15/6 blz. 3-4

Fu San Ede Sma E Pori Tra Sma Sani fu Espresi?

„MI NO abi noti fu taki.” Den wortu disi ben skrifi nanga bigi letter na tapu wan skotu di no ben ferfi langa ete, na ini wan moi birti na São Paulo. Kande yu sa denki taki na fu espresi den pori tra sma sani. Èn a skrifi di sma e skrifi sani na a skin fu oso noso na tapu skotu, na wan fasi fa sma e pori tra sma sani fu espresi.

Prakseri den sma sondro frantwortu di pori a nyun wagi fu yu fu espresi. Noso kande yu si taki fu espresi sma broko noso pori publiki sani, di furu sma e gebroiki bun. Fu san ede? Iya, fu san ede? ¿Yu aksi yusrefi wan leisi kaba fu san ede someni sma e pori tra sma sani fu espresi? Na furu presi a gersi leki den sma di e pori tra sma sani fu espresi e prisiri fu broko noso pori publiki presi pe sma kan bel. Moro furu den e broko den sani leki lantiloko noso lantibus. A gersi leki den wan di e pori tra sma sani fu espresi no e broko den ede nanga noti. Ma san de furutron a rutu fu a pori di sma e pori tra sma sani fu espresi, èn di wi si noso di e meki wi pina?

Marco,a wan yonguwan fu Rio de Janeiro ben kon atibron di a team fu en ben lasi wan futubal prei — a ben atibron someni taki a ben bigin trowe ston na tapu a bus di ben lai nanga sma di ben horibaka gi a team di ben wini. Noso luku Claus. Di a no ben wroko so bun na skoro, dan a ben kon atibron someni taki a ben trowe ston èn ben broko fensre. Ma a no ben „prisiri” di en papa ben musu pai gi den sani di a ben broko. Erwin, wan tra yonguwan, ben e studeri na skoro èn a ben e wroko. Sma ben sabi en nanga den speri fu en leki yonguwan di abi bun maniri. Ma toku na ini a fri ten fu den, den ben pori den sani fu a birti fu espresi. A papa nanga mama fu Erwin no ben sabi noti fu disi. Valter no ben abi papa nanga mama moro, èn dati meki a no ben man tra fasi leki fu go libi na tapu den strati fu São Paulo. Den moro bun mati fu en ben de yongu trobiman di ben wroko na ini wan grupu fu pori tra sma sani fu espresi. A ben waka nanga den, a ben leri fu feti karate tu. Den eksempre disi e sori taki na sma e pori tra sma sani fu espresi, èn den reide noso firi di e meki taki den e du disi, e difrenti.

„A kan taki sma e pori tra sma sani fu espresi fu di den wani teki refensi noso fu sori a politiek denki fu den. Yongu sma nanga bigi sma e du na ogri disi son leisi soso fu meki ’prisiri’”, na so The World Book Encyclopedia e taki. Ma na presi taki a pori di sma e pori tra sma sani fu espresi, na soso wan fasi fa yonguwan e meki prisiri, a kan du seryusu ogri, a kan kiri sma srefi. Wan grupu yonguwan ben wani „meki prisiri pikinso”, èn di den ben si wan man e sribi, den ben trowe wan sani na en tapu di e teki faya esi-esi èn den ben sutu faya gi a man. A man, wan Ingi, dede baka ten na ati-oso. Wan rapport e sori taki „soleki fa den yonkuman ben taki, dan den no ben denki taki wan sma ben o span efu den ben o bron wan tu begiman na strati, èn den no ben kisi strafu fu disi”. Efu sma dede fu di trawan ben pori sma sani fu espresi efu no, den kostu na moni sei èn na emotioneel sei bigi trutru. So bun, san sma kan du fu basi noso fu stop a pori di sma e pori tra sma sani fu espresi?

Suma Kan Stop a Pori Di Sma E Pori Tra Sma Sani fu Espresi?

¿Skowtu nanga skoro kan stop a pori di sma e pori tra sma sani fu espresi? Wán problema na taki lanti ede furu kande nanga den moro seryusu ogri soleki a bai noso a seri fu drug noso a kiri fu sma, na presi taki den e luku ogridu pe „dede no e fadon”. Wán skowtu e taki, dati te wan yonguwan e kisi problema, dan nofotron a papa nanga mama „e taki dati disi na fu den pikin ede di a [yonguwan] e waka nanga den, noso na fu a skoro, noso den skowtu di kisi en ede”. Kande a leri di sma e kisi èn a luku di den e luku efu sma e hori densrefi na lantiwet kan tapu sma pikinso fu pori tra sma sani fu espresi; ma san efu a denki fu papa nanga mama no e kenki? Wan ambtenari di musu luku yongu ogriman di den lusu na strafu, e taki: „Den e du en fu di den e fruferi èn na okasi de fu du dati. [Den pikin] e tan na strati te latilati, èn den no abi noti fu du. Èn kande no wan sma e poti ai luku den srefi — noso den no ben o de na strati.”

Ala di a pori di sma e pori tra sma sani fu espresi de wan seryusu problema na furu presi, luku fa sani kan kon kenki. Den yonguwan di wi ben kari na ini a bigin èn di ben pori tra sma sani fu espresi, ben kon kenki; now den no e tyari densrefi kwetikweti moro na wan fasi di no e fiti na ini a libimakandra. San ben meki den sma disi di ben de ogriman fosi, kenki a libi fu den? ¿Èn, yu ben o fruwondru te den no e tapu pikinso soso a pori di sma e pori tra sma sani fu espresi, ma den ben o puru en na pasi krinkrin tu? Wi e gi yu a kari fu leisi na artikel di e kon now.

[Futuwortu]

a Den nen kenki.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma