Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • be les 9 blz. 111-blz. 114 par. 3
  • Kenki yu sten

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Kenki yu sten
  • Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • A srefi sortu tori
  • Kenki yu sten
    Meki muiti fu leisi bun èn fu gi leri
  • Taki tranga nofo
    Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • Du soleki fa yu gwenti du
    Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • Taki soleki fa yu gwenti fu taki
    Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
Moro sani
Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
be les 9 blz. 111-blz. 114 par. 3

LES 9

Kenki yu sten

San yu musu du?

Kenki a sten fu yu te yu e taki. Na ini a les disi wi sa luku fa yu kan taki moro tranga noso moro safri, moro gaw noso moro slow, èn fa yu kan taki nanga wan pikinso moro hebi sten noso nanga wan pikinso moro fini sten.

Fu san ede a de prenspari?

Efu yu e kenki yu sten bun te yu e taki, dan dati sa meki taki yu e hori yu lezing fayafaya, a sa meki trawan firi san yu e taki, èn a sa gi den deki-ati fu du san yu e taki.

Efu yu no e kenki yu sten te yu e taki, dan den arkiman kan denki taki yu no lobi a tori fu san yu e taki.

EFU yu e poti krakti tapu wortu, dan dati e yepi den arkiman fu frustan san yu e taki. Ma efu yu e kenki yu sten bun, fu di yu kan taki moro tranga, moro safri, moro gaw, moro slow, noso fu di yu kan taki nanga wan pikinso moro hebi, noso moro fini sten, dan sma sa prisiri fu arki yu te yu e hori yu lezing. Moro srefi, dati kan sori den arkiman fa yu e denki fu den sani di yu e taki. A fasi fa yu e denki fu a sani di yu musu taki, kan abi krakti tapu fa den sa denki fu a sani di yu e taki. A sani disi de so awansi yu e hori wan lezing na tapu a podium noso awansi yu musu taki nanga wán sma nomo na ini a preikiwroko.

A libisma sten na wan kefalek moi wrokosani, èn a sten man du furu sani. Efu wan takiman e gebroiki en sten bun, dan a kan hori wan lezing nanga faya, a kan naki na ati fu trawan, a kan meki trawan firi san a e taki, èn a kan gi den arkiman deki-ati fu du san a e taki. Ma toku, disi yu no sa man du nomo fu di yu e skrifi na tapu papira pe yu musu taki moro tranga, pe yu musu taki moro gaw, noso pe yu musu taki nanga wan pikinso moro hebi, noso moro fini sten. Efu yu sa kenki yu sten soso pe a skrifi na tapu papira, dan sma sa yere taki a no so yu gwenti fu taki. Efu yu hori yu lezing na so wan fasi, dan na presi fu hori wan moi lezing, a o tron wan lezing di no sa meki den arkiman firi bun. Efu yu wani kenki yu sten bun, dan dati sa musu komoto fu yu ati.

Te yu e kenki yu sten na wan koni fasi, dan dati sa meki taki den arkiman no sa poti prakseri na yu sondro taki dati de fanowdu. Na presi fu dati, a sa yepi den arkiman frustan san na a tori di yu e taki nanga den.

Luku o tranga yu musu taki. Wán fasi fu kenki a fasi fa yu e taki, na fu luku o tranga yu musu taki. Ma a no musu de so nomo taki yu e taki moro tranga, dan yu e taki moro safri, èn na so yu e go nanga langa. Disi sa meki taki yu lezing sa soi, èn a no sa yepi trawan fu frustan bun san yu e taki. Efu yu e taki tranga tumusi furu tron, dan disi no sa switi gi den sma di e arki yu.

A pisi tori di yu o taki, musu sori yu o ten a fiti fu taki tranga. A ben sa bun fu yu taki moro tranga efu yu ben o leisi wan prenspari komando soleki fa dati skrifi na Openbaring 14:6, 7 noso na Openbaring 18:4. Ma a ben sa bun sosrefi fu leisi moro tranga tu te yu e leisi wan tori pe wan sma e sori o tranga a bribi fu en de, soleki fa dati skrifi fu eksempre na Exodus 14:13, 14. Na so a de tu efu yu ben o leisi wan krakti krutuboskopu di skrifi na ini Bijbel, soleki fa dati de fu feni na Yeremia 25:27-38. Efu yu ben sa taki moro tranga te a fiti, dan seiker dati sa tyari wan tu prenspari wortu fu a pisi disi kon krin na fesi.

Prakseri tu san na a marki di yu wani doro. Yu wani gi den arkiman fu yu a deki-ati fu du wan sani? Yu wani taki den arkiman musu si krinkrin san na den moro prenspari sani na ini yu lezing? Efu yu e taki moro tranga tapu den yoisti momenti, dan dati sa yepi yu fu doro den marki disi. Ma toku, luku bun nanga wan sani. Efu yu e taki moro tranga sondro taki dati de fanowdu, dan yu no o doro a marki fu yu. Fa dati kan? We a kan, taki san yu e taki yu musu taki na wan waran fasi èn nanga firi, na presi fu taki en moro tranga nomo. Wi sa taki moro fu a tori disi na ini Les 11.

Te yu sabi o ten yu musu taki pikinso moro safri, dan dati kan meki taki den arkiman kaka yesi fu arki san yu e taki, fu di den sa wani yere san yu o taki moro fara. Ma furu tron dati wani taki dati yu musu taki nanga moro firi wantewante baka di yu taki pikinso moro safri. Efu yu wani sori taki wan pisi tori na wan tori di wi musu broko wi ede nanga dati, noso a e meki wi frede pikinso, dan yu musu taki moro safri, ma na a srefi ten yu musu taki tu nanga moro firi. Efu yu wani sori taki wan pisi tori no de so prenspari leki a tra pisi, dan yu kan du dati fu di yu e taki a pisi tori disi pikinso moro safri tu. Ma efu ala ten yu e taki safri, dan dati kan sori taki yu no de seiker fu san yu e taki, noso taki yu no e bribi trutru san yu e taki, noso taki yu no lobi a tori di yu e taki. A de krin taki yu musu sabi heri bun o ten yu musu taki moro safri.

Taki moro gaw noso taki moro slow. Na ini na aladei libi fu wi, dan wi e taki san wi e denki èn wi no abi fu suku wortu. Te wan tori span, dan wi abi a gwenti fu taki moro esi. Te wi wani taki wan sma no musu frigiti san wi e taki, dan furu tron wi e taki moro slow.

Ma toku, furu nyun takiman no e du den sani disi. Fu san ede den no e du dati? Fu di den e poti tumusi furu prakseri na den wortu di den musu taki. A kan taki den skrifi ala den wortu dati na tapu papira. Srefi efu den no e leisi ala den wortu komoto fu a papira, toku den kan hori a lezing leki wan manuscriptlezing, fu di den abi ala den wortu na den ede èn a de neleki den e leisi den wortu dati. Dati sa meki taki den no sa taki nowan sani moro gaw noso moro slow, ma den sa taki ala sani na a srefi fasi. Efu den e leri fu taki komoto fu wan schema-lezing, dan dati kan yepi den nanga a swakifasi disi.

Luku bun taki yu no bigin taki so gaw wantronso tu, taki a gersi leki yu de leki wan puspusi di e waka safrisafri, ma wantronso e lon gowe fu di a si wan dagu. Èn noiti no taki so gaw tu taki trawan no man frustan ala den wortu di yu e taki.

No meki a de so, taki yu abi fasti ten ibri tron baka tapu san yu e taki moro gaw, noso moro slow. Dati yoisti o meki taki den arkiman o si taki yu e taki moro gaw èn baka dati moro slow tapu fasti ten, èn den no o poti yesi moro fu arki san yu e taki. Meki a de so taki yu e taki moro gaw noso moro slow, fu di dati fiti na san yu e taki. Dati wani taki dati a musu fiti na a fasi fa yu wani den arkiman firi, èn na a sani di yu wani doro. Te yu hori yu lezing, dan no taki tumusi gaw, ma no taki tumusi slow tu. Efu na wan span sani yu o taki, dan taki moro gaw, neleki fa yu ben o du dati na ini na aladei libi. Yu kan taki moro gaw tu te yu e taki fu sani di no de so prenspari, noso te yu e fruteri wan tori pe den finifini tori no de prenspari. Disi sa meki taki a lezing fu yu no de wán fasi nomo, èn a sa yepi yu fu no meki a lezing de leki wan tumusi seryusu tori gi den arkiman. Na a tra sei, furu tron yu sa abi fu taki moro slow te yu e tyari bun buweisi kon na fesi, te yu kari den moro prenspari sani, noso te yu e doro heimarki fu a lezing fu yu.

Taki nanga wan pikinso moro hebi sten, noso wan pikinso moro fini sten. Prakseri wan sma di e prei wan poku. A sma dati e prei a poku so wán yuru langa kaba. Prakseri taki a heri pisi ten dati, a e prei wán sortu fasi nomo, na a bigin a e prei tranga, baka dati moro safri, èn sontron a e prei gaw, dan baka dati moro slow. A e prei a poku moro tranga, baka dati moro gaw, ma a no e pruberi fu meki a poku prei moro hebi noso moro fini. So wan „poku” no sa de so switi fu arki. Na a srefi fasi a de tu te wi e taki, efu wi no e kenki wi sten fu taki moro fini noso moro hebi, dan a no sa de so switi gi tra sma fu arki wi.

Toku wi musu taki krin dati a no de so na ini ala tongo. Na ini wan tongo soleki di fu den Sneisi, dan efu yu kenki yu sten fu taki nanga wan moro fini sten, dan yu kan taki wan heri tra sani baka nanga a srefi wortu. Srefi na ini den tongo di no de leki Sneisitongo, dan a kan pasa taki te wan sma e kenki en sten pikinso fu taki moro hebi noso moro hei, dan a kan, taki a e sori go tapu wan tra sani baka. Fu eksempre, efu wan sma ben o opo en sten fu taki pikinso moro hei, èn na a srefi momenti a ben o taki moro tranga tu, dan a kan gebroiki dati fu poti krakti tapu wortu di a e taki. Noso te a e kenki en sten na den fasi disi, dan nanga dati kande a wani sori o bigi wan sani de noso o fara wan sani de. Efu wan sma e opo en sten fu taki pikinso moro hei na a kaba fu wan pisi tori, dan dati kan sori taki na wan aksi poti. Na ini wan tu tongo wan sma musu saka en sten fu taki pikinso moro hebi efu a wani sori taki na wan aksi a e poti.

Te wan sma e taki wan span tori noso te a de nanga faya, dan furu tron a e opo en sten te a e taki. Te wan sma e taki fu problema nanga broko-ede fu a libi, dan furu tron a e saka en sten. Den firi di wi kari dyaso na firi di e yepi a takiman fu doro na ati fu den arkiman. Te yu wani sori den firi disi, dan yu no musu taki den nomo. Ma fiti yu sten na so wan fasi taki yu e firi den wortu disi sosrefi.

Poti wan fondamenti. Pe yu e bigin kenki yu sten? Dati e bigin te yu e suku den sani di yu wani gebroiki na ini yu lezing. Efu yu sa taki soso fu sani fu buweisi wan tori noso efu na soso warskow yu sa gi, dan yu no sa abi furu okasi fu kenki yu sten. Sobun, luku yu schema, èn sorgu taki yu abi nofo spesrei fu meki a tron wan lezing di switi èn di sma kan leri wan sani fu en.

Kon meki wi taki dati yu e hori yu lezing. Ne yu e firi taki yu e taki wán fasi nomo sondro taki yu e kenki yu sten. We dan san yu kan du dan? Kenki a fasi fa yu e hori a lezing. Fa yu kan du dati? Wán fasi fa yu kan du dati na fu opo yu Bijbel, gi den arkiman a kari fu densrefi opo den Bijbel tu, èn leisi wan tekst na presi fu taki go doro nomo. Noso wan tra sani di yu kan du na fu poti wan aksi na presi fu taki wan sani soleki fa a de. Baka dati wakti pikinso fosi yu go doro, fu poti krakti tapu san yu e taki. Noso fruteri wan agersitori di no muilek. Disi na wan tu sani di bun takiman e du di hori furu lezing kaba. Ma awansi yu abi furu ondrofeni kaba, noso awansi yu no abi furu ondrofeni ete, toku yu kan du den srefi sani disi tu te yu e sreka yusrefi fu hori yu lezing.

Sma taki, dati a kenki di wan sma e kenki en sten te a e taki, na neleki spesrei fu meki wan sani kon moro switi. Efu yu e gebroiki a yoisti sortu spesrei na a yoisti fasi, dan dati sa meki taki den arkiman sa man frustan a heri tori di yu wani taki nanga den èn den sa arki yu nanga prisiri tu.

FA FU DU DATI

  • Taki moro tranga te yu musu gi komando, te yu musu taki fu wan tranga bribi, noso te yu musu taki krutuboskopu. Luku bun na sortu pisi fu a lezing fu yu, yu sa musu taki moro tranga.

  • Taki moro gaw noso taki moro slow. Efu yu e kari sani di no de so prenspari, dan taki moro gaw, ma efu yu e taki fu prenspari buweisi nanga prenspari sani, dan taki moro slow. Te yu wani sori taki wan tori span, dan taki pikinso moro esi.

  • Taki nanga wan pikinso moro hebi sten, noso nanga wan pikinso moro fini sten, efu a fiti fu du dati. Disi yu kan du fu sori fa yu e firi èn fu naki na ati fu trawan. Na ini den tongo soleki Sneisitongo, dan dati wani taki dati yu musu kenki yu sten tapu tra fasi.

  • Yu e bigin sreka yusrefi fu kenki a sten fu yu, te yu e luku sortu sani yu kan gebroiki fu hori yu lezing.

PRUBERI FU DU DISI: (1) Leisi 1 Samuel 17:17-53 gi yusrefi, èn luku den okasi di yu abi fu leisi moro tranga noso moro safri, moro gaw noso moro slow, noso fu taki nanga wan pikinso moro hebi, noso moro fini sten te yu e leisi. Baka dati leisi a pisi disi tranga nanga firi, ma no meki en tumusi. Leisi a pisi disi wan tu tron. (2) Fu yepi yu so taki yu kan kenki yu sten, dan leisi vers 48-51 tranga, so esi leki yu man sondro fu meki wan fowtu. Leisi en ete wan tron èn baka dati ete wan tron, ma ala ten te yu e leisi a pisi baka, dan suku fu leisi en moro gaw baka, ma tan leisi den wortu soifri. Baka dati, dan leisi a pisi moro slow, neleki yu wani gi wan sma na okasi fu luku ibri tron efu yu e leisi a pisi disi bun. Baka dati, taki moro esi èn dan baka moro slow, dan baka moro esi, èn go so doro teleki yu kan du nanga yu sten san yu wani.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma