Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • be les 21 blz. 150-blz. 152 par. 5
  • Poti a yoisti krakti tapu den bijbeltekst di yu e leisi

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Poti a yoisti krakti tapu den bijbeltekst di yu e leisi
  • Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • A srefi sortu tori
  • Poti krakti tapu den yoisti wortu
    Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • Gebroiki bijbeltekst soifri
    Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • Pristeri na bun nyunsu — Nanga bun lerimethode
    Wi Kownukondre diniwroko 1987
  • Poti krakti tapu den moro prenspari sani
    Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
Moro sani
Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
be les 21 blz. 150-blz. 152 par. 5

LES 21

Poti a yoisti krakti tapu den bijbeltekst di yu e leisi

San yu musu du?

Poti krakti tapu den wortu di e sori fu san ede yu e leisi a tekst. Leisi nanga a yoisti firi.

Fu san ede a de prenspari?

Te yu e poti a yoisti krakti tapu den bijbeltekst di yu e leisi, dan dati sa meki a krakti fu den tekst disi kon krin na fesi.

TE YU e taki nanga trawan fu den sani di Gado abi na prakseri, awansi yu e taki nanga wán sma nomo noso yu e hori wan lezing, dan a takimakandra fu yu musu sori krin san skrifi na ini Gado Wortu. Furu tron disi wani taki dati yu musu leisi bijbeltekst, èn yu musu leisi den bun.

Poti krakti tapu den yoisti wortu, ma du dati nanga firi. Yu musu leisi bijbeltekst nanga firi. Poti prakseri na wan tu eksempre di e kon now. Te yu e leisi Psalm 37:11 nanga wan tranga sten, dan a musu de fu yere na ini yu sten taki yu de koloku fu di yu e fruwakti a vrede di pramisi na ini a vers dati. Te yu e leisi Openbaring 21:4 pe skrifi taki pina nanga dede no sa de moro, dan a musu de fu yere na ini yu sten taki yu e warderi a moi sani disi di seti fu meki libisma kisi frulusu. Na ini Openbaring 18:2, 4, 5 wi e leisi taki sma musu komoto fu „Babilon a Bigiwan” di lai nanga sondu. Efu yu musu leisi so wan vers, dan sma musu yere na ini yu sten taki den no musu draidrai fu gowe fu drape. A no de fu taki dati a firi nanga san yu e leisi, musu kon fu yu ati trutru, ma yu no musu meki en tumusi. A bijbeltekst nanga a fasi fa yu e gebroiki a tekst, musu sori yu nanga omeni firi yu musu leisi.

Poti krakti tapu den yoisti wortu. Efu den sani di yu o taki abi fu du nanga soso wan pisi fu a bijbeltekst di yu o leisi, dan yu musu poti krakti soso tapu a pisi dati te yu e leisi. Fu eksempre, te yu e leisi Mateyus 6:33 fu sori san a wani taki fu ’suku a kownukondre fosi’, dan yu no musu poti krakti tapu den wortu „en regtfardikifasi” noso „ala den tra sani”.

Kande yu abi na prakseri fu leisi Mateyus 28:19 te yu musu hori wan lezing tapu a Diniwroko Konmakandra. Tapu sortu wortu yu sa musu poti krakti? Efu yu wani poti krakti tapu a faya di preikiman musu abi fu bigin studeri Bijbel nanga trawan, dan yu musu poti krakti tapu den wortu „meki sma tron disipel”. Na a tra sei, efu yu abi na prakseri fu taki fu a frantwortu di Kresten abi fu prati Bijbel waarheid nanga doroseisma, noso yu wani gi preikiman deki-ati fu go preiki na presi pe moro yepi de fanowdu, dan kande yu kan poti krakti tapu den wortu „go na ala kondre”.

Furu tron, yu kan leisi wan bijbeltekst fu piki na aksi fu wan sma, noso fu horibaka gi wan sani di yu e taki ma di trawan feni taki a no tru. Efu yu e poti krakti tapu ibri wortu fu a tekst di yu e leisi, dan den arkiman no sa man si san yu wani sori den nanga a tekst. Gi yu a kan de krin fu frustan, ma gi den a no sa de krin fu frustan kande.

Fu eksempre, te yu e leisi Psalm 83:18 fu wan Bijbel di abi a nen fu Gado, dan efu yu e poti ala krakti tapu den wortu „a Moro Heiwan”, wan ososma no sa man frustan a sani di de krin gi yu, namku, taki Gado srefi abi wan nen. Yu sa musu poti krakti tapu a nen „Yehovah” te yu e leisi. Ma efu yu e gebroiki a srefi tekst dati fu sori wan sma taki Yehovah wawan abi a reti fu tiri ala sani, dan yu sa musu poti krakti tapu den wortu „a Moro Heiwan”. Na so a de tu te yu ben o leisi Yakobus 2:24 fu sori o prenspari a de fu sori bribi nanga den sani di wi e du. Efu yu ben o poti krakti tapu den wortu „wan sma kon regtfardiki”, na presi fu poti krakti tapu a wortu „wroko”, dan kande wan tu sma di e arki yu no sa frustan fu san ede yu leisi a tekst.

Wan tra eksempre di kan yepi wi, de fu feni na Romesma 15:7-13. Disi na wan pisi fu wan brifi di na apostel Paulus ben skrifi gi wan gemeente, pe yu ben abi Dyu nanga sma di no ben de Dyu. Na ini den vers disi na apostel e sori taki a diniwroko fu Krestes bun gi Dyu di besnèi, ma a bun sosrefi gi sma fu ala tra kondre, so taki „den trakondre sma kan gi Gado glori fu di a abi sari-ati” nanga den. Dan baka dati Paulus e kari fo tekst fu sori taki den trakondre sma abi a moi okasi disi fu gi Gado glori. Sobun, fa yu musu leisi den tekst disi so taki yu kan poti krakti tapu a sani di Paulus ben abi na prakseri? Efu yu wani poti wan strepi gi wortu di yu musu poti krakti na tapu, dan yu kan poti strepi na ondro „den trakondre sma” na ini vers 9, „un trakondre sma” na ini vers 10, „ala un trakondre sma” èn „ala pipel” na ini vers 11, èn „trakondre sma” na ini vers 12. Pruberi fu leisi Romesma 15:7-13, èn poti krakti tapu den wortu dati. Te yu e du dati, dan sma sa frustan moro bun san Paulus ben wani tyari kon na fesi drape.

Fasi fa yu kan poti krakti tapu wortu. Na difrenti fasi yu kan poti krakti tapu den wortu di musu sori san yu abi na prakseri. A fasi di yu sa gebroiki musu fiti na a bijbeltekst èn na a fasi fa yu sa hori yu lezing. Dyaso wi e gi yu wan tu rai.

Poti krakti tapu spesrutu wortu nanga yu sten. Disi wani taki dati yu e kenki yu sten, so taki den moro prenspari wortu e kon moro krin na fesi leki den tra sani. Yu kan poti krakti tapu wortu fu di yu e taki moro tranga noso yu e taki moro safri. Na ini furu tongo te wan sma e taki nanga wan moro hebi sten, dan dati e poti krakti tapu san a e taki. Ma na ini wan tu tra tongo, efu a sma ben o du dati, dan a ben o taki wan heri tra sani baka. Te yu e taki wan tu prenspari wortu moro slow, dan yu e poti moro krakti tapu den wortu dati. Na ini den tongo pe yu no mag kenki yu sten fu poti krakti tapu wortu, dan a sa de fanowdu fu du ala sani di yu mag du na ini a tongo dati so taki toku yu kan poti krakti tapu den prenspari wortu.

Wakti pikinso bifo yu e taki go doro. Disi yu kan du bifo yu leisi a moro prenspari pisi fu wan bijbeltekst, noso baka te yu leisi a prenspari pisi dati, noso yu kan du ala tu sani. Efu yu e wakti pikinso bifo yu e leisi wan prenspari pisi fu wan tekst, dan dati e meki den arkiman fruwakti wan sani; efu yu e wakti pikinso baka te yu leisi a prenspari pisi fu a tekst, dan dati e meki taki den wortu abi moro krakti tapu den arkiman. Ma toku, efu yu e wakti na tumusi furu presi fosi yu e leisi go doro, dan nowan pisi fu a tekst sa kon na fesi leki a moro prenspari sani.

Taki wan sani ete wan tron. Yu kan poti krakti tapu wan spesrutu pisi fu di yu no e leisi go doro, ma yu e leisi a wortu noso a pisi dati, ete wan tron, fosi yu leisi go doro. Ma wan moro bun fasi na fu leisi a heri tekst, èn baka dati leisi den prenspari wortu ete wan tron.

Gebroiki yu skin fu poti krakti tapu san yu e taki. Sani di yu e du nanga yu skin èn sosrefi a fasi fa yu e poti yu fesi te yu e taki, furu tron e sori fa yu e firi te yu e leisi wan spesrutu wortu noso wan spesrutu pisi fu wan tekst.

A fasi fa yu e poti yu sten. Na ini son tongo, sma kan leisi den wortu na so wan fasi taki den wortu wani taki wan heri tra sani. Ma dya wan sma musu wroko nanga koni tu te a e leisi na so wan fasi, spesrutu te a e leisi wan pisi pe wan sma e spotu nanga trawan.

Te trawan e leisi bijbeltekst. Te wan ososma e leisi wan bijbeltekst, dan a kan poti krakti tapu tra wortu di no de prenspari, noso kande a no e poti krakti tapu nowan wortu. San yu kan du dan? Furu tron a moro bun fu taigi na ososma san a tekst dati wani taki, èn fa wi kan gebroiki a tekst. Baka te yu sori na ososma fa a kan fiti a tekst dati na ini en libi, dan kande yu kan poti spesrutu prakseri na den wortu na ini a tekst dati di e tyari disi krin kon na fesi.

FA YU KAN POTI KRAKTI TAPU WORTU

  • Awansi sortu bijbeltekst yu abi na prakseri fu leisi, toku yu musu aksi yusrefi: ’Sortu firi mi e kisi te mi e leisi den wortu disi? Fa mi kan meki mi arkiman kisi a srefi firi disi?’

  • Ondrosuku den tekst di yu wani gebroiki. Fu ibri tekst di yu wani leisi, yu musu aksi yusrefi: ’Fu san ede mi wani leisi a tekst disi? Tapu sortu wortu mi sa musu poti krakti fu tyari disi kon na fesi?’

PRUBERI FU DU DISI: (1) Ondrosuku wan bijbeltekst di yu wani gebroiki na ini a preikiwroko. Pruberi fu leisi dati nanga a yoisti firi. Hori na prakseri fa yu wani gebroiki a tekst, èn leisi en nanga wan tranga sten, aladi yu e poti krakti tapu a (den) yoisti wortu. (2) Na ini wan tijdschrift noso wan buku di wi e studeri noyaso, yu musu teki wan paragraaf pe bijbeltekst skrifi. Luku finifini fa den brada e gebroiki den tekst drape na ini a paragraaf. Poti wan strepi na ondro den wortu di e tyari kon na fesi san a tekst wani taki. Leisi a heri paragraaf nanga wan tranga sten, na so wan fasi taki yu e poti a yoisti krakti tapu den bijbeltekst.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma