Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • be les 22 blz. 153-blz. 156 par. 4
  • Gebroiki bijbeltekst soifri

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Gebroiki bijbeltekst soifri
  • Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • A srefi sortu tori
  • Sori krin fu san ede yu e leisi wan tekst
    Meki muiti fu leisi bun èn fu gi leri
  • Sani di yu kan taki fosi yu kari wan tekst
    Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • Joe e tak-go-tak-kon a tapoe wan boenfasi nanga jepi foe den boekoe?
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1986
  • Overtoigi sma te yu e gi leri
    Wi Kownukondre diniwroko 2010
Moro sani
Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
be les 22 blz. 153-blz. 156 par. 4

LES 22

Gebroiki bijbeltekst soifri

San yu musu du?

Sorgu taki a fasi fa yu e gebroiki wan bijbeltekst, de soifri leki fa den tra vers fu a kapitel de, èn a musu de soifri leki fa a heri Bijbel e sori. A fasi fa yu e gebroiki a tekst, musu de soifri tu leki fa dati skrifi na ini den buku fu „a getrow èn koni srafu”.

Fu san ede a de prenspari?

A de wan seryusu sani fu leri tra sma a Wortu fu Gado. Gado wani taki ala sma musu „kon sabi soifri san na waarheid” (1 Tim. 2:3, 4). Disi e poti a frantwortu na wi tapu fu leri trawan soifri san skrifi ini Gado Wortu.

TE WI e leri tra sma, dan moro de fanowdu leki fu leisi den bijbeltekst nomo. Na apostel Paulus ben skrifi en mati Timoteyus: „Du ala san yu man fu sori yusrefi na Gado leki wan sma di a feni bun, leki wan wrokoman di no abi fu syen fu noti, di e gebroiki a wortu fu a waarheid na wan reti fasi.”​—2 Tim. 2:15.

Te wi wani du disi, dan den sani di wi e taki fu den bijbeltekst musu de soifri leki san Bijbel srefi e leri wi. Disi wani taki dati wi musu hori na prakseri san skrifi na ini den tra vers fu a kapitel pe a tekst skrifi, na presi fu wi teki wan tu wortu nomo di wi lobi èn dan wi e taki san wisrefi e prakseri fu den wortu dati. Nanga yepi fu a profeiti Yeremia, dan Yehovah ben warskow gi den profeiti di ben taki dati den ben taki san Yehovah taigi den, ma te yu ben o luku en bun, dan trutru den ben taki „a fisyun fu den eigi ati” (Yer. 23:16). Na apostel Paulus ben warskow Kresten fu no doti a Wortu fu Gado nanga sani di libisma e denki. A ben skrifi: „Wi gowe libi den lagi sani gi san wi ben musu syen, fu di wi no e waka nanga trikifasi, èn no e pori a wortu fu Gado.” Na ini den dei dati, den fufuru seriman di ben seri win, ben moksi a win nanga watra, so taki den ben kan abi moro win èn den ben kan meki moro moni. Wi no e pori a Wortu fu Gado nanga libisma denki. Paulus ben taki: „Wi a no seriman fu a wortu fu Gado soleki furu sma, ma nanga opregtifasi, iya, leki Gado ben seni wi, ondro na ai fu Gado, makandra nanga Krestes, wi e taki.”​—2 Kor. 2:17; 4:2.

Sontron, yu kan kari wan bijbeltekst fu poti krakti tapu wan gronprakseri. Bijbel lai nanga gronprakseri di kan yepi wi heri bun fu sabi san wi musu du nanga den furu sani di e miti wi na ini wi libi (2 Tim. 3:16, 17). Ma yu musu sorgu taki a fasi fa yu e gebroiki a tekst musu de soifri, èn taki yu no e gebroiki wan tekst na wan fowtu fasi, so taki a gersi leki yu e gebroiki en gi san yu e denki fu a tekst (Ps. 91:11, 12; Mat. 4:5, 6). A fasi fa yu e fiti a tekst musu de soifri leki den sani di Yehovah abi na prakseri, èn a musu de soifri leki san skrifi na ini a Wortu fu Gado.

Fu „gebroiki a wortu fu a waarheid na wan reti fasi,” wani taki tu fu frustan san Bijbel e taki. Bijbel no de leki wan „pisi udu” fu naki tra sma nanga dati. Den kerki leriman di ben gens Yesus Krestes, ben kari tekst fu Bijbel ma den ben tapu den ai gi den moro prenspari sani di Gado ben aksi den, sani soleki retidu nanga sari-ati nanga getrowfasi (Mat. 22:23, 24; 23:23, 24). Di Yesus ben leri trawan Gado Wortu, dan den ben kan si na en fa en Tata de. Yesus ben de fayafaya gi a waarheid èn a ben abi trutru lobi gi den sma di a ben gi leri. Wi musu meki muiti fu waka baka na eksempre fu en.​—Mat. 11:28.

Fa wi kan de seiker taki wi e fiti wan bijbeltekst bun? Te wi e leisi Bijbel doronomo, dan dati kan yepi wi. Wi musu warderi „a getrow èn koni srafu” tu di Yehovah gi wi. Disi na den salfu Kresten di Gado e gebroiki fu gi yeye nyanyan na ala den getrow futuboi fu en (Mat. 24:45). Te wi e studeri, te wi e go na den konmakandra dorodoro èn te wi abi wan prati na den konmakandra, dan dati sa yepi wi fu kisi wini fu a leri di e kon fu a grupu fu a getrow èn koni srafu.

A buku Redeneren aan de hand van de Schrift abi hondrohondro bijbeltekst di wi e gebroiki furu tron na ini wi preikiwroko. Efu yu abi a buku dati na ini yu tongo èn yu leri fu gebroiki a buku dati bun, dan yu abi wan sani di kan yepi yu srefisrefi fu fiti den tekst dati na wan yoisti fasi. Efu yu abi na prakseri fu gebroiki wan tekst di furu sma no sabi, dan sakafasi sa meki taki yu sa suku moro sani di abi fu du nanga a tekst. Disi sa meki taki te yu e taki, dan yu sa gebroiki a wortu fu waarheid na wan reti fasi.​—Odo 11:2.

Sori sma krin fa fu gebroiki a tekst. Te yu e gi trawan leri, dan sorgu taki yu sori den krinkrin san den tekst di yu e gebroiki abi fu du nanga a tori di yu e taki. Efu yu e poti wan aksi fosi yu leisi a tekst, dan yu arkiman sa musu man si fa a bijbeltekst e piki na aksi dati. Efu yu e gebroiki wan tekst fu horibaka gi wan sani di yu taki, dan sorgu taki a studenti e si krin fa a tekst e buweisi a sani di yu taki.

Furu tron a no nofo fu leisi a tekst nomo, srefi efu yu e poti krakti tapu wan tu wortu te yu e leisi. Memre taki furu sma no sabi Bijbel so bun, èn kande den no sa frustan san yu wani taki te yu e leisi a tekst wan leisi nomo. Poti a prakseri fu a sma na a pisi fu a tekst di trutru abi fu du nanga a tori di yu e taki.

Furu tron disi wani taki dati yu musu tyari den moro prenspari wortu ini a tekst kon na fesi. Dati na den wortu di trutru abi fu du nanga a tori di yu e taki. A moro makriki fasi fa yu kan tyari den moro prenspari wortu kon na fesi, na fu kari den ete wan leisi. Dati na den wortu di e sori san yu abi na prakseri fu taki. Yu kan du tra sani tu. Efu yu e taki nanga wán sma nomo, dan kande yu kan poti aksi gi en. Disi sa yepi en fu si san na den moro prenspari wortu na ini a tekst. Son takiman di e taki nanga wan grupu sma e du a srefi sani disi fu di den e gebroiki tra wortu di wani taki a srefi sani, noso den e poti prakseri baka na a moro prenspari pisi fu a tekst. Ma te yu e du disi, dan luku bun taki yu no e bruya den arkiman, so taki den no sabi moro san na a tori di yu wani sori den nanga den wortu di skrifi na ini a bijbeltekst.

Te yu puru den moro prenspari wortu na ini a tekst, dan yu bigin bun. Ma now yu musu go doro. Fosi yu leisi a tekst, dan yu ben taki wan sani fu sori krinkrin fu san ede yu e gebroiki a tekst? Efu dati de so, dan sori den arkiman san den wortu di yu puru fu a tekst, abi fu du nanga a sani di yu ben wani den fu frustan. Sori den krinkrin san den tu sani disi abi fu du nanga makandra. Srefi efu yu no ben taki furu sani fosi yu leisi a tekst, toku yu musu taki pikinso fu a tekst baka te yu leisi en.

Den Fariseiman ben denki taki den ben abi wan muilek aksi gi Yesus, di den ben aksi en: „Wan man abi a reti fu brokotrow nanga en wefi fu ala sortu sani ede?” Yesus ben piki den nanga sani di a ben teki puru fu Genesis 2:24. Luku taki a ben poti prakseri na soso wán pisi fu a tekst disi, èn baka dati a ben sori den san den wortu ben wani taki. Di Yesus sori krin taki a man nanga en wefi musu tron „wan skin”, dan a ben tapu nanga den wortu: „Sobun, nowan sma musu prati a sani di Gado tyari kon na wan.”​—Mat. 19:3-6.

O furu sani yu musu fruteri wan sma fu wan tekst so taki a e frustan bun fa fu fiti a tekst dati? Yu o sabi dati te yu o luku suma na yu arkiman èn san na a tori di yu wani tyari kon na krin. Meki den sani di yu o taki, de makriki fu frustan gi yu arkiman èn meki den frustan wantewante san yu e taki.

Taki-go-taki-kon nanga sma fu den Buku fu Bijbel. A buku Tori fu den Apostel 17:2, 3 e taki fu na apostel Paulus en diniwroko na ini Tesalonika, èn a e sori taki Paulus ’ben taki-go-taki-kon nanga sma fu den Buku fu Bijbel’. Disi na wan sani di ala futuboi fu Yehovah musu pruberi fu du. Fu eksempre, Paulus ben fruteri tru tori fu a libi nanga a diniwroko fu Yesus, a ben sori taki disi ben taki na fesi na ini den Hebrew Buku fu Bijbel, èn baka dati a ben tapu nanga den krakti wortu disi, di a taki: „Disi na a Krestes, a Yesus disi di mi e preiki gi unu.”

Di Paulus ben skrifi den Hebrew Kresten, dan furu tron a ben kari tekst fu den Hebrew Buku fu Bijbel. Te a ben wani poti krakti tapu wan sani, noso te a ben wani tyari wan sani kon na krin, dan furu tron a ben taki fu wán wortu nomo noso fu wán pisi fu a tekst, èn baka dati a ben sori san dati ben wani taki (Hebr. 12:26, 27). Na ini a tori di skrifi na Hebrewsma kapitel 3, Paulus ben kari wortu fu Psalm 95:7-11. Luku taki a ben taki moro fara fu dri pisi fu a tekst dati: (1) a ben taki fu na ati (Hebr. 3:8-12), (2) a ben sori san a wortu „Tide” wani taki (Hebr. 3:7, 13-15; 4:6-11), èn (3) a ben sori san den wortu „den no sa go na ini a rostu fu mi”, wani taki (Hebr. 3:11, 18, 19; 4:1-11). Meki muiti fu teki na eksempre disi abra gi ibri bijbeltekst di yu wani gebroiki.

Luku o bun Yesus ben taki-go-taki-kon fu den Buku fu Bijbel soleki fa dati skrifi na ini Lukas 10:25-37. Wan man di ben sabi a Wet heri bun, ben aksi Yesus: „Leriman, san mi musu du fu kisi têgo libi?” Di Yesus piki en, dan na a fosi presi a gi a man a kari fu fruteri san ensrefi e denki fu a tori, èn baka dati Yesus sori en o prenspari a de fu du san Gado Wortu e taki. Di a ben de krin taki a man no ben frustan a tori, dan Yesus teki en ten fu taki soso fu wan tu wortu na ini a tekst, èn dati na den wortu „den tra sma”. Na presi fu Yesus go taki nomo san den wortu dati wani taki, dan a ben fruteri wan agersitori fu yepi a man so taki ensrefi frustan a tori soifri leki fa a de.

Di Yesus ben gi piki tapu den aksi fu sma, dan a de krin taki Yesus no ben kari tekst nomo di ben piki den aksi dati langalanga. A ben luku finifini san den tekst ben wani taki, èn baka dati a ben gebroiki den fu piki den aksi di trawan ben poti.

Di den Saduseisma ben strei nanga Yesus fu sani di ben abi fu du nanga na opobaka howpu, dan Yesus ben poti den prakseri na wan spesrutu pisi fu Exodus 3:6. Ma a no ben kaba baka di a fruteri den san skrifi na ini a tekst dati. A ben gebroiki san skrifi drape, fu sori den krinkrin taki na opobaka na wan sani di Gado abi na prakseri.​—Mark. 12:24-27.

Te yu e leri fa fu taki-go-taki-kon bun nanga sma fu den Buku fu Bijbel, dan dati sa yepi yu trutru fu tron wan bun leriman.

FA YU KAN DU DISI

  • Leisi Bijbel dorodoro. Studeri A Waktitoren bun, èn sreka yusrefi bun gi den gemeente konmakandra.

  • Sorgu taki yu sabi heri bun san den wortu wani taki na ini den bijbeltekst di yu wani gebroiki. Leisi a tekst bun so taki yu e frustan soifri san a wani taki.

  • Teki a gwenti fu ondrosuku moro fini san skrifi na ini den buku di wi e kisi leki Kresten.

PRUBERI FU DU DISI: Prakseri san 2 Petrus 3:7 wani taki. Yu feni taki dati e sori taki grontapu sa pori nanga faya? (Te yu kon sabi san a wortu „grontapu” wani taki, dan luku tu san a wortu „hemel” wani taki drape. Sortu bijbeltekst e sori taki a no ala ten a wortu „grontapu” wani taki a trutru grontapu? Suma, noso san e kisi pori te fu kaba soleki fa vers 7 e taki? Fa dati de soifri leki san ben pasa na ini den dei fu Noa soleki fa vers 5 nanga 6 e sori?)

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma