Tan waka leki pikin foe na leti
„Fositen oen ben de doengroe soso, ma now Masra ben meki oen de leti. Tan waka leki pikin foe na leti.” — Ef. 5:8.
1, 2. (a) Foe sainde a de so prenspari ini na eksempel foe wi, dati na man waka tegen na winti? (b) Foe sainde wan kristen moe span hensrefi sref-srefi foe no waka leki den naatsi?
NA MAN ben feti nanga na tranga winti. Nanga ibri stap a ben span hensrefi sref-srefi, a ben waka go na fesi sondro degedege. Foe sainde a ben doe ala na moeiti dati? Foe sainde a no ben drai baka, sodati a ben kan waka go nanga na winti? Foedi a no fara na hen baka wan boen bigi, dipi, doengroe peti ben de. A no ben kan doe wan tra sani efoe a ben wani tan na libi. A no wan froewondroe sani dati a ben span hensrefi so foe waka tegen a winti.
2 Leki wan tranga winti na „geest foe na grontapoe”, ondro na tiri foe Satan, e proeberi now foe hari na heri libisoema famiri go ini wan pasi, di sa kon te foe kaba ini wan „dipi peti” foe pori, te Gado sa tjari hen atibron kon (1 Kor. 2:12; Ef. 5:6). Foe lon komoto foe na atibron dati, wan kristen moe „waka tegen na winti” foe taki hen so. A moe span hensrefi sref-srefi, efoe a wani waka leki wan „pikin foe na leti” en no soleki „den naatsi e waka” ofoe e tjari densrefi. — Ef. 4:17; 5:8.
INISÉ KRAKTI DE FANOWDOE
3. (a) Tapoe san wi moe span wisrefi leki fa Efese 3:16 taki, efoe nanga boen bakapisi wi wani tan farawe leki fa den naatsi e waka? (b) Fa wi e tranga wisrefi na „inisé”?
3 Tapoe san wi moe span wisrefi foe komoto leki winiman foe na stré disi? Paulus e piki te a de gi oen tranga „foe kon de tranga na a soema di wi de na inisé, nanga krakti nanga jepi foe Gado geest”. Djaso na wroko-kontren foe wi de, na „inisé soema”, san wi de na inisé, ini na „kibri persoon foe wi ati”. Na „inisé soema” disi moe kon tranga. Fa? Na sroto foe disi wi e feni ini na tra vers: „Dati nanga oen bribi Kristus libi ini oen ati nanga lobi.” — Ef. 3:16, 17; 1 Petr. 3:4.
4. (a) San a wani taki foe „meki Kristus libi ini oen ati”? (b) Sortoe aksi wi moe aksi wisrefi?
4 Foe „Kristus ben kan libi ini oen”, ben sa wani taki ini na fosi presi, dati na geest foe na grontapoe moe komoto na ini. Fa na „inisé soema” ben sa kan kon foeroe nanga na geest foe Kristus, efoe Satan, „na geest, di e wroko now ini den pikin foe tranga-jesi”, e wroko ete ini wi ofoe e proeberi foe feni wan presi ini wi libi? (Ef. 2:2). Soboen aksi joesrefi: „Mi abi ini mi ati ete na geest foe Satan foe na seti foe sani disi? Mi e soekoe prisiri ini sani di de leki wan spikri foe morele fadon foe na seti foe sani disi?” Makriki wi kan doe trafasi leki san wi de troe troe na inisé. Kristus e libi ini wi ati te wi meki na eksempel nanga leri foe hen abi krakti tapoe wi firi nanga doe. Jezus foe eksempel ben taki, dati hen foetoeboi no moe loekoe nanga tranga lostoe na wan soema foe na tra sekse. Wi e gi jesi na den wortoe disi ini wi prakseri? Wi e doe ernstig moeiti foe tan farawe foe den sani di ben sa kan wiki den sortoe firi dati? Wi moe aksi wisrefi: Jezus ben sa meki wi tjari hen go ini den sortoe prisiri di wi e feti na den baka? Wi abi na geest foe hen, foe no wawan „lobi regtvaardiki fasi, ma foe no wani si ongeregtigheid na ai”? Efoe ja, dan meki wi foeroe wisrefi nanga na geest foe Kristus en meki wi abi na „srefi fasi” leki na Kristus. — Matt. 5:27, 28; Hebr. 1:9; 1 Petr. 4:1.
5, 6. (a) Foe sainde égi studi nanga meditatie de so prenspari foe tranga na inisé sma? (b) Sabi ini wi verstan de na troe troe piki; efoe no so, san de moro fanowdoe ete?
5 A de foe datede toemsi prenspari, dati wisrefi studeri na bijbel en prakseri dipi foe hen „foe oen kan meki dipi roetoe en foe oen tanapoe tapoe wan vaste gron, foe (wi) na jeje fasi moe kan verstan krin san de na bradi nanga na langa nanga na dipi nanga na hé” foe na waarheid foe Gado Wortoe en spesroetoe soleki a abi foe doe nanga na eksempel foe lobi, di na libi nanga den leri foe Jezus Kristus e gi. San meki dipi roetoe, no kan hari poeroe so makriki; san tanapoe tapoe wan vaste gron, no kan poeroe makriki. Foe datede wi moe sorgoe na jejefasi, foe tan abi stéfi „roetoe” en wan stéfi „gron” te wi de foeroe pasa marki „na soema di wi de inisé” nanga na sabi foe Kristus. — Ef. 3:17, 18.
6 Ma no prakseri noiti, dati foe meki Kristus libi ini joe ati wani taki soso foe de faja ini na kisi foe wan toe bijbel feiten. Na apostel Paulus ben verstan heri boen o gevaarlijk a de foe abi wan bribi di abi leki fundamenti soso wan sabi ini na verstan. Foe datede a de taki moro fara: „En foe oen kon sabi na lobi foe Kristus, disi de dangra soema verstan; en foe oen kon foeroe nanga ala den foeroe blesi foe Gado”. Moro de fanowdoe, dan leki soso „ede-sabi”. A de troe dati o moro joe de makandra nanga wan soema, o moro betre joe e verstan na fasi fa na soema dati e prakseri. Ma soso te joe sa waka na hen baka ini na fasi fa a de handri nanga tra soema ofoe fa a de libi, dan fosi joe kan verstan troe troe hen firi. Ooktoe joe no kan verstan na lobi foe Kristus soso foe lési boekoe, ma te joe tron leki Kristus, en e denki, handri nanga firi leki hen, dan joe kan sabi den sani „di e dangra soema verstan”. — Ef. 3:19.
7. Boen ofoe fowtoe? — Foedi Kristus ben de volmaakti, a de aksi foeroe foe wi foe de leki hen. San de na bijbel reden foe na piki foe joe?
7 Fa disi de wan hé marki! Fa disi de wan toemsi boen eksempel foe waka na hen baka! A kan gersi gi wi dati a de wan bigi wroko, ma nanga na jepi foe Gado, a kan doe, wans nanga wi onvolmaakti fasi, bikasi Paulus e taki, dati Gado „kan doe foeroe pasa marki dan ala sani di wi kan aksi ofoe wi ben kan prakseri”. Na aksi de: Wi e doe na pisi foe wi? — Ef. 3:20; loekoe ooktoe 1 Petrus 2:21 nanga 1 Korinte 11:1.
„POEROE NA OWROE FASI NANGA HEN BEDRIGI LOSTOE”
8. (a) Sortoe lostoe leki fa Paulus taki kan libi ini na „owroe fasi”? (b) fa son soema ben taki boen foe den pori sortoe ontspanning foe den, en na redenering dati boen leki fa na bijbel e taki?
8 Na apostel Paulus ben gi tranga foe disi ini Efese 4:22. A no ben taki dati wi moe meki na owroe fasi kon boen, ma a ben taki dati wi ben moe „poeroe” hen, foe no abi hen moro (Kol. 3:9). Foe sainde? Foedi den bidrigi lostoe di e libi ini wi „bidrigi ati”, kan „pori” na owroe fasi, ofoe kan meki a kon moro takroe (Jer. 17:9). Son kristen di e proeberi foe sori dati ontspanning di pori de tog boen, ben redeneer so: „A no trobi mi konsensi, soboen san de ogri nanga dati?” A ben sa kan de dati wan sani no de boen nanga hen konsensi en den lostoe foe den ati e kori den? Soso, dati wi konsensi no e trobi wi no de ete wan djaranti dati wi fasi foe doe boen. Srefi na apostel Paulus ben taki dati a de so: „Bikasi alwasi mi srefi no sabi wansani, (disi mi kan teki foe verwijti mi srefi,) tog dati no de sori taki, mi de krin; da kroetoeman, disi de kroetoe mi, dati de Jehovah srefi” (1 Kor. 4:4). Na konsensi foe foeroe kristen ini na fositen gemeente ini Korinte ben de so tranga, dati den ben gi pasi foe hoeroedoe de a den mindri en den ben meki bigi foe dati. Fa na konsensi foe den ben kori den! — 1 Kor. 5:1, 2, 6; Tit. 1:15; 1 Tim. 4:2.
9. Sortoe skreki bericht e sori dati na konsensi safri safri kan kenki?
9 A de wan makriki sani foe meki na konsensi foe wi kon doti safri safri nanga den „bidrigi lostoe”. Foe na bijkantoro foe Jehovah Kotoigi ini wan kondre ini Europa, wi e kisi na skreki bericht disi:
„So wan tin jari pasa kaba, dan seker wi brada nanga sisa no ben sa loekoe na foeroe foe den film di den e sori now, ma na firi foe den foe boen maniri kenki. A no de wan sani foe degedege, dati son foe den brada nanga sisa foe wi, te nanga wan seker pisi, den fasi foe grontapoe ben abi krakti tapoe den.”
10. (a) Fa den ben doe ini na fosi eeuw, dati den soema ben teki den gladiatoren-pré? (b) San wi kan leri foe dati?
10 Safri safri Satan e proeberi foe hen pori markitiki kon na wi ini. Di den gladiatoren-pré ben tjari kon ini Palestina, na a bigin nanga „skreki” soema ben teki „den sortoe pré disi di den no ben gwenti” so na fosi-eeuw historia-skrifiman Livius e taki en a de taki moro fara:
„Moro fara a ben meki na loekoe foe den sani disi de wan sani di joe gwenti, srefi wan switi sani en a meki dati foeroe foe den jongoeman kisi prisiri nanga fetisani nanga foeroe herhaling en foe meki den fetiman go so fara dati den e gi makandra mankeri nomo . . .
Safri safri na feni, dati den sani disi ogri, ben kon swaki. Te foe wan pisi ten a no ben de wan skreki sani gi den, ma den ben teki nanga prisiri prati na den. Den methode foe Satan no kenki foeroe; soboen, loekoe boen, dati „joe kristen firi foe boen maniri” no kenki safri safri. Go prakseri rustig pikinso: O fara joe konsensi meki joe go? Toemsi fara? Joe fasi foe doe tapoe na kontren foe ontspanning no kenki foeroe foe den soema dati, „di de sondro sjen”?
ONDROSOEKOE SAN E PRISIRI MASRA
11, 12. (a) Foe sainde na rai ini Efese 5:10, 17 de now so prenspari en fa wi kan poti na rai disi ini wi libi? (b) Dati pori ontspanning abi wan toe boen pisi na ini, e meki dati den sortoe ontspanning dati de wan sani di boen gi wan kristen?
11 Foeroe foe den sani di na moreel fasi de wan pori sani, wi de kisi leki wan sani di boen dorodoro. Foe datede wi moe „tan ondrosoekoe san e prisiri Masra”. „Foe datede (foedi den dé de ogri) oen no moe de sondro verstan, ma oen moe tan verstan san na wani foe Jehovah de. — Ef. 5:10, 17.
12 Foe datede, efoe a de go foe ontspanning di na grontapoe e gi, dan selectiviteit de na sroto. Disi wi kan meki kon na krin nanga san wan soema ben taki: „Na moro bigi pisi foe na film de behoorlijk boen, ma nofotron seks-scène e kon alaten na ini, soboen efoe joe wani si na tra pisi foe na film, dan joe moe loekoe ooktoe na a seks.” Ma wan soema kan loekoe veilig na a moro bigi pisi foe wan film di de „behoorlijk boen” efoe . . . na gevaar de gi na soema foe den seksscène doe hen ogri na moreel fasi? Den sortoe scène dati, pe joe e kisi foe si san e pasa ini kibri fasi, den soema di go loekoe e kisi foe si tapoe na film-doekoe. Efoe Paulus e taki, „dati den sani di den naatsi e doe na kibrifasi, de so wan sjen sani foe taki foe den”, fa wi moe de dan foe go loekoe na wan enkri pisi foe hen foe ontspanning ede? (Ef. 5:12). Na presi foe go loekoe den regels foe den djoe ini na Talmoed, wan kristen moe gebroiki hen égi „waarnemingsvermogen” en „no moe de moro sondro verstan (ini Griki tongo „law fasi, sondro moreel verstan”) (Hebr. 5:14). Dati ben kan wani taki dati wi moe tan farawe foe bepaalde film ofoe televisie-programma, di ben sa kan abi wan toe ontspannende pisi. Wan foe den sokari kristen skrifiman foe na tweede eeuw ben meki wan toemsi moi punt kon ini hen boekoe Den publiki pré:
”Mi wani piki taki, dati sani de (ini den publiki pré) di de lobi en switi sani, sondro fowtoe, ja joe abi srefi sani di de krin. No wan soema e moksi vergif nanga asin . . . ma vergif stof soema e poti ini switi njanjan nanga spesré en foeroe tron ini wan sani di soekroe.” — Tertullianus.
13. Fa wi kan jepi wan soema, di nanga „soso wortoe” e sakasaka na rai foe na bijbel?
13 Fa a de wan boen sani te wi kan gi makandra tranga foe waka baka wan fasi foe libi, di „e prisiri Masra”! A de troe troe wan sani foe prijse foe jere wan jongoe soema e taki: „Mi e bribi dati mindri den tini di lepi na jeje fasi boen foeroe moeiti e doe foe no go na hoeroedoe film en di e gi ooktoe trawan dekati foe no go na den.” Ma Paulus ben warskow na gemeente dati son soema ben sa sakasaka na rai foe na bijbel, di a ben taki: „No meki no wan soema kori joe nanga soso wortoe, bikasi foe so sani ede (Hoeroedoe, dotilibi dot-taki, nanga so moro fara) na atibron foe Gado e kon tapoe den pikin foe trangajesi” (Ef. 5:6). Son soema ben sa kan abi wan takroe krakti tapoe trawan nanga den „soso wortoe” foe den. Foe taki foe soema di e tan waka tapoe wan broeja fasi, na apostel Paulus e gi na rai:
„Ma efoe wan soema no gi jesi na a wortoe foe wi, . . . poti wan marki na hen, no abi demakandra nanga hen, foe a kan kisi sjen. Ma no si hen leki wan féjanti, ma tan vermane hen leki wan brada.” — 2 Thess. 3:14, 15.
Troe troe, no handri hen leki wan „féjanti”, ma no abi de makandra nanga hen tapoe na sociaal kontren leki fa hen wani. Kande a sa verstan dati a moe kenki hen denki.
TRA SANI GI PIKIN FOE NA LETI
14, 15. San foeroe soema foe den naatsi ben doe ini na fosi eeuw foe abi pikinso sekseki ini den libi? (b) Sortoe tra sani de gi wan kristen ini Efese 5:18, 19 en fa soema foe den naatsi ben sa si den sani dati?
14 Ala soema, jongoe nanga owroe wan, e angri na wan ofoe tra sani di e gi den tranga, na wan ofoe tra sani di e gi den kowroe ati, wan kenki foe tempo, foe meki den geest opo hen srefi tapoe den aladé sani foe na libi. Gi den grontapoe soema foe na fosi eeuw a ben de wan gewoon sani foe soekoe sekseki ofoe „kowroe ati” foe kon droengoe. Den prisiri demakandra foe den ben de nofotron no moro leki „dringi sopi”. Fa disi ben moe de tra fasi nanga kristen! Den ben abi wan toemsi boen fonten foe kowroe-ati. Sortoe fonten? Na apostel Paulus e verteri wi: „No dringi te foe droengoe bikasi dati e tjari oen kon na ini wan jajolibi; ma meki oen ati kon foeroe nanga na geest.” Na krakti foe Gado ben sa gi kristen soema na moro bigi prisiri. Foe datede meki den prisiri demakandra foe den no ben sa sori na „jajolibi” ofoe na werderlibi” (Ingrisi vertaling foe Beck) foe den soema di no e bribi. Foedi den ati ben foeroe nanga na santa jeje dan na sani di ben sa komoto foe den mofo, ben sa kenki foeroe foe na sani di ben sa komoto foe na mofo foe soema di ben „foeroe” nanga win. Na presi foe singi fisti singi, di foeroetron tapoe wan fisti fasi den e dansi, kristen soema ben sa teki na gosontoe rai foe Paulus: „Tan vermane makandra nanga psalm en lofsingi gi Gado nanga jeje singi en oen singi en tja oensrefi nanga pokoe ini oen ati gi Jehovah.” Den ben sa kisi kowroe ati na inisé. — Ef. 5:18, 19; 1 Petr. 4:3.
15 Fa den sani disi ben de wan soi sani gi den soema foe den naatsi! Ma den fosi eeuw „pikin dati foe na leti” ben bréti, bikasi den ben abi troe troe wan tra geest. Den ben handri nanga makandra leki wan switi famiri, „na osofamiri foe Gado”, aladi ibri wan e gebroiki „hen gave” foe bow na gemeente leki wan famiri. — Ef. 2:19; 4:7.
16. (a) Fa wan switi „famiri-geest” sa wroko tapoe wan gemeente, en foe sainde wan soema moe hori na rai foe Jakobus 1:27 na prakseri? (b) San de kande wàn gevaar di wi moe tan farawe foe hen tapoe prisiri demakandra? (c) San moe de na marki foe ontspanningsactiviteiten di wan soema e teki prati na den tapoe prisiri demakandra?
16 Na so ooktoe now, te so wan switi „famiri-geest” de ini wan gemeente, dan wan natuurlijk lostoe sa de foe kon makandra foe bow makandra tapoe konmakandra, so toe prisiri demakandra. Opregti lobi sa de na krakti foe wan spontane belangstelling gi ala soema, jongoe nanga owroe en spesroetoe gi den wan di de „wési nanga weduwe” (Jak. 1:27). Ma wan soema no moe meki prisiri demakandra kon pori, soleki ben pasa ini san e kon now:
„A ben de wan switi trow-ceremonie, pe na brada di ben hori na trowlezing ben gi toemsi moi bijbel rai. Baka dati na trowpaar makandra nanga wan toe hondro hondro soema go na wan krosibé zaal foe ontvange soema. Ma fa na sfeer ben de tra fasi drape! Wan band ben pré wilde pokoe di e wroko tapoe joe firi non-stop en so tranga dati difrenti fisitiman ben opo gwe. Toemsi foeroe sopi ben e kanti. Na dansi ben sori wan geest foe werder jajolibi. Foeroe foe den fisitiman ben aksi: Foe sainde wan soema moe pori wan prisiri theocratische trow na a kaba foe tjari na grontapoe kon na ini?”
San kan doe na den okasi pe kristen wani bro ofoe teki prati na ontspanning? Foeroe sani foe bow trawan de! Ini na artikel ini na Bakra tongo Wachttoren foe 15 september en di nen Ontspanning di e gi joe troe troe kowroe ati, wan toe sani e kari di tra soema ben doe tapoe na tori foe ontspanning di ben gi den troe troe kowroe ati. Na punt de, dati san wi e doe, moe de leki wan spikri, dati wi de „pikin foe na leti” èn dati wi tanapoe ondro na krakti foe Gado geest, no foe na „geest foe na grontapoe”. — 1 Kor. 2:12.
ALAMALA KAN GEBROIKI NA KRAKTI DI E KOMOTO FOE HEN TAPOE WAN BOEN FASI
17. Fa owroeman nanga trawan di abi „jeje fasi” kan jepi den wan di meki ’fowtoe’, tapoe na kontren foe ontspanning?
17 O moro na druk foe na grontapoe e kon moro bigi, dan wi moe de nanga opo ai dati na geest foe na grontapoe no kon ini na gemeente. Na krakti di e komoto foe den owroe man moe meki na geest foe Gado wroko fri. Foe datede a kan de fanowdoe sontron foe meki na denki foe son wan, di ben komoto ini balans, kon boen baka. Foedi wan owroeman ben broko hen ede foe na kon na inisé foe na gemeente foe grontapoe fasi meki a owroeman ben skrifi: „Leki owroeman wi abi fowtoe toe, „foedi son wan foe wi e sori hensrefi swaki te a de kon foe gi rai te disi de fanowdoe en wi no de opo kon gi den sani di de joisti” Ma no soso den owroeman, ma wi alamala, „di abi jeje fasi (’di de jeje soema’ Kingdom Interlinear Translation) moe de klari „foe jepi so wan soema, (di doe wan fowtoe) kon boen baka ini wan geest foe safrifasi”. So wan safri fasi rai ben kan jepi dati wàn „fowtoe” ben kan tron wan tranga jesi doe di e tjari bigi ongolokoe kon. — Ef. 4:11-14; Gal. 6:1.
18. Foe sainde balans fasi de fanowdoe?
18 Ala soema moe verstan, dati ini na teki foe na sortoe ontspanning di wan soema lobi, difrenti de. Na presi foe soekoe fowtoe toemsi, dati kande wan „soema de toemsi regtvaardiki”, a moro boen foe gi na tranga foe doe sani di boen. Gebroiki den markitiki di de ini na bijbel. Meki na krakti foe na Wortoe foe Gado doro na ati foe den soema di ben meki wan „fowtoe”. — Pred. 7:16.
19. Fa papa nanga mama kan gebroiki na krakti di e komoto foe den foe na boen foe na pikin?
19 Spesroetoe papa nanga mama de ini wan toemsi boen positie foe jepi den pikin. Na apostel e komanderi papa: „Oen papa, oen no tergi oen pikin, ma tan kweki den ini na tranga leri nanga rai foe Jehovah.” Na Griki wortoe di vertaal nanga „kweki” abi na ini hen na prakseri foe waran di moe sori gi na pikin, bikasi na gronwortoe abi foe doe nanga „wan mama di e gi wan pikin bobi en di e boboi hen égi pikin”. — Ef. 6:4; 1 Thess. 2:7.
20. (a) Foe sainde tranga leri de fanowdoe? (b) San papa nanga mama moe doe, soleki kon na krin foe san wan jongoe wan ben taki, en den pikin foe den sa warderi dati bakaten?
20 So wan broko-ede sa jepi papa nanga mama foe no sori wan mi-no-ke-fasi foe sortoe foe ontspanning di den pikin foe den e teki. Lobi gi na pikin sa bewégi wawan tron na papa ofoe mama foe opo tanapoe krakti, foe „kweki na pikin nanga tranga leri”. Spesroetoe foe na druk di e kon foe na mati foe na pikin di abi na srefi jari, kan meki wan pikin kaka foetoe kande gi son foe den skotoe di na papa ofoe mama kande poti gi hen tapoe na tori foe ontspanning. Wan foeroe-ten prékiman foe 21 jari, di papa nanga mama di ben frede Gado ben kweki, ben taki, te a de loekoe hen tini jari baka:
”Pas jari na baka mi ben verstan, dati na kweki di mi ben kisi, ben de foe na boen foe mi, aladi na a momenti dati mi ben prakseri dati mi de na soema di sa lasi. Papa nanga mama, foe den sé, e prakseri kande, dati te den opo tanapoe krakti tapoe den pikin, den sa lasi den. Ma dati no de so. Den moe loekoe den sani nanga na ten di e kon na prakseri. Joe kan bribi mi dati a de wan verschrikkelijk sani gi wan papa nanga mama te a pikin foe den taki: ’Loekoe now mama, Susan kan doe hen en a de te now ini na Waarheid, soboen, foe sainde joe e prakseri dati mi sa komoto foe na Waarheid?’ A sa de gi papa nanga mama wan moeilijk sani foe taki ’Nono’. Ma pas te joe de papa ofoe mama, foeroe jari na baka en joe e loekoe na baka, dan joe kan taki: ’Grantangi, Jehovah, dati mi papa nanga mama ben abi na dekati foe gebroiki den makti.’”
21. Ini na bow foe sortoe diri matifasi papa nanga mama moe jepi na pikin? Foe sainde?
21 Ma krakti foe dorosé ofoe tranga leri no de na heri piki. Na apostel Paulus ben taki foe na „rai foe Jehovah”. San den wortoe disi ben wani taki na a begin ben de letterlijk, poti a geest ofoe memre foe Jehovah ini wan soema leki wan krakti di e tiri en seti sani. Doe ala san joe man foe jepi joe pikin foe kon ini wan boen matifasi nanga Gado, sodati a no sa trowe wawan ala pori sortoe foe ontspanning, ma ooktoe ala sani di abi te make nanga fowtoe fasi foe waka nanga libi. Ini disi wan jongoe wan di bow so wan matifasi ben taki: „A no de so foeroe wan sani foe mi nanga mi papa nanga mama, ma foe mi nanga Jehovah.”
22. Sortoe howpoe wi kan abi te wi e tan waka leki pikin foe na leti?
22 Nanga wi alamala a de wan afersi foe wi nanga Jehovah. Meki wi alamala foe na pipel foe Jehovah prakseri foe dat-ede soema wi de, foe taki, „pikin foe na leti”. Meki wi tan waka now leki lampoe di e gi leti en prisiri wisrefi ini wan kolokoe en tevréde libi, aladi wi e loekoe na wi fesi foe de kolokoe foe tégo ini wan njoen seti foe sani, di sa kon djonsro en pe wan toemsi moi moraal, di e gi tranga sa de.