Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w89 1/3 blz. 11-22
  • Dyonsrode geregtigheid gi ala nâsi

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Dyonsrode geregtigheid gi ala nâsi
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1989
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • Wan Sonbra fu bun Sani di e kon
  • Geregtigheid ini balansi nanga sari-ati
  • Geregtigheid gi ala nâsi
  • Yu e teki na wan bunfasi den regtvaardiki pasi fu Gado?
  • Na Gado fu geregtigheid dyonsro o opo du wan sani
  • „Prisiri, un nâsi, nanga en pipri.”
  • Jehovah — A fonten foe troe retidoe nanga regtfardikifasi
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1998
  • Waka na baka Jehovah — Sori retidoe nanga regtfardikifasi
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1998
  • „Ala san a e du, na retidu”
    Kon krosibei na Yehovah
  • Sma di sabi Gado e du san reti
    Tan hori a dei fu Yehovah na prakseri
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1989
w89 1/3 blz. 11-22

Dyonsrode geregtigheid gi ala nâsi

„Geregtigheid — geregtigheid yu mu feti na en baka, so taki yu mag tan a libi èn mag teki trutru na kondre di Yehovah yu Gado e gi yu.” — DEUTERONOMIUM 16:20.

1. San ben de biginbigin a prakseri fu Gado nanga libisma, èn fa wwan libisma kan doro dati?

NA PRAKSERI fu Gado di a ben meki na man nanga uma, ben de taki a grontapu ben sa furu nanga volmaakti libisma. Den alamala ben sa prijse en èn du a pisi fu den na ini a poti fu na grontapoe na den ondro (Genesis 1:26, 28). Fu di Gado ben meki na libisma na a prenki fu en èn fu gersi èn, dan den ben kisi den eygifasi koni, geregtigheid, lobi nanga makti. Soso te libisma ben meki den eygifasi disi wroko ini balansi nanga makandra, a ben kan howpu oyti fu doro a marki di en Mekiman ben abi na prakseri.

2. O prenspari a ben de taki den manpikin fu Israël ben feti a baka geregtigheid?

2 So leki wi ben taki na ini na artikel dya a fesi, dan libisma ben meki opruru teyge a fasi fa Gado ben du sani èn Gado ben leysi dede strafu gi en. Now fu na onvolmaaktifasi ede meki a no ben kan fu du na prakseri fu Gado di a ben abi biginbigin nanga na libisma famiri. Na man di libisma no man sori geregtigheid ben de wan prenspari sani ini a misi disi di a e misi. A de fu dati-ede no wan fruwondru sani taki Moses ben memre den manpikin fu Israël na san e kon now: „Geregtigheid — geregtigheid yu mu feti na en baka”! Soso te den ben sa feti na baka geregtigheid, den ben sa tan a libi èn ben kan teki na Pramisi Kondre abra. — Deuteronomium 16:20.

Wan Sonbra fu bun Sani di e kon

3. Fu san-ede a de gi yu na ini a ten disi prenspari fu ondrosuku na bumuy di Yehovah ben bumuy nanga Israël?

3 Den bumuy di Yehovah ben bumuy nanga na nâsi Israël e tranga wi frutrow taki a sa meki krutu èn geregtigheid bekènti na ala nâsi nanga yepi fu en knegti di a ben teki, Yeyses Krestes. Na apostel Paulus e tyari disi kon so a krin: „Bika ala sani di den skrifi fosi ten, den ben skrifi fu leri wi, so taki nanga yepi fu horidoro èn nanga yepi fu trowstu komoto fu den Buku wi ben sa abi howpu” (Romeini 15:4) Fu di Gado ’lobi regtvaardikifasi nanga geregtigheid’, meki a ben aksi taki den Israëlsma ben mu waka baka en eksenpre ini a fasi fa den ben e handri nanga makandra (Psalm 33:5). Disi de tumsi krin fu si te wi ondrosuku wantu fu den 600 wèt di Gado ben gi na Israël.

4. Fa den problema fu a reti fu borgru ben behandel di a wèt fu Moses ben abi krakti?

4 Di sma ben mu hori den srefi na a wèt fu Moses, dan problema no ben de ini a tori fu den reti fu borgru. Luku fu eksenpre pikinso leki fa Leviticus 19:34 e taki fa wan sma ben musu si wan sma di no ben de wan Israëlsma ma di ben kon libi na ini na kondre: „Den freymde sma di e libi na unu mindri e tron gi unu leki wan sma di gebore drape; èn yu musu lobi en leki yu srefi.” Fa disi, ben de wan regtvaardiki èn lobi seti! Moro fara den ben taigi krutuman èn kotoigi na frumane di e kon now: „Na ini wan trobi yu no gi kotoigi na so wan fasi taki yu e drifi go nanga na bigi ipi sma fu boygi na reti. Fu taki fu na mofinawan, na ini wan trobi di e go fu en yu no mag sori en wan bun” (Exodus 23:2, 3). Go prakseri dati pikinso — geregtigheid gi guduwan nanga pôtiwan!

5. Teki den wèt di ben de ondro a Wèt fu Moses èn di ben go fu gi strafu na sma gersi nanga den wèt na ini a ten disi?

5 Den wet fu gi strafu di ben de ondro na Wèt fu Moses, ben de furufuru tron moro hey leki den wèt di tanapu ini den wetbuku fu den nâsi ini na ten disi. Den no ben poti fu eksenpre wan ffuruman na strafu-oso. so taki a tron wan hebi na moni sey gi den sma di e wroko tranga n di e gi yesi na a wèt. A ben wroko èn pay a dobru ofu moro fu san a ben ffuru. Na sma di a ben ffuru sobun no ben o lasi. Kon un taki taki na ffuruman ben weygri fu wroko èn fu pay. Ini a geval dati den ben musu seri en go ini katibo te leki a sani di ben lasi ben pay. Efu a ben tan sori wan tranga-ede fasi., dan den ben kiri en. Na so fasi na sma di ben ff’uru ben kisi yepi èn disi ben de wan krakti wrokosani fu skreki trawan di kande ben e firi fu ffuru (Exodus 22:1, 3, 4, 7; Deuteronomium 17:12). Boyti fu dati fu di a libi de santa na ini den ai fu Gado, meki den ben kiri ibri kiriman. Na so fasi wan ogriman di lobi kiri sma ben puru ini na nâsi. Ma ete sma di ben kiri sondro espresi ben e kisi sari-ati. — Numeri 35:9-15, 22-29, 33.

6. Na sortu bosroiti wi e kon te wi ondrosuku den wèt fu Israël?

6 Suma fu dati-ede kan taki taki ala den krutu fu Gado leki krutuman nanga na nâsi Israël no ben abi geregtigheid leki marki? Fa a e gi wi now trowstu nanga howpu fu dati-ede efu wi e go denki fa a pramisi fu Gado ini Yesaya 42:1 sa tyari kon tru nanga yepi fu Krestes Yeyses! Drape wi e kisi na dyaranti: „Geregtigheid gi den nâsi a sa tyari kon.”

Geregtigheid ini balansi nanga sari-ati

7. Fruteri fu na sari-atifasi fa Yehovah ben e handri nanga Israël?

7 Na geregtigheid fu Gado ben hori na ini balansi nanga yepi fu sari-ati. Disi ben tyari kon krin a fesi di den Israëlsma ben bigin fu meki opruru teyge den regtvaardiki pasi fu Gado. Arki na a sari-ati sorgu di Moses e taki fu en èn di Yehovah ben abi gi den ini a ten fu na fotenti yari tan fu den ini na sabana: „En dan ben feni en na ini wan leygi kondre, èn ini wan leygi sabana di de sondro sma di e bari krey. Dan a ben lontu en, ben sorgu en, ben kibri en leki na popki fu en ay net so leki wan aka e wiki en nesi, e tan frey tapsey fu en pikin, ben bradi en ffrey, e opo den, e tyari den na tapu en ffrey, na so Yehovah man tan tyari en” (Deuteronomium 32:10-21). Bakaten di na nâsi ben fadon komoto na bribi, Yehovah ben begi: „Dray grantangi komoto fu unu takru pasi èn fu unu takrudu.” — Zacharia 1:4a.

8, 9. (a) O fara Gado ben sori den dyu sari-atifasi èn geregtigheid? (b) Sortu ranpu ben miti den te fu kaba, ma san wi kan taki fu a fasi fa Gado ben handri nianga den?

8 Na sari-ati di Yehovah ben e pristeri, ben poti a wan sey. Nanga mofo fu en profreyti Zacharia Gado ben taki: „Den no ben arki èn den no ben poti prakseri na mi” (Zacharia 1:4b). Na sari-ati geregtigheid fu Gado ben trusu en fu dati-ede fu seni en wan enkri gebore Manpikin fu yepi den fu dray kon baka na en. Yohannes na Dopuman ben kari Gado Manpikin kon na fesi nanga den wortu: „Luku, na pikin skapu fu Gado di e teki na sondu fu grontapu gwe!”. (Yohannes 1:29). Difrenti yari langa Yeyses ben leri den dyu fu den yoisti èn regtvaardiki pasi fu Gado ala di a ben du bun furu wondru èn na so fasi ben buweysi taki a ben de a Frulusuman di den ben taki a fesi fu en (Lukas 24:27; Yohannes 5:36). Ma na pipri no ben arki èn no ben bribi ooktu. Fu dati-ede disi ben buweygi Yeyses fu bari taki: „Yerusalem, Yerusalem di e kiri den profeyti èn e ston den sma di ben seni kon na yu — O furu tron mi ben wani tyari yu pikin konmakandra, so leki wan mmafowru e tyari en pikin kon na ondro en ffrey! Ma yu no ben wani. Luku! den e libi yu oso leygi na baka.”

9 Gado ben hori 37 yari ete en strafu fu takru krutu, te nanga 70 G.T. Ne a ben gi den Romensma pasi fu pori Yerusalem èn fu tyari dusundusun dyu go na ini katibo. Te wi e luku fa Yehovah ini a ten fu furu yarihondro ben sori langa pasensi nanga pasensi, suma kan misi fu si na marki fu geregtigheid ini ala en bumuy nanga na oso fu Israël?

Geregtigheid gi ala nâsi

10. Fa Gado geregtigheid ben bradi en srefi go te na ala nâsi?

10 Baka di Israël ben trowe Yeyses, Yakobus ben taki: „Gado ben poti fu na fosi tron en prakseri tapu den nasi. . . fu teki komoto a mindri den wan pipri gi en nen” (Tori fu den Apostel 15:14). Na „pipri” disi, pe ooktu wan tu dyu ben de na ini di ben teki Yeyses leki na Mesiyas, ben de makandra „na [yeye] Israël fu Gadol” èn de 144.000 bakaman fu Krestes Yeyses di kisi salfu nanga yeye (Galasiyasma 6:16; Openbaring 7:1-8; 14:1-5). Na fosi heyden bribiman di no ben besnij ben de Cornelius. Di Cornelius nanga en osofamiri ben teki na pasi fu Gado fu kisi frulusu, dan Petrus ben taki: „Mi e si seykerseyker taki Gado no e teki sma partij, ma ini ibri nâsi na sma di e frede en èn e du regtvaardikifasi a e feni en bun” (Tori fu den Apostel 10:34, 35). Paulus e go finifini a tapu nanga den wortu fa na no partijfasi fu Yehovah de wan tori fu en geregtigheid: „No dyu no Griki de no srafu no friman, no man no uma de bika un alamala de wan sma na ini wan fasi nanga Krestes Yeyses. Boyti fu dati, te yu de fu Krestes, dan yu de trutru Abraham siri, erfgenaam ini a tori fu wan pramisi.” — Galasiyasma 3:28, 29.

11. Sortu pramisi Abrabam ben kisi, èn fa dati sa kon tru?

11 Dyaso wan tumsi moy pramisi di Yehovah e gi na Abraham e tyari kon na unu prakseri. Fu di na famiri edeman dati ben de klari fu òfer en manpikin meki Gado ben taigi en: „Di yu ben du na afersi disi èn yu no ben hori yu manpikin, yu wan enkri wan gi mi, meki fu tru mi sa blesi yu . . . èn nanga yepi fu yu siri ala nâsi fu grontapu sa blesi den srefi seykerseyker” (Genesis 22:16-18). Fa na pramisi disi sa kon tru? Na „siri fu Abraham”, di de Yeyses Krestes nanga en 144.000 bakaman di e sori taki den de getrow te na dede, sa tiri na libisma famiri dusun yari langa komoto fu hemel (Openbaring 2:10, 26; 20:6). Ini a tori fu na blesi ten dati Yehovah e dyaranti wi: „Na a gro fu na kownu tirimakti psamarki èn na vrede wan kaba no sa de.” Fu san-ede? Fu di „na kownu tirimakti” fu na Mesiyas kownukondre dati sa ’abi leki fondamenti geregtigheid nanga regtvaardikifasi te ten di no abi marki’. — Yesaya 9:7.

12. O fara yu e ondrofeni kaba den blesi fu a frubontu fu Abraham?

12 Ma fu meki wi kan prisiri na ini den blesi fu a frubontu fu Abraham meki wi no abi fu wakti te na dusun yari tiri fu Yeyses Krestes bigin. „Wan bigi ipi” fu sma „fu ala nâsi èn lo èn pipri èn tongo” e ondrofeni den blesi disi kaba. Te na agersifasi den ’wasi den langa krosi èn meki a kon weti na ini a brudu fu a Lam’, Yeyses Krestes, dan den e kisi wan regtvaardiki posisi fesi fu Yehovah. Net leki Abraham den e tron Yehovah mati! Yehovah pasi fu kisi frulusu gi milyunmilyun sma fu ala nâsi fu tru abi geregtigheid leki marki. — Openbaring 7:9, 14.

Yu e teki na wan bunfasi den regtvaardiki pasi fu Gado?

13, 14. (a) Fa wi alamala musu ondrosuku wi ati? (b) Fa wi kan sori taki wi de Yehovah tangi?

13 Yu ati e seki dipi nanga na fasi fa Gado ben sori geregtigheid nanga lobi fu di a ben gi en wan enkri gebore Manpikin leki lusuprijs? Go prakseri den firi fu Abraham pikinso di Yehovah ben aksi en fu ofer en manpikin na sma di a ben lobi so te. Ma den firi fu Gado e go moro dipi. Go denki pikinso fa a ben musu firi di den ben gi en lobi Manpikin syen, di sma di ben e waka psa ben skempi en èn di a ben nyan tranga pen na a pina udu. Go denki pikinso sortu krakti a ben musu abi tapu Yehovah di a ben yere Yeyses e bari taki: „Mi Gado, mi Gado. fu san-ede yu ben libi mi?” (Mattéus 27:39, 46) Ma ete geregtigheid ben aksi taki Yehovah Gado ben meki en Manpikin dede tapu wan fasi pe disi ben sa abi na okasi fu buweygi en soyfri retifasi fu meki Gado geregtigheid kon reti. Fu di a meki en Manpikin dede dan Yehovah ben opo boyti fu dati wan pasi fu frulusu gi wi.

14 Iya, na grantangi fu wi gi Yehovah èn en Manpikin musu buweygi wi seykerseyker fu erken na publiki: „Frulusu wi abi fu taki tangi na wi Gado èn na a Lam” (Openbaring 7:10). Te wi sa opo du wan sani na wan positief fasi na tapu a fasi disi, dan wi e sori briibi na ini Moses wortu: „Ala den pasi fu [Yehovah] na geregtigheid” (Deuteronomium 32:4). Fa wi musu meki na ati fu Yehovah nanga en Manpikin koloku, te wi e erken den regtvaardiki pasi fu Gado fu na frulusu fu libisma èn moro fu handri ini akruderi nanga dati!

15. O prenspari den wortu di Yeyses ben taigi Nikodémus de gi wi?

15 A no e meki wi koloku taki wi konpe bribiman ben teki na ini den yari 70 fu na yarihondro di psa wan krakti standpunt ini a tori fu a frulusu-ofrandi? Wi no breyti taki wi na ini a ten disi de wan orga di teki na srefi faste bosroyti fu hori wi srefi getrow na Gado regtvaardiki èn lobipasi gi na frulusu fu libisma? Efu dati de so, dan wi musu poti trutru prakseri na san Yeyses ben taigi Nikodémus: „Gado no ben seni en Manpikin kon na grontapu so taki a ben sa krutu grontapu, ma so taki a grontapu nanga yepi fu en ben sa kisi na frulusu. A sma di e sori bribi na ini en, no sa kisi krutu. . . . A sma di e du san de tru, e kon na a leti, so taki en wroko kan kon na doro leki wroko di ben du ini akruderi nanga Gado.” Fu kan lon komoto gi a strafu fu Gado, dan wi musu sori bribi na ini na manpikin nanga yepi fu ’du wroko di de ini akruderi nanga Gado’. — Yohannes 3:17, 18, 21.

16. Fa den disipel fu Yeyses kan gi na hemel Tata grani?

16 Yeyses ben taki: „Na ini disi mi Tata e kisi grani, te unu e tan tyari furu froktu èn e sori taki unu de mi disipel. Efu unu e ondrow mi gebod, dan unu sa tan na ini mi lobi, net so leki mi e ondrow den gebod fu a Tata èn e tan na ini en lobi” (Yohannes 15:8, 10). San na wantu fu den gebod disi? Wan fu den tanapu na ini Yohannes 13:34, 35, pe Yeyses e taygi en disipel: „Mi e gi unu wan nyun gebod, dati un lobi makandra . . . Nanga disi ala sma sa sabi taki unu de mi disipel, efu unu abi lobi gi makandra.” Na froktu fu lo lobi de krin fu si na mindri Yehovah Kotoygi. Yeyses ben komanderi ooktu: „Go fu dati-ede èn meki disipel fu sma fu ala nâsi, dopu den na ini na nen fu na Tata, fu na Manpikin èn fu na santa yeye èn leri den fu hori ala san mi ben komanderi unu” (Mattéus 28:19, 20). Yu e du yu srefi den ’wroko disi di de ini akruderi nanga Gado’?

17. Fu sortu bakapisi preyki- èn leriwroko de wan tori fu Yehovah geregtigheid?

17 Dati fu a sey fu Yehovah a de wan tori fu geregtigheid fu meki Yeyses bakaman du na preyki nanga leri wroko disi, de krin te wi luku san Yehovah Kotoygi ben du na ini soso wan yari. Ini 1988 239.268 nyun disipel ben kisi dopu. Disi no e gi yu ati prisiri?

Na Gado fu geregtigheid dyonsro o opo du wan sani

18. Sortu aksi ben sa kan aksi ini a tori fu na frufolgu fu Yehovah pipri?

18 Na kotoygi wroko no e du sondro gens. Yeyses e taygi en bakaman: „Efu den ben frufolgu mi, den sa frufolgu unu tu.” (Yohannes 15:20). Na disiten historiya fu Yehovah Kotoygi e sori taki den wortu fu na taki disi de tru. Verbodbepaling, dungru-oso, fonfon èn srefi gi mankeri na a skin fu wan sma na ini a wan kondre go miti a trawan ben de a porsi fu Yehovah Kotoygi. Agen wi e memre den profeyti wortu fu Habakuk: ’Na wèt e lasi en krakti èn a reti noyti e kon a doro.’ Fu dati-ede meki son tron na Yehovah pipri srefi aksi kan kon leki: ’Fu san-ede Yehovah e luku nomo den sma di e handri feradelek? Fu san-ede a e tan pî te wan ogriman e swari a sma di de moro regtvaardiki leki en?’ — Habakuk 1:4, 13.

19. Sortu agersitori Yeyses ben fruteri fu yepi wi fu luku afersi leki fa Gado e luku den?

19 Yesus ben fruteri wan agersitori di de wan yepi fu piki den sortu aksi disi èn fu yepi wi fu si den sani leki fa Gado e si den. Na ini Lukas 17:22-37 Yeyses ben fruteri fu den ogri toestand di ben sa marki na kaba fu na seti fu sani disi. A ben taki taki den sani dati di ben psa ben kan teki gersi nanga den toestand di ben psa bifo a frudu na ini den dey fu Noach èn na tori fu Sodom nanga Gomorra na ini a ten fu Lot. Dan, na so Lukas 18:1-5 e fruteri, Yeyses ben taki fu wan weduwe di ben de na ini bigi problema èn „fu wan seyker krutuman” di ben de ini wan posisi fu lusu en problema. Na weduwe ben tan begi: „Luku taki mi kisi reti na fesi fu mi teyge partij ini na krutu.” Fu di a ben tan horidoro, meki a krutuman te fu kaba ’ben luku a tapu taki a ben kisi reti’.

20. Sortu leri na agersitori fu Yeyses abi gi wi?

20 Sortu leri disi abi gi wi na ini a ten disi? Fu meki wi si a bigi difrenti a mndri na onregtvaardiki krutuman nanga Yehovah meki Yeyses ben taki: „Yere san a krutuman e taki, ala di a ben de onregtvaardiki! Gado seyker no sa meki den sma di a ben teki puru kisi reti, èn di dey nanga neti e kari en, awinsi a de nanga bigi pasensi gi den? Mi e taygi yu: A sa meki den kisi reti dyonsro.” — Lukas 18:6-8a.

21. Fa wi musu si en du nanga den eygi problema fu wi?

21 No frigiti noyti taki efu a e go fu wi eygi problema, dan ibri draydray di gersi de na ini a yere, fu den begi fu wi no e kon fu di Gado no wani (2 Petrus 3:9). Efu a mag de so taki leki na weduwe dati wi e ondrofeni na wan ofu tra vorm fu frufolgu ofu kruktudu dan wi kan abi na bribi taki Gado sa luku a tapu taki te fu kaba wi kisi reti. Fa wi kan sori so wan bribi? Efu wi e begi sondro fu tapu èn e poti krakti na a begi fu wi fu di wi e tan waka na baka wan getrow libifasi (Mattéus 10:22; 1 Thessalonika 5:17). Nanga na getrowfasi fu wi, wi sa gi na buweysi taki bribi de na grontapu, taki libisma de di lobi trutru geregtigheid èn dati wi de a mindri den. — Lukas 18:6-8b.

„Prisiri, un nâsi, nanga en pipri.”

22. Tapu sortu victori ten Moses ben kba en singi?

22 Furu yarihondro psa kaba dan Moses ben tapu en singi tapu na victori toon di e kon: „Prisiri, un nâsi, nanga en pipri, bika a sa teki refensi fu na brudu fu en dinari, èn a sa teki wrâk tapu en gensman èn fu tru du verzoening gi na gron fu en pipri” (Deuteronomium 32:43). Yehovah dey fu wrâk e kon dey fu dey moro krosibey. Fa wi kan de nanga tangi taki no wawan taki a e sori pasensi, ma ooktu geregtigheid!

23. Sortu koloku kba e wakti den sma di e abi wan prati na ini a prisiri fu Gado pipri?

23 Gi sma na ala nâsi na pasi opo te now ete „fu kon kisi berow”, ma ten no de fu lasi. Petrus ben warskow: „Yehovah dey sa kon leki wan ffuruman” (2 Petrus 3:9, 10). Gado geregtigheid e aksi taki na ogri seti disi dyonsro sa pori. Te dati psa, meki wi de a mindri den sma di tapu wan bun fasi ben teki na prisiri kari: „Prisiri unu nâsi nanga en pipri.” Iya, meki wi de mindri den kolokuwan di ben si taki ala den pasi fu Gado abi geregtigheid leki marki!

Fa yu ben sa piki?

◻ Fu san-ede a wèt fu Moses musu tranga wi bribi na ini a geregtigheid fu Gado?

◻ San musu gi wi tranga fu opo du sani a tapu den regtvaardiki pasi fu Gado?

◻ Fa Yehovah Gado kan kisi grani?

◻ Pe wawan na ini a ten disi wi kan kisi tru prisiri?

[Prenki na tapu bladzijde 12]

„Mi e si seykerseyker taki Gado no e teki sma partèy ma na ini ibri nasi na sma di e frede en èn e du regtvaardikifasi a e feni bun.” — Tori fu den Apostel 10:34, 35.

[Prenki na tapu bladzijde 20]

Gado sa meki den sma di a teki puru èn di e kari en kisi reti!

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma