Tranga wroko e tyari koloku kon?
„TE YU luku en bun dan wroko e wani taki ala sani gi wan man, a no so?” Bunpei Otsuki ben aksi, wan fu den bigiman ini na bisnis grontapu fu Yapan. A ben tyari kon na krin fu san-ede a no ben wani teki dreyten fakansi. Den wortu fu en e sori bun fa den Yapan sma e denki, di ben tyari a kondre kon ini en disiten glori baka na bruya di ben de baka na feti. Fu sensi na ten di na Amerkan se-ofsiri Commodore Perry ben meki na langa pisiten di Yapan ben tan aparti fu tra kondre kon na wan kba, dan sma ben skrifi fu den Yapan sma leki wan pipri di e wroko tranga. Èn den e feni en wan grani fu de tranga wrokoman.
Ma ini na ten disi sma e fowtu Yapan fu e wroko tumusi tranga, nanga e abi tapu yari bases den moro furu wroko-yuru fu ala so kari geïndustrialiseerde kondre. Na Yapan tiri e pruberi now fu puru na prenki dati fu wrokoman di de srafu fu wroko. „Na Ministeriya fu Wroko-afersi e gi na boskopu fu no wroko so tranga”, wán korantitori e taki. Na ini en campagne fu na dreyten fakansi na Ministeriya ben go srefi so fara taki a ben kobroyki leki odo: „Teki fakansi e buweysi taki yu de bereken gi yu wroko.” Nanga tra wortu na tiri e aksi na nâsi: „Fu san-ede yu musu wroko so tranga?”
A no de fu taki a no ala sma na ini Yapan de tranga wrokoman di e gi den srefi krinkrin. Wan ondrosuku no so langa psa kba fu na Yapan Centrum fu Produktiviteit fu moro leki 7000 nyun wrokoman ben tyari kon na krin taki soso 7 procent e poti wroko moro hey leki den privé libi. Na buweygi disi de so srefi fu si na ini tra kondre. Na ini Doysri kondre na Allensbacher instituut für Demoskopie ben kon si taki soso 19 procent fu den Doysri na ini na libimarki fu 19 te 29 yari e taki taki awinsi sortu moni den e kisi den wani du ala san den kan gi den wroko.
Te yu teki den fisitiwrokoman gersi nanga yongusma nanga den makriki denki dan den fisitiwrokoman na ini Yapan e wroko moro tranga. Wan basi na ini Tokiyo e taki nanga faya fu en wrokoman fu Algeriya di e wroko nanga en anu. A e taki. „Yapan sma no e aksi fu so wan wroko èn efu den ben o du dati, dan den ben o teki wantewante baka ontslag.” Nôno, srefi no den Yapan man di e wroko tranga, ini den srefi lobi fu wroko. Te sma e wroko tranga dan krakti buweygi fu ati musu de fu dati.
Reyde fu wroko tranga
„Gudu, seykerfasi, sani di sma abi èn fu kon na fesi” — dati na sani di tranga wrokoman di de Doysri di e wroko tranga poti na den fesi, na so na Doysri wikikoranti Der Spiegel e taki Iya, furu sma e wroko tranga fu kisi gudu na skinfasi so taki den abi wan marki fu seykerfasi na ini na libi. Trawan e wroko tranga nanga na prakseri ’fu kon na fesi’, fu kren go a loktu tapu na maatschappelijk trapu. Furu sma di na leri sistema di abi leki fundamenti fu strey e gi den reyde fu feti na baka den sortu marki disi, e kon kepôti na ini na miri fu na industriële maatschappij — den e naki den skin sondro fu kon pikinso moro fara.
Ma moni nanga status no de den wan enkri reyde fu san-ede sma e wroko tranga. Son sma e wroko fu a bun fu a wroko srefi. Gi den, wroko na ala sani. Trawan lobi a wroko fu den. „San mi ben du na ini mi laboratorium, ben grabu mi so kofarlek,” na so Haruo e piki, „taki yeye bezigheid ben komoto krinkrin na ini mi libi.”
Èn dan yu abi den sma di gi den srefi na wan warti afersi di de leki wini èn tan bun fu tra sma. Den e wroko trang fu yepi sma tan na libi. Wan brandweerman fu eksenpre ibri dey e wroko tranga fu hori en wrokosani bun.
Ma ala disi na bun reyde fu wroko tranga? Den sa meki sma kon de koloku? Iya, sortu wroko kan meki yu tru tru koloku?