Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w95 1/6 blz. 27-30
  • Tan joe wawan sondro foe trow na ini moeilek ten na ekonomia sei

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Tan joe wawan sondro foe trow na ini moeilek ten na ekonomia sei
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1995
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • Meki a moro boen sani foe joe situwâsi
  • Loekoe sani tapoe wan positief fasi
  • Joe kan doe moro foeroe na ini a diniwroko foe joe?
  • Seikerhèit gi a ten di e kon
  • Bun rai gi sma di no trow èn sma di trow
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2011
  • Sondro fu trow ma toku yu de bun dorodoro gi na dienst fu Gado
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1987
  • A trow di wan sma no trow — Wan okasi foe dini sondro foe sani poeroe joe prakseri
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1996
  • Den no trow, ma toku den e firi koloku na ini a diniwroko fu Yehovah
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2005
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1995
w95 1/6 blz. 27-30

Tan joe wawan sondro foe trow na ini moeilek ten na ekonomia sei

„MI BEN wani trow di mi ben abi 25 jari”, na so Chuks ben taki, di e libi na West Afrika. „Mi ben abi wan oema foe trow na prakseri, èn a ben wani trow nanga mi. Moni ben de a problema. Mi papa nanga a moro owroe brada foe mi no ben abi wroko, èn mi brada nanga sisa di moro jongoe, ben de na skoro. Ibriwan na ini na osofamiri, ben abi mi fanowdoe foe sorgoe gi den. Dan, foe meki sani moro takroe, mi papa nanga mama ben kon siki, èn dati ben wani taki, dati mi ben moesoe soekoe moro moni foe pai den datra paiman.”

Chuks, wan Kotoigi foe Jehovah, no ben wani foe bigin nanga wan trowlibi sondro taki a ben sa man foe sorgoe wan wefi. A ben poti boen prakseri na tapoe den Paulus en wortoe di foe feni na 1 Timoteus 5:8: „Seiker, efoe iniwan sma no e sorgoe gi den sma foe en, èn spesroetoe gi den sma di de memre foe en osofamiri, dan a sori krin taki a drai en baka gi a bribi èn a de moro takroe leki wan sma di no de na bribi.”

„Mi ben wroko tranga,” na so Chuks e taki moro fara, „ma noiti a moni ben de nofo. Foe dati ede, foeroe leisi wi ben moesoe skoifi den plan di wi ben meki foe trow. Te foe kaba, mi ben kisi wan brifi foe na oema pe a ben taki, dati wan tra sma ben aksi en papa foe trow nanga en. A papa ben agri. Wan toe dei baka a brifi foe en, a famiri ben abi den verloving fesa.”

Neleki Chuks, foeroe kresten mansma si taki den plan foe den foe trow, ben kaba noso den ben abi foe skoifi den, foe di den situwâsi takroe na ekonomia sei. Na foeroe kondre a moni lasi waarde srefisrefi. Foe eksempre, na wan kondre na Centraal Afrika, den prijs foe sani ben kren nanga 8319 procent na ini wan jari! Na wan toe kondre, a moeilek foe feni wroko. Foeroetron toe, a pai di wan sma e kisi, lagi so foeroe, taki a moeilek gi wan man foe sorgoe ensrefi, èn a moro moeilek srefi foe sorgoe wan wefi nanga pikin. Wan jonkoeman na Nigeria ben kragi taki a foeroeten wroko di a ben kan kisi na wan fabriek, ben pai soso 17 Amerkan dala wan moen — moro mendri leki a moni di a ben pai a bus foe go na wroko èn foe kon foe wroko!

Foeroe kresten oema di no trow, e feni toe taki den moeilekhèit na ekonomia sei, e broeja den plan di den e meki foe trow. Foeroe tron den abi foe wroko, foe sorgoe gi den memre foe na osofamiri foe den. Wan toe mansma di no trow, di e si a situwâsi, e degedege foe trow, foe di den e kon si taki a man di e trow ondro den situwâsi disi ben sa moesoe kisi nofo moni foe no sorgoe gi wan wefi wawan, ma so srefi a famiri foe a wefi. Ayo, wan oema di kaba studeri na wan universiteit, abi en tranga foe sorgoe ensrefi, en mama, nanga den moro jongoe brada nanga sisa foe en. „Mi wani trow,” a e kragi, „ma te trawan e kon èn e si den foeroe frantiwortoe di mi abi na moni sei, dan den no wani trow nanga mi.”

Ala di sani moeilek na moni sei, tokoe foeroe kresten di no trow, e kisi foe jere foe famiriman nanga trawan taki den moesoe trow èn moesoe meki pikin. Son tron a kwinsi disi e kon, foe di trawan e bigin spotoe. Foe eksempre, na wan toe kontren na Afrika, a gwenti de taki, te joe e taki wan bigisma odi, dan joe e aksi en fa a de nanga en wefi noso nanga en masra èn fa a de nanga den pikin foe en. Son tron, sma e gebroiki a fasi disi foe taki odi, foe lafoe trawan di no trow. Johanes, di de pikinmoro 50 jari, e taki: „Te sma e froeferi mi èn e taki: ’Fa a e go nanga joe wefi?’, dan mi e taki: ’A e kon.’ Foe taki en leti, fa mi kan soekoe wan wefi efoe mi no kan sorgoe en?”

Gi Johanes èn gi someni trawan leki en, wan Joroeba odo e taki foe a situwâsi foe den: „Foe trow esi-esi a no wan sani foe djaf foe en; foe sorgoe gi wan osofamiri, dati na a moeilek sani.”

Meki a moro boen sani foe joe situwâsi

Fa e de makriki foe lasi-ati te wi e angri foe wan sani di wi no man kisi. Odo 13:12 e taki: „Froewakti di moesoe skoifi poti na wan tra ten e meki na ati kon siki.” Kande na so joe e firi te joe e angri foe trow, ma joe no man trow foe di joe no abi moni. Disi kan de so, spesroetoe te joe de wan foe den sma di Paulus e kari sma di e „bron foe tranga lostoe”. — 1 Korentesma 7:9.

Kande a no makriki foe kakafoetoe gi den problema, ma sani de di joe kan doe foe horidoro èn srefi foe feni prisiri foe a situwâsi foe joe. Jesus Krestes, wan man di no trow, ben gi wan bijbel gronprakseri di e wroko boen èn di kan jepi joe foe wini a lasi di joe lasi ati leki a bakapisi foe froewakti di joe moesoe skoifi poti na wan tra ten. A ben taki: „A de moro kolokoe foe gi, leki foe kisi sani.” — Tori foe den Apostel 20:35.

Joe kan fiti disi na ini joe libi, foe di joe e doe boen sani gi joe osofamiri èn gi trawan na ini a gemeente. Kande joe kan doe moro foeroe toe na ini a Kresten diniwroko. Efoe joe e prakseri nomonomo foe gi trawan sondro foe prakseri joesrefi nomo, dan kande joe sa si taki joe e kon ’tanapoe fasti na ini joe ati, abi a makti tapoe joe eigi wani’. — 1 Korentesma 7:37.

Wan tra man di no trow, na apostel Paulus, ben skrifi a rai disi foe jepi sma: „Loekoe boen fa joe e waka, no leki lawman, ma leki koniman di e bai a ten boen, foe di den dei ogri” (Efeisesma 5:15, 16). Foeroe kresten di no trow, ben gebroiki a ten foe den, foe kon moro krosibei foe Jehovah nanga jepi foe begi, nanga jepi foe a studeri di den e studeri a Wortoe foe Gado, èn nanga a teki di den e teki prati na den kresten konmakandra, èn na so wan fasi den ben feni ’kowroe-ati gi den sili’ (Mateus 11:28-30). Efoe joe e doe disi, dan joe sa man kakafoetoe moro boen gi wan tranga situwâsi na ekonomia sei. A sa jepi joe toe, foe sori taki joe e gro moro boen na jejefasi èn a sa meki joe tron wan moro boen masra noso wefi efoe joe e trow te foe kaba.

Noiti no froegiti taki Jehovah e broko en ede nanga ala sma di e dini en. A sabi a njan di joe e njan pina foe den problema noso tra tranga sani. Te foe kaba wi lobi hemel Tata sabi toe, san moro boen gi joe na jejefasi èn na emotioneel sei. Efoe nanga pasensi joe e fiti den gronprakseri foe en Wortoe na ini joe aladei libi, dan joe kan de seiker taki a sa tjari froelekti kon tapoe en ten èn taki a sa satisferi den sani di joe abi fanowdoe èn di joe e angri foe den, na wan fasi di de gi a têgo boen foe joe. Bijbel e gi a djaranti: „Jehovah srefi no sa hori no wan sani na baka gi den wan di e waka sondro foe meki fowtoe.” — Psalm 84:11.

Loekoe sani tapoe wan positief fasi

Hori na prakseri toe taki, sondro misi, winimarki de te wan sma de en wawan sondro foe trow. Na apostel Paulus ben skrifi: „So srefi a sma di e gi en njoenwenke-fasi na ini trow, e doe boen, ma a sma di no e gi en njoenwenke-fasi na ini trow, sa doe moro boen.” — 1 Korentesma 7:38.

Foe san ede a tan di joe e tan joe wawan sondro foe trow ’moro boen’ leki foe trow? Paulus ben tjari kon na krin: „A man di no trow e broko en ede gi den sani foe Masra, fa Masra kan feni en boen. Ma a man di trow e broko en ede gi den sani foe grontapoe, fa en wefi kan feni en boen, èn a [man] prati. Moro fara, na oema di no trow, èn a njoenwenke, e broko en ede gi den sani foe Masra, taki a kan kon de santa na en skin èn na en jeje. Ma, na oema di trow e broko en ede gi den sani foe grontapoe, fa en masra kan feni en boen.” — 1 Korentesma 7:32-34.

Nanga tra wortoe, nanga reti den kresten di trow e broko den ede nanga den sani di den patna foe den abi fanowdoe, den sani di den lobi, èn den sani di den no lobi. Ma wan kresten di no trow kan poti moro prakseri na tapoe a diniwroko foe Jehovah. Te joe teki en gersi nanga den wan di trow, dan den kresten di no trow de na ini wan moro betre posisi foe de na ini „a dini foe Masra doronomo, sondro foe sani poeroe [den] prakseri”. — 1 Korentesma 7:35.

Paulus no e taki dati a kresten di no trow, no abi sani di e hari en prakseri poeroe. Efoe joe hebi nanga problema na ekonomia sei, dan joe kan firi dati foeroe sani de, di de wan kefar, foe di den kan hari joe prakseri poeroe foe joe diniwroko. Ma tokoe, a fri di wan sma fri foe dini Gado, de moro bigi gi wan man noso oema di no trow dan leki fa a de gi den wan di trow.

Ala di Paulus ben taki dati foe no trow na a moro boen fasi foe libi, tokoe a no ben taki dati a fowtoe foe trow. A ben skrifi: „Srefi efoe joe trow, dan joe na ben sa doe sondoe.” Tokoe, a ben warskow: „Den wan di trow, sa firi den kwinsi foe a libi .” — 1 Korentesma 7:28.

San a ben wani taki nanga dati? A trow di wan sma trow e tjari wan toe spesroetoe broko-ede kon. Te a ten tranga na ekonomia sei, dan den sortoe kwinsi disi kan abi na ini toe a broko di wan papa e broko en ede nanga a sorgoe di a moesoe sorgoe gi en wefi nanga en pikin. A siki di wan sma siki, kan de wan hebi toe na moni sei èn na emotioneel sei gi na osofamiri.

So boen, ala di kande joe situwâsi no de leki fa joe ben sa wani en, tokoe joe kan de na ini wan moro betre posisi leki te joe ben trow èn ben abi a frantiwortoe foe sorgoe gi pikin. Den problema di joe abi nownowde, na gi wan sjatoe pisi ten nomo; den sa kon na wan kaba na ini a njoen seti foe sani foe Gado — èn son wan foe den problema kande sa kon na wan kaba moro esi srefi. — Teki gersi Psalm 145:16.

Joe kan doe moro foeroe na ini a diniwroko foe joe?

Ala di a no ala sma kan doe so, tokoe wan toe sma ben man foe go doe foeroeten diniwroko, ala di den ben abi problema na moni sei. Chuks, di wi ben kari na a bigin, ben bai èn ben seri skrifisani soleki potlood, pen nanga papira foe man sorgoe gi en osofamiri. Na a srefi ten di den plan foe en foe trow no ben go doro, a ben kisi wan brifi di ben gi en wan kari foe wroko gi wan pisi ten na a bow foe a bijkantoro foe a Watch Tower Society na a kondre pe a ben libi. Foe di a moro bigi brada foe en ben broko en ede nanga moni, dati meki a ben taigi Chuks foe no go. Ma Chuks ben prakseri na ensrefi taki Jehovah ben jepi en nanga en bisnis foe seri èn bai skrifisani, so boen Chuks si taki a ben moesoe poti den Kownoekondre afersi na a fosi presi èn poti froetrow tapoe a man di Gado man sorgoe gi en (Mateus 6:25-34). Boiti dati, disi ben de soso gi wan pisi ten foe dri moen, na so a ben denki.

Chuks ben teki a kari èn a ben gi a moro bigi brada foe en a bisnis di a ben doe. Siksi jari baka dati, Chuks tan na ini a foeroeten diniwroko, a de wan owroeman na ini a kresten gemeente, èn na moni sei a de klariklari foe trow. A e sari fa sani waka na ini en libi? Chuks e taki: „Mi no ben firi boen di mi no ben man trow a ten di mi ben wani trow, ma sani waka heri boen gi mi baka dati. Mi abi foeroe prisiri èn mi kisi foeroe grani na ini a diniwroko, di, soleki fa a sori, mi no ben sa kisi efoe mi ben trow di mi ben de moro jongoe, èn efoe mi ben abi wan osofamiri na a pisi ten dati.”

Seikerhèit gi a ten di e kon

Na ini moeilek ten, foeroe sma e soekoe a seikerhèit foe a trowlibi foe kibri den gi tranga ten na moni sei na ini a ten di e kon. Wan toe kondre di lai nanga paiman, e jepi den owroe sma pikinso nomo, noso den no e jepi den srefisrefi. So boen, papa nanga mama doronomo e poti froetrow tapoe den osofamiri foe den, spesroetoe tapoe den pikin foe den, foe sorgoe gi den te den kon owroe. Foe dati ede, man nanga oema di no trow ete, foeroetron e kisi a tranga foe trow èn kisi pikin, srefi efoe den no abi nofo moni.

Ma foe trow èn foe meki pikin, a no wan djaranti gi seikerhèit. Wan toe pikin foe grontapoe no wani sorgoe gi den owroe papa nanga mama foe den, trawan no man doe dati, èn dan trawan e dede fosi den papa nanga mama foe den. Na a fosi presi, kresten e loekoe na wan tra presi foe kisi seikerhèit, foe di den e hori a pramisi foe Gado na prakseri: „Mi no wani libi oenoe kwetikweti noso no poti oenoe kwetikweti na wan sei.” — Hebrewsma 13:5.

Jehovah no ben poti den sma na wan sei, di no ben wani trow ete so taki den ben kan dini en na ini a foeroeten diniwroko. Christiana no trow èn a abi 32 jari. A dini leki wan gewoon pionier na Nigeria den lasti neigi jari di pasa. A e taki: „Mi e poti mi froetrow tapoe Jehovah, di e gi wi a djaranti taki noiti a no sa gowe libi den dinari foe en. A pramisi foe en, e gi mi na overtoigi. Jehovah e sorgoe gi mi na jejefasi èn na skinfasi. A sori taki a de wan Tata di lobi foe gi. Foe eksempre, mi ben froisi foe go pionier na wan kontren pe Kotoigi ben de tranga fanowdoe. Ala di foeroe winimarki no de, tokoe mi leri foe jepi misrefi. Di mi ben de na ati-oso foe di mi ben abi typhus, den brada foe mi fosi gemeente ben fisiti mi èn den ben sorgoe gi mi.

Mi abi foeroe satisfaksi na ini a foeroeten diniwroko. Mi e si en leki wan bigi grani foe wroko nanga a Mekiman foe na universum èn nanga someni brada nanga sisa na heri grontapoe. Mi e si foeroe jongoe sma di broeja èn di no abi howpoe, foe di den abi foe doe nanga den sani di e pasa lontoe den. Ma gi mi, a libi foe mi wani taki wan sani; mi e loekoe go na a ten di e kon nanga overtoigi. Mi sabi taki foe de krosibei foe Jehovah, na a moro boen loesoe gi ala den problema di e miti wi nojaso.”

Efoe joe wani trow, ma joe no man, foe di joe abi en moeilek na ekonomia sei, dan no lasi ati! Joe no de joe wawan. Foeroe trawan de di e horidoro na ondro den srefi tesi disi nanga jepi foe Jehovah. Meki a moro boen sani foe joe situwâsi, foe di joe e gi joesrefi foe doe boen sani gi tra sma èn foe di joe e gro na jejefasi. Kon krosibei foe Gado; a sa jepi joe, bikasi a e broko en ede troetroe nanga joe. — 1 Petrus 5:7.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma