Beni joe ati go na a koni foe man si sani krin
„Jehovah srefi e gi koni; na en mofo sabi nanga a koni foe man si sani krin e komoto.” — ODO 2:6.
1. Fa wi kan beni wi ati go na a koni foe man si sani krin?
JEHOVAH na wi Bigi Leriman (Jesaja 30:20, 21). Ma san wi moesoe doe foe kan kisi wini foe „a sabi foe Gado” di e kon na krin na ini en Wortoe? Wan foe den sani na taki wi moesoe ’beni wi ati go na a koni foe man si sani krin’ — wi moesoe abi wan troetroe angri foe kisi na eigifasi disi èn foe sori en. Efoe wi wani doe disi, dan wi moesoe froetrow tapoe Gado, bika a koni man ben taki: „Jehovah srefi e gi koni; na en mofo sabi nanga a koni foe man si sani krin e komoto” (Odo 2:1-6). San na sabi, koni, èn a koni foe man si sani krin?
2. (a) San na sabi? (b) San joe ben sa taki foe koni? (c) San na a koni foe man si sani krin?
2 Sabi na te wan sma sabi troetori boen foe di a abi ondrofeni, a si sani, noso a ondrosoekoe sani. Koni na te wan sma man gebroiki sabi na wan boen fasi (Mateus 11:19). Kownoe Salomo ben sori koni, di toe oema ben taki dati a wán pikin ben de foe den èn foe koti a trobi a ben gebroiki a sabi di a ben sabi taki wan mama lobi a pikin foe en (1 Kownoe 3:16-28). A koni foe man si sani krin na „a srapoe di wan sma srapoe foe kroetoe sani”. A de a „krakti noso a man di a froestan foe sma man si a difrenti na mindri sani” (Webster’s Universal Dictionary). Efoe wi e beni wi ati go na a koni foe man si sani krin, dan Jehovah sa gi wi disi nanga jepi foe en Manpikin (2 Timoteus 2:1, 7). Ma fa a koni foe man si sani krin kan abi krakti na tapoe den difrenti sani na ini a libi?
A koni foe man si sani krin èn a fasi fa wi e taki
3. Fa joe ben sa tjari Odo 11:12, 13 kon na krin èn san a wani taki foe „e mankeri ati”?
3 A koni foe man si sani krin e jepi wi foe froestan taki „wan ten [de] foe tan pî èn wan ten [de] foe taki” (Preikiman 3:7). Na eigifasi disi e meki toe taki wi e loekoe boen nanga san wi e taki. Odo 11:12, 13 e taki: „A sma di e mankeri ati, wisiwasi a sma na en sei srefi, ma a man di abi wan bigi koni foe man si sani krin, na a sma di e tan tiri. A sma di e waka lontoe leki wan ogri-ati leiman, e poeroe froetrow takimakandra kon na doro, ma a sma di de getrow na ini jeje, e tapoe wan tori.” Ija, wan man noso wan oema di e si wan tra sma leki noti, „e mankeri ati”. Soleki fa Wilhelm Gesenius, skrifiman foe wortoeboekoe, e taki dan so wan sma „no abi froestan”. A sma dati no man kroetoe sani boen, èn foe di den e gebroiki a wortoe „ati”, dan dati e sori taki a sma no abi nofo boen eigifasi na ini en. Efoe wan sma di e taki dati en na wan kresten e go so fara taki a e meki a takitaki foe en tron ogri-ati lei noso skempi, dan owroeman di poti na wroko, moesoe tjari wan kaba kon na a situwâsi disi na ini a gemeente, di no de gosontoe. — Lefitikus 19:16; Psalm 101:5; 1 Korentesma 5:11.
4. San getrow kresten di abi a koni foe man si sani krin e doe nanga tori di tra sma no mag sabi?
4 Kontrari foe den sma di „e mankeri ati”, den sma di abi „wan bigi koni foe man si sani krin” e tan tiri te a fiti foe doe disi. Den no e broko a froetrow di sma e froetrow den (Odo 20:19). Foe di den sma di abi a koni foe man si sani krin, sabi dati foe taki sondro foe denki kan doe ogri, meki den de „getrow ini jeje”. Den de loyaal na kompe bribiman èn den no e meki tra sma kon sabi froetrow tori di kan tjari kompe bribiman kon ini kefar. Efoe kresten di abi a koni foe man si sani krin, e kisi tori foe jere di tra sma no mag sabi èn di abi foe doe nanga a gemeente, dan den e hori disi gi densrefi te leki na organisâsi foe Jehovah feni en boen foe meki sma kon sabi disi nanga jepi foe den eigi poeblikâsi foe en.
A koni foe man si sani krin èn a fasi fa wi e tjari wisrefi
5. Fa ’sma sondro froestan’ e si wan loesoe fasi foe libi, èn foe san ede?
5 Den odo foe bijbel e jepi wi foe gebroiki a koni foe man si sani krin èn foe loekoe boen taki wi no e tjari wisrefi na wan fasi di no boen. Foe eksempre, Odo 10:23 e taki: „Gi a sma sondro froestan a tjari di a e tjari ensrefi na wan loesoe fasi de leki wan sport, ma koni de gi a sma di abi a koni foe man si sani krin”. Den sma di e si wan loesoe fasi foe libi „leki wan sport” breni foe si taki a fasi fa den e tjari densrefi, no boen èn den e wisiwasi Gado di de a sma di ala sma moesoe gi frantiwortoe (Romesma 14:12). Den ’sma dati sondro froestan’ e denki na wan doti fasi èn den e go so fara taki den e doe neleki Gado no e si a takroedoe foe den. Te joe e loekoe en boen, dan nanga den sani di den e doe, den e taki: „No wan Jehovah no de” (Psalm 14:1-3; Jesaja 29:15, 16). Foe di a no den markitiki foe Gado di e tjari den, meki den no abi a koni foe man si sani krin èn den no kan kroetoe sani na wan joisti fasi. — Odo 28:5
6. San meki wan loesoe fasi foe libi na wan don sani, èn fa wi sa si disi efoe wi abi a koni foe man si sani krin?
6 „A sma di abi a koni foe man si sani krin” e froestan taki wan loesoe fasi foe libi no de wan „sport”, wan preiprei sani. A sabi taki disi no e plisi Gado èn a kan pori a matifasi di wi abi nanga en. So wan fasi foe tjari joesrefi, don foe di a e meki sma lasi a lespeki gi densrefi, a e pori trowlibi, a e pori a froestan nanga a skin, èn a e meki taki sma e lasi a jejefasi foe den. Foe dati ede, meki wi beni wi ati go na a koni foe man si sani krin èn tan farawe foe wan loesoe fasi foe libi noso iniwan sortoe hoeroedoe. — Odo 5:1-23.
A koni foe man si sani krin èn a fasi fa wi e firi
7. San na wan toe bakapisi di atibron kan abi tapoe a skin?
7 Efoe wi e beni wi ati go na a koni foe man si sani krin, dan dati e jepi wi toe foe dwengi a fasi fa wi e firi. „A sma di no e atibron esi, abi a koni foe man si sani krin, pasa marki”, na so Odo 14:29 e taki, „ma a sma di no abi pasensi, e wiki lawfasi.” Wan reide foe san ede wan sma di abi a koni foe man si sani krin, e proeberi foe no atibron so taki a no man dwengi en, na taki disi abi takroe bakapisi na tapoe wi skin. A kan hei a broedoe èn a kan meki taki wi e kisi problema nanga wi bro. Datra taki foe atibron nanga faja ati leki firi di e tjari siki kon leki astma, siki na a boeba foe a skin, problema nanga a bere, nanga sweri na a njanjansaka, noso den e meki den siki disi kon moro serjoesoe.
8. San kan de a bakapisi te wan sma no abi pasensi, ma fa a koni foe man si sani krin kan jepi wi ini a tori disi?
8 A no de soso foe di wi wani loekoe boen taki wi no e pori wi gosontoe, meki wi moesoe abi a koni foe man si sani krin èn no moesoe „atibron esi”. Te wi no abi pasensi, dan dati kan abi leki bakapisi taki wi e doe don sani, di wi sa sari foe dati. A koni foe man si sani krin e meki taki wi e prakseri san ben kan de a bakapisi te wi e taki sondro foe dwengi wi mofo noso te wi e tjari wisrefi na wan takroe fasi èn na so fasi a e meki taki wi no e „hei lawfasi” foe di wi e doe wan don sani. A koni foe man si sani krin e jepi wi spesroetoe foe froestan taki atibron kan pori a fasi fa wi e denki, so taki wi no kan kroetoe sani na wan boen fasi. Disi ben sa pori a man di wi man doe a wani foe Gado èn foe libi akroederi den regtfardiki gronprakseri foe Gado. Ija, efoe wi e gi pasi na atibron sondro taki wi e dwengi wisrefi, dan disi e pori jejefasi. Foe taki en leti, den e si „faja atibron” leki wan foe den tegoe „wroko foe a skin” di ben sa meki taki wi no kisi a Kownoekondre foe Gado (Galasiasma 5:19-21). Foe dati ede, meki wi leki kresten di abi a koni foe man si sani krin, de „esi foe jere, no esi foe taki, no esi foe kisi atibron”. — Jakobus 1:19.
9. Fa a koni foe man si sani krin èn brada lobi kan jepi wi foe koti trobi?
9 Efoe wi ati kon bron troetroe, dan a koni foe man si sani krin kan sori taki wi moesoe tan tiri so taki wi no e kisi trobi. Odo 17:27 e taki: „Ibriwan sma di no e taki den wortoe foe en toemoesi esi, abi sabi, èn wan sma di abi a koni foe man si sani krin abi wan tiri jeje.” A koni foe man si sani krin èn brada lobi sa jepi wi foe si taki a de fanowdoe foe dwengi wan tranga firi di wi e kisi foe taki wan sani di e hati sma, somarso. Efoe wi kisi atibron kaba, dan lobi nanga sakafasi sa boeweigi wi foe aksi a sma pardon èn foe sorgoe taki wi e kon boen baka nanga en. Ma kon meki wi taki dati wan sma hati den firi foe wi. Dan meki wi taki nanga en wawan na wan safoe fasi èn nanga sakafasi, nanga a moro prenspari marki foe soekoe vrede. — Mateus 5:23, 24; 18:15-17.
A koni foe man si sani krin èn wi osofamiri
10. Sortoe ròl koni nanga a koni foe man si sani krin abi na ini na osofamiri libi?
10 Osofamiri memre moesoe sori koni èn a koni foe man si sani krin, bika den eigifasi disi sa bow wan osofamiri. Odo 24:3, 4 e taki: „Koni sa bow wan osofamiri, èn nanga a koni foe man si sani krin a sa sori taki a tanapoe steifi. Èn koni sa foeroe den inisei kamra nanga ala sortoe diri èn prisiri sani di abi waarde.” Koni èn a koni foe man si sani krin de leki boen bowston foe bow wan osofamiri libi nanga boen bakapisi. A koni foe man si sani krin e jepi kresten papa nanga mama foe poeroe den firi nanga broko-ede foe den pikin foe den kon na doro. Wan sma di abi a koni foe man si sani krin man abi komunikâsi, a man arki èn kisi inzicht na ini den firi èn prakseri foe a trowpatna foe en. — Odo 20:5
11. Fa wan trow-oema di abi a koni foe man si sani krin e „bow na oso foe en”?
11 Sondro tweifri, koni èn a koni foe man si sani krin de prenspari gi wan kolokoe osofamiri libi. Foe eksempre, Odo 14:1 e taki: „Na oema di koni troetroe, bow na oso foe en, ma a don wan e broko en poeroe nanga en eigi anoe.” Wan koni trow-oema nanga a koni foe man si sani krin, di e saka ensrefi gi en masra na wan joisti fasi, sa wroko tranga gi a tanboen foe na osofamiri èn na so fasi a sa jepi bow en osofamiri. Wan sani di sa „bow na oso foe en” na taki ala ten a e taki boen foe en masra èn na so fasi a e meki trawan e kisi moro lespeki gi en. Èn sma e prèise wan boen wefi nanga a koni foe man si sani krin di abi a lespeki frede gi Jehovah. — Odo 12:4; 31:28, 30.
A koni foe man si sani krin èn a fasi fa wi e tjari wisrefi na ini a libi
12. Fa den sma di e „mankeri ati” e si lawfasi, èn foe san ede?
12 A koni foe man si sani krin e jepi wi foe tjari wisrefi na wan joisti fasi na ini ala den afersi foe wi. Disi na san Odo 15:21 e sori, di e taki: „Lawfasi e prisiri a sma di e mankeri ati, ma a sma di abi a koni foe man si sani krin na a sma di e go langalanga.” Fa wi moesoe froestan na odo disi? A tjari di wan sma e tjari ensrefi na wan law, noso don fasi, de gi man, oema, nanga jongoe sma sondro froestan, wan reide foe abi prisiri. Den „e mankeri ati”, den no abi wan boen reide foe san ede den e doe sani, èn den don so te, taki den e prisiri nanga lawfasi.
13. San Salomo ben si ini a tori foe lafoe èn wan lekti fasi foe libi?
13 Israèl kownoe Salomo, di ben abi a koni foe man si sani krin, ben kon si taki wan lekti fasi foe libi no wani taki foeroe. A ben agri: „Mi, ija mi, ben taki na ini mi ati. ’Kon now, meki mi tesi joe nanga prisiri. So srefi, si a boen.’ Èn loekoe! dati toe ben de foe soso. Na lafoe mi ben taki: ’Lawfasi!’ èn na prisiri: ’San disi e doe?’” (Preikiman 2:1, 2) Salomo di ben de wan man di ben abi a koni foe man si sani krin, ben feni taki prisiri nanga lafoe wawan no kan meki wan sma de tevrede, bika den no e gi troetroe kolokoe di e tan. Lafoe kan jepi wi foe frigiti den problema foe wi foe wan pisi ten, ma baka ten den kan kon baka èn den kan kon moro srefi. Nanga leti Salomo ben kan taki dati lafoe na „lawfasi”. Foe san ede? Foe di a lafoe nomo di wan sma e lafoe sondro foe denki, e meki taki wan sma no man kroetoe sani boen. A kan meki taki wi e denki lekti foe sani di de serjoesoe troetroe. Wi no kan taki, dati a sortoe prisiri di abi foeroe foe doe nanga den wortoe èn den doe foe wan komediman abi wan warti sani leki bakapisi. Te wi e froestan a prensparifasi foe san Salomo ben ondrofeni nanga lafoe èn nanga prisiri, dan dati e jepi wi foe no de „[sma di] lobi prisiri moro leki [wi] lobi Gado”. — 2 Timoteus 3:1, 4.
14. Fa a sma di abi a koni foe man si sani krin „e go langalanga”?
14 Fa a doe kon taki a man di abi a koni foe man si sani krin „e go langalanga”? A koni foe man si krin san foe doe na jejefasi èn a gebroiki di sma e gebroiki den gronprakseri foe Gado na ini a libi, e meki taki den e tjari densrefi na wan opregti fasi, èn langalanga. A vertaling foe Byington e taki krin: „Lawfasi na bigi prisiri gi wan man di no abi froestan, ma wan koni sma sa go langalanga.” „Wan sma di abi a koni foe man si sani krin” e meki den pasi pe en foetoe moesoe waka, reti èn a man si a difrenti na mindri boen nanga ogri, foe di a e gebroiki a Wortoe foe Gado na ini en libi. — Hebrewsma 5:14; 12:12, 13.
Ala ten froetrow tapoe Jehovah foe kisi a koni foe man si sani krin
15. San wi e leri foe Odo 2:6-9?
15 Efoe wi wani tjari wi libi na wan opregti fasi, dan wi alamala moesoe erken na onvolmaaktifasi foe wi èn froetrow tapoe Jehovah foe kisi a koni foe man si krin san foe doe na jejefasi. Odo 2:6-9 e taki: „Jehovah srefi e gi koni; na en mofo sabi nanga a koni foe man si sani krin e komoto. Èn gi den opregtisma a sa kibri praktis koni leki wan goedoe; gi den sma di e waka nanga soifri retifasi a de wan skilt, foe di den e waka den pasi foe retidoe, èn a sa kibri srefi a pasi foe den loyaalwan foe en. Ini a kefal dati, joe sa froestan regtfardikifasi nanga retidoe nanga opregtifasi, a heri fasi foe san boen.” — Teki gersi Jakobus 4:6.
16. San meki no wan koni, noso koni foe man si sani krin, noso rai no de teige Jehovah?
16 Efoe wi e erken taki wi abi Jehovah fanowdoe, dan meki wi proeberi nanga sakafasi foe si san na a wani foe en, foe di wi e diki dipi na ini en Wortoe. A abi koni dorodoro, èn a rai foe en e gi wini ala ten (Jesaja 40:13; Romesma 11:34). Foe taki en leti, ala rai di de teige a wortoe foe Gado, de sondro waarde. Odo 21:30 e taki: „No wan koni, no wan koni foe man si sani krin, no wan rai no de teige Jehovah.” (Teki gersi Odo 19:21.) Soso a koni foe man si krin san foe doe na jejefasi, di wi kisi te wi e studeri a Wortoe foe Gado nanga a jepi foe poeblikâsi di a „getrow èn koni srafoe” e gi, sa jepi wi foe feti na baka wan joisti fasi foe libi (Mateus 24:45-47). Foe dati ede, meki wi tjari a libi foe wi soleki fa Jehovah e gi leki rai, foe di wi sabi taki awansi o warti rai di de kontrari dati kan gersi, tokoe a no kan de a srefi leki a Wortoe foe en.
17. San kan de a bakapisi te fowtoe rai e gi?
17 Krestensma nanga a koni foe man si sani krin di e gi rai, e froestan taki a rai disi moesoe abi wan boen fondamenti tapoe Gado Wortoe èn dati e aksi foe den taki den e studeri bijbel èn e prakseri dipi foe sani bifo den e piki tapoe wan aksi (Odo 15:28). Efoe aksi di abi foe doe nanga serjoesoe tori no e kisi wan boen piki, dan foeroe ogri kan kon foe dati. Foe dati ede, kresten owroeman abi a koni fanowdoe foe man si krin san foe doe na jejefasi èn den moesoe begi foe kan kisi a tiri foe Jehovah te den e meki moeiti foe jepi kompe bribiman na jejefasi.
Abi boen foeroe koni foe man si krin san foe doe na jejefasi
18. Fa a koni foe man si sani krin kan jepi wi foe hori wi balansi na jejefasi, efoe wan problema e kon na ini a gemeente?
18 Efoe wi wani plisi Jehovah, dan wi abi „a koni foe man si ala sani krin” fanowdoe (2 Timoteus 2:7). Efoe wi e studeri bijbel fajafaja èn e wroko makandra nanga a tiri foe Gado en jeje nanga en organisâsi, dan dati sa jepi wi foe man si san wi moesoe doe te wi e kisi foe doe nanga situwâsi di kan meki wi doe sani di no boen. Foe eksempre, kon meki wi taki dati wan sani na ini a gemeente no e doe leki fa wi e denki. A koni foe man si krin san foe doe na jejefasi sa jepi wi foe si taki disi no de wan reide foe no abi demakandra moro nanga a pipel foe Jehovah èn foe no dini Gado moro. Prakseri foe a grani di wi abi foe kan dini Jehovah, foe a jeje fri di wi abi, foe a prisiri di wi kan kisi foe wi diniwroko leki Kownoekondre preikiman. A koni foe man si krin san foe doe na jejefasi e jepi wi foe man kisi a joisti inzicht èn foe froestan taki wi gi wisrefi abra na Gado èn taki wi moesoe hori a matifasi di wi abi nanga en boen, awansi san trawan e doe. Efoe noti no de di wi kan doe na theokrasia sei foe loesoe wan problema, dan wi moesoe wakti nanga pasensi tapoe Jehovah foe loesoe a problema. Na presi foe no go doro moro noso foe meki lasi-ati teki wi abra, meki wi „wakti tapoe Gado”. — Psalm 42:5, 11.
19. (a) San ben de a moro prenspari sani di Paulus ben begi gi den Filipisma? (b) Fa a koni foe man si sani krin kan jepi wi, efoe wi no e froestan wan sani dorodoro?
19 A koni foe man si krin san foe doe na jejefasi, e jepi wi foe tan loyaal na Gado èn na en pipel. Paulus ben taigi den kresten na Filipi: „Disi na san mi e tan begi, taki a lobi foe oenoe kan kon moro nanga moro nanga a soifri sabi èn nanga ala a koni foe man si sani krin; so taki oenoe kan kon sabi seiker san na den moro prenspari sani, so taki oenoe kan de sondro fowtoe èn no e meki tra sma naki foetoe fadon tapoe a dei foe Krestes” (Filipisma 1:9, 10). Efoe wi wani prakseri foe sani na wan joisti fasi, dan wi abi ’soifri sabi èn ala a koni fanowdoe foe man si sani krin’. A Griki wortoe di vertaal dja nanga „a koni foe man si sani krin” wani taki „a froestan di wan sma e froestan sani finifini ini a tori foe boen gwenti nanga wet”. Te wi e leri wan sani, dan wi wani froestan san a abi foe doe nanga Gado èn Krestes èn wi wani prakseri dipi foe fa a e gi glori na a persoonlijkheid foe Jehovah èn den sani di a seti. Disi e meki taki a koni di wi abi foe man si sani krin, e gro, èn so srefi a warderi di wi e warderi san Jehovah Gado nanga Jesus Krestes doe gi wi. Efoe wi no e froestan wan sani dorodoro, dan a koni foe man si sani krin sa jepi wi foe froestan taki wi no moesoe gowe libi a bribi di wi e bribi ala den prenspari sani di wi leri foe Gado, Krestes, èn san Gado abi na prakseri.
20. Fa wi kan kisi boen foeroe koni foe man si krin san foe doe na jejefasi?
20 Wi sa abi boen foeroe koni foe man si krin san foe doe na jejefasi, efoe ala ten wi e meki den prakseri foe wi èn den sani di wi e doe de akroederi a Wortoe foe Gado (2 Korentesma 13:5). Efoe wi e doe disi na wan fasi di e bow wi, dan dati e jepi wi foe de nanga sakafasi, èn foe no hori wisrefi na wi eigi denki èn foe no kroetoe trawan. A koni foe man si sani krin sa jepi wi foe kisi wini te den e sori wi tapoe wi fowtoe èn wi sa overtoigi wisrefi foe sani di de moro prenspari (Odo 3:7). Foe dati ede, efoe wi abi na angri foe plisi Jehovah, dan meki wi soekoe foe kon foeroe nanga a soifri sabi foe en Wortoe. Disi sa meki taki wi man si krin san na a difrenti na mindri boen nanga ogri, wi sa si san de troetroe prenspari, èn wi sa hori wisrefi steifi na a diri matifasi di wi abi nanga Jehovah na wan loyaal fasi. Ala den sani disi man efoe wi e beni wi ati go na a koni foe man si sani krin. Tokoe, wan tra sani de fanowdoe. Wi moesoe meki a koni foe man si sani krin kibri wi.
San joe ben sa piki?
◻ San meki wi moesoe beni wi ati go na a koni foe man si sani krin?
◻ Fa a koni foe man si sani krin kan abi krakti na tapoe san wi e taki èn san wi e doe?
◻ Sortoe bakapisi a koni foe man si sani krin kan abi na tapoe a fasi fa wi e firi?
◻ San meki wi moesoe froetrow tapoe Jehovah ala ten foe man kisi a koni foe man si sani krin?
[Prenki na tapoe bladzijde 13]
A koni foe man si sani krin e jepi wi foe dwengi a fasi fa wi e firi
[Prenki na tapoe bladzijde 15]
Kownoe Salomo di ben abi a koni foe man si sani krin, ben froestan taki wan lekti fasi foe libi no de wan sani di e gi troetroe satisfaksi