Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w98 15/5 blz. 16-20
  • A kwaliteit foe a bribi foe joe — E kisi tesi now

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • A kwaliteit foe a bribi foe joe — E kisi tesi now
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1998
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • Fa joe ben sa kan kisi tesi?
  • Abi wini foe a bribi di kisi tesi
  • A bribi foe kresten sa kisi tesi
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1998
  • „Ondrosuku mi, o Yehovah”
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2007
  • Fa wi musu si tesi?
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2002
  • „Jepi mi pe mi abi bribi fanowdoe!”
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1991
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1998
w98 15/5 blz. 16-20

A kwaliteit foe a bribi foe joe — E kisi tesi now

„Si en leki wan troetroe prisiri nomo, mi brada, te oenoe e miti difrenti tesi, foe di oenoe sabi taki na eigifasi disi foe oen bribi di kisi tesi, abi horidoro leki bakapisi.” — JAKOBUS 1:2, 3

1. Foe san ede kresten moesoe froewakti foe kisi tesi na tapoe a bribi foe den?

TROE kresten no wani ondrofeni pina, èn den no abi prisiri te den e kisi pen noso te sma e lagi den. Ma tokoe den e hori den wortoe na prakseri na tapoesei, di na afoe brada foe Jesus, Jakobus, skrifi. Krestes ben tjari kon na krin gi den disipel foe en taki den ben kan froewakti froefolgoe nanga tra moeilekhèit foe di den e hori densrefi na den markitiki foe Gado (Mateus 10:34; 24:9-13; Johanes 16:33). Ma tokoe, prisiri kan de wan bakapisi foe den sortoe tesi disi. Fa so?

2. (a) Fa a tesi na tapoe a bribi foe wi kan abi prisiri leki bakapisi? (b) Fa horidoro kan tjari en wroko kon na wan kaba na ini wi kefal?

2 Wan prenspari reide foe san ede wi kan feni prisiri te wi de na ini tesi noso e kisi tesi na tapoe a bribi foe wi, na taki disi kan meki boen froktoe. Soleki fa Jakobus e taki, efoe wi e kakafoetoe te wi e miti tesi noso problema dan dati abi „horidoro leki bakapisi”. Wi kan abi winimarki te wi e kweki a warti kresten eigifasi dati. Jakobus ben skrifi: „Meki a horidoro tjari en wroko kon na wan kaba, so taki oenoe kan de volmaakti èn boen na ala fasi, no e mankeri noti” (Jakobus 1:4). Horidoro abi wan „wroko” foe doe. A wroko di a abi foe doe na foe meki wi kon boen na ala fasi, èn foe jepi wi foe de lepi kresten di abi balansi. So boen, te wi e meki den tesi e go leki fa den wani, sondro taki wi e doe sani di no de akroederi den Boekoe foe bijbel foe tapoe den tesi esi-esi, dan a bribi foe wi e kisi tesi èn e kon moro boen. Efoe wi no ben abi nofo pasensi, sari-atifasi, boenfasi, noso lobi te wi abi foe doe nanga situwâsi noso nanga wi kompe libisma, dan horidoro kan meki den kresten eigifasi foe wi kon moro boen. Ija, na so sani e waka: Tesi e meki horidoro kon; Horidoro e meki moro kresten eigifasi kon; den sani disi e gi prisiri. — 1 Petrus 4:14; 2 Petrus 1:5-8.

3. Foe san ede wi no abi foe hari go na baka foe di wi e frede problema noso tesi na tapoe a bribi foe wi?

3 Na apostel Petrus ben taki toe foe san ede wi no abi foe frede noso hari go na baka te tesi e kon na tapoe a bribi foe wi. A ben skrifi: „Ini a tori disi oenoe abi foeroe prisiri, ala di nownow foe wan sjatoe pisi ten, efoe a moesoe de so, difrenti tesi e meki oenoe sari, so taki na eigifasi foe oen bribi di kisi tesi — èn di abi moro bigi waarde leki gowtoe, di e pori ala di faja tesi en loekoe — kan kon de wan reide foe prèise nanga glori nanga grani na a tjari kon na krin foe Jesus Krestes” (1 Petrus 1:6, 7). Den wortoe disi e gi spesroetoe deki-ati nownow bika a „bigi banawtoe” — a ten foe kisi prèise, glori, grani, èn a ten foe tan na libi — de moro krosibei leki san son sma e denki kande èn moro krosibei leki di wi ben tron bribiman. — Mateus 24:21; Romesma 13:11, 12.

4. Fa wan brada ben denki foe den tesi di en nanga tra salfoe kresten ben ondrofeni?

4 Na ini na artikel na fesi, wi ben loekoe den tesi di a salfoe fikapisi ben miti foe sensi 1914 te nanga now. Den tesi disi ben de reide foe prisiri? A. H. Macmillan ben gi a fasi disi fa a ben e si sani na a ten dati: „Mi si foeroe hebi tesi kon na tapoe na organisâsi èn na tapoe a bribi foe den wan di de na ini en. Nanga a jepi foe a jeje foe Gado na organisâsi ben pasa den tesi èn ben tan go na fesi. Mi si o koni a de foe wakti nanga pasensi na tapoe Jehovah foe meki wi froestan bijbel afersi moro krin, na presi foe kon broeja foe wan njoen prakseri. . . . Awansi sortoe kenki wi ben sa moesoe tjari kon wanwan leisi ini a fasi fa wi e si sani, tokoe dati no ben sa kenki a sari-ati seti foe a loesoe-paiman nanga a pramisi foe libi foe têgo foe Gado. So boen, reide no ben de gi wi foe meki a bribi foe wi kon swaki foe di den froewakti foe wi no ben kon troe noso foe di den fasi fa wi e si sani ben kenki.” — The Watchtower, 15 augustus 1966, bladzijde 504.

5. (a) Sortoe bakapisi ben kon foe den tesi di a fikapisi ben ondrofeni? (b) Foe san ede wi moesoe abi belangstelling now gi a tesi disi?

5 Den salfoe kresten di ben pasa a tesi na ini a pisi ten foe 1914 te go miti 1919, ben kon fri foe a makti foe grontapoe di ben abi krakti na den tapoe èn foe foeroe relisi doe foe Babilon. A fikapisi ben go doro leki wan pipel di ben krin èn di ben kon soifri, èn a ben de klariklari foe òfer prèise ofrandi gi Gado èn ben abi a djaranti taki a ben feni den boen leki wan pipel (Jesaja 52:11; 2 Korentesma 6:14-18). Kroetoe ben bigin na a oso foe Gado, ma a no ben sa kaba na ini wán fasti pisi ten. A tesi èn a pratiwroko foe a pipel foe Gado e go doro ete. Den sma di e howpoe foe pasa a „bigi banawtoe” libilibi leki wan pisi foe a „bigi ipi” e kisi tesi toe na tapoe a bribi foe den (Openbaring 7:9, 14). Disi e pasa na den srefi fasi fa a salfoe fikapisi ben kisi tesi èn so srefi na tapoe tra fasi.

Fa joe ben sa kan kisi tesi?

6. San na wan sortoe serjoesoe tesi di foeroe sma ondrofeni?

6 Foeroe kresten prakseri foe a tjalensi foe tanapoe kánkan teige tesi di e kon langalanga na den tapoe. Den e memre a tori disi: „[Den djoe fesiman] ben seni kari den apostel, ben wipi den, èn ben komanderi den foe no taki moro na tapoe gron foe a nen foe Jesus, èn den ben meki den gowe. Foe dati ede, den wan disi ben gowe libi a Sanhedrin, èn den ben prisiri taki den ben feni den warti foe kisi sjen foe en nen ede” (Tori foe den Apostel 5:40, 41). Èn a disiten historia foe Gado pipel, spesroetoe na ini a ten foe den grontapoefeti, e sori krinkrin taki foeroe foe den Kotoigi foe Jehovah troetroe ben ondrofeni fonfon, èn moro takroe srefi, foe den froefolgoeman foe den.

7. Te o fara son disiten kresten go foe sori a bribi foe den?

7 Ini a tori foe kresten di kisi froefolgoe, grontapoe no e meki wan difrenti na mindri a salfoe fikapisi nanga a bigi ipi foe den „tra skapoe” (Johanes 10:16). Na ini ala den jari, dan memre foe ala toe groepoe kisi hebi tesi, foe di den ben poti den na ini doengroe-oso èn den ben dede srefi foe a lobi ede di den abi gi Gado èn a bribi di den abi na ini en. Ala den toe groepoe ben abi a jeje foe Gado fanowdoe, awansi sortoe howpoe den ben abi. (Teki gersi De Wachttoren foe 15 juni 1996, bladzijde 31.) Na ini 1930 te go miti den jari na baka 1940 na ini nazi-Doisrikondre, foeroe foetoeboi foe Jehovah ben de, so srefi pikin-nengre toe, di ben sori toemoesi aparti bribi, èn foeroe ben kisi tesi dorodoro. Na ini a ten di pasa no so langa ete, a pipel foe Jehovah kisi a tesi foe froefolgoe na ini kondre soleki Boeroendi, Eritrea, Etiopia, Malawi, Mosambik, Rwanda, Singapoer, nanga Zaire. Èn den sortoe tesi disi e go doro.

8. Fa den sani di wan Afrikan brada ben taki e sori taki moro de fanowdoe na ini a tesi foe wi bribi, leki a hori di wi e hori doro nomo na ondro froefolgoe nanga fonfon?

8 Ma soleki fa wi ben si kaba, a bribi foe wi e kisi tesi toe na moro triki fasi. Wan toe foe den tesi disi no e kon langalanga noso no de so makriki foe si. Loekoe fa joe ben sa handri na tapoe wan toe foe den sani di e kon now. Wan brada na ini Angola di ben abi tin pikin, ben de na ini wan gemeente di no ben abi komunikâsi gi wan pisi ten nanga den brada di ben abi frantiwortoe. Baka ten tra sma ben man fisiti a gemeente. Den ben aksi en fa a ben doe foe gi en osofamiri njanjan. A no ben de wan makriki sani gi en foe piki, èn a wan-enkri sani di a ben wani taki na taki a situwâsi ben moeilek. A ben man gi den pikin foe en njanjan awansi soso wán leisi wán dei? A ben piki: „We, pikinmoro noiti. Wi leri foe tan na libi nanga san wi abi.” Dan, nanga wan sten di foeroe nanga overtoigi a ben taki: „Ma a no a sani disi wi e froewakti na ini den lasti dei disi?” So wan bribi de wan aparti sani na ini grontapoe, ma a no de wan freimde sani na mindri den loyaal kresten, di abi tranga froetrow taki den Kownoekondre pramisi sa kon troe.

9. Fa wi e kisi tesi akroederi 1 Korentesma 11:3?

9 A bigi ipi e kisi tesi toe na ini tori di abi foe doe nanga a fasi fa theokrasia sani moesoe waka. A kresten gemeente na heri grontapoe e kisi tiri akroederi gronprakseri foe Gado èn akroederi theokrasia markitiki. Disi wani taki na a fosi presi taki wi moesoe erken Jesus leki a Fesiman, a wan di poti na wroko leki Edeman foe a gemeente (1 Korentesma 11:3). A de di wi de klariklari foe saka wisrefi na ondro en nanga en Tata, e sori te wi e bribi na ini a theokrasia fasi fa sma e poti na wroko èn a theokrasia fasi fa bosroiti e teki di abi foe doe nanga a doe di wi e doe a wani foe Jehovah ini wánfasi. Moro fara, na ini ibri gemeente, man de di poti na wroko foe teki fesi. Den na onvolmaakti man di abi fowtoe di wi kan si wantewante; tokoe wi e kisi a tranga foe lespeki den sortoe opziener disi èn foe saka wi na den ondro (Hebrewsma 13:7, 17). Joe e feni son tron taki disi moeilek? Disi de troetroe wan tesi gi joe? Efoe dati de so, joe e teki wini foe a tesi disi tapoe a bribi foe joe?

10. Sortoe tesi wi e miti na ini a velddienst?

10 Wi e kisi tesi toe di abi foe doe nanga a grani di wi abi èn a plekti foe de doronomo na ini a velddienst èn a de di a de fanowdoe. Efoe wi wani pasa a tesi disi, dan wi moesoe froestan taki a abi di wi abi wan dorodoro prati na ini a diniwroko wani taki moro leki nomo wan simbôlis prati na ini a diniwroko. Memre den boen sani di Jesus ben abi foe taki abra a pôti weduwe di ben gi ala sani di a ben abi (Markus 12:41-44). Wi ben sa kan aksi wisrefi: ’Mi e gi misrefi na a srefi fasi na ini mi velddienst?’ Wi alamala moesoe de Kotoigi foe Jehovah ala ten, èn wi moesoe de klariklari foe meki wi leti skèin na ibri okasi. — Mateus 5:16.

11. Fa den kenki na ini a fasi fa wi e froestan sani noso na ini rai di abi foe doe nanga a fasi fa wi moesoe tjari wisrefi, kan de wan tesi?

11 Wan tra tesi di wi ben sa kan miti abi foe doe nanga a warderi di wi abi gi a leti di e skèin moro nanga moro na tapoe waarheid foe bijbel èn gi a rai di a getrow srafoe groepoe e gi wi (Mateus 24:45). Son tron disi e meki a de fanowdoe taki wi moesoe kenki a fasi fa wi e tjari wisrefi, soleki di a ben kon na krin taki den sma di ben gebroiki tabaka ben sa moesoe tapoe nanga dati efoe den ben wani tan na ini a gemeente (2 Korentesma 7:1).a Noso a kan de wan tesi foe erken taki a de fanowdoe foe kenki den pokoe di wi lobi noso son tra fasi foe ontspanning.b Wi sa tweifri na a koni foe a rai di gi? Noso wi sa meki a jeje foe Gado kenki a denki foe wi èn jepi wi foe weri a kresten persoonlijkheid? — Efeisesma 4:20-24; 5:3-5.

12. San de fanowdoe foe tranga a bribi baka te wan sma dopoe?

12 Foeroe tintenti jari kaba, a nomroe foe den wan di de foe na bigi ipi e kren, èn baka a dopoe foe den den e go doro foe tranga a banti di den abi nanga Jehovah. Disi wani taki moro leki foe fisiti wan kresten konmakandra nomo, go na wan toe konmakandra na a Kownoekondre zaal, noso foe abi wan prati wanwan leisi na ini a velddienst. Foe gi wan eksempre: Na skinfasi wan sma kan de dorosei foe Babilon a Bigiwan, a grontapoe makti foe falsi relisi, ma a libi en troetroe? A e tan hori ete na den sani di e sori a jeje foe Babilon a Bigiwan — wan jeje di no e lespeki den regtfardiki markitiki foe Gado? A no e broko en ede nanga moreelfasi èn loyaalfasi na ini a trowlibi? A e poti moro krakti tapoe en eigi afersi èn materia afersi, moro leki tapoe jeje afersi? Ija, a tan sondro flaka foe grontapoe? — Jakobus 1:27.

Abi wini foe a bribi di kisi tesi

13, 14. San wan toe sma doe baka di den ben bigin waka na tapoe a pasi foe a troe anbegi?

13 Efoe wi lowe gowe troetroe foe Babilon a Bigiwan èn komoto gowe foe grontapoe toe, dan no meki wi loekoe baka na den sani di de na wi baka. Akroederi a gronprakseri di de foe feni na ini Lukas 9:62, efoe wi e loekoe go baka, dan dati ben sa kan taki dati wi no ben sa man de wan borgoe foe Gado Kownoekondre. Jesus ben taki: „No wan sma di e go ploegoe èn e loekoe na den sani na en baka, fiti gi a kownoekondre foe Gado.”

14 Ma son sma di ben tron kresten na ini a ten di pasa, gi pasi foe sensi a ten dati, meki a seti foe sani disi kenki den. Den no kakafoetoe gi a jeje foe grontapoe (2 Petrus 2:20-22). Den sani foe grontapoe di e poeroe sma prakseri, ben teki ala belangstelling nanga ten foe den, èn dati ben hendri den foe go na fesi. Na presi foe hori den froestan nanga ati steifi na tapoe Gado Kownoekondre èn en regtfardikifasi, foe poti den na tapoe a fosi presi na ini den libi, den drai baka foe feti na baka materia sani. Efoe den no e kisi a firi foe erken a swaki bribi foe den èn a broko-kowroe situwâsi pe den de na ini èn e kenki a pasi foe den foe di den e soekoe a rai foe Gado, dan den sa de ini kefar foe lasi a warti matifasi di den abi nanga Jehovah nanga en organisâsi. — Openbaring 3:15-19.

15. San de fanowdoe foe meki Gado tan feni wi boen?

15 A feni di Gado sa feni wi boen èn a doro di wi sa doro den markitiki foe pasa a bigi banawtoe di e kon esi-esi moro krosibei libilibi, e anga foe a hori di wi e hori wisrefi krin èn a wasi di wi e ’wasi den langa krosi foe wi na ini a broedoe foe a Pikin Skapoe’ (Openbaring 7:9-14; 1 Korentesma 6:11). Efoe wi no e tan hori wan krin èn regtfardiki posisi na fesi Gado, dan a no sa teki a santa diniwroko foe wi. Foe troe, ibri wan foe wi moesoe froestan taki a bribi foe wi di kisi tesi sa jepi wi foe horidoro èn foe no meki Gado no feni wi boen.

16. Na sortoe fasi lei kan de wan tesi tapoe a bribi foe wi?

16 Son tron, den njoensoe media nanga grontapoe tirimakti e taki falsi sani foe a pipel foe Gado, e gi falsi bodoi foe den kresten bribi foe wi èn a fasi fa wi e libi. Disi no moesoe froewondroe wi bika Jesus ben sori krinkrin taki ’grontapoe no ben sa wani si wi na ai, bika wi no de wan pisi foe grontapoe’ (Johanes 17:14). Wi sa gi pasi na den wan di Satan breni, foe frede wi èn foe meki wi lasi-ati èn meki wi firi sjen gi a boen njoensoe? Wi sa meki den lei foe a waarheid abi krakti na tapoe a fisiti di wi e fisiti den konmakandra doronomo èn na tapoe a preikiwroko foe wi? Noso wi sa tanapoe kánkan èn nanga deki-ati èn abi moro overtoigi leki oiti bifo foe go doro foe meki a waarheid foe Jehovah nanga en Kownoekondre bekènti?

17. Sortoe djaranti kan gi wi deki-ati foe go doro foe sori bribi?

17 Akroederi den profeititori foe bijbel di ben kon troe, wi e libi now fara kaba na ini a ten foe a kaba. Den froewakti foe wi di abi gron na tapoe bijbel, foe wan njoen grontapoe foe regtfardikifasi, seiker sa tron wan switi troetori. Bifo a ten dati doro, meki wi alamala sori bribi na ini Gado Wortoe di no man seki èn boeweisi a bribi foe wi foe di wi no e doe moro mendri ini a preiki foe a boen njoensoe foe a Kownoekondre na heri grontapoe. Prakseri foe den doesoendoesoen njoen disipel di e dopoe ibri wiki. Dati a no nofo reide gi wi foe warderi en taki a pasensi foe Jehovah foe wakti nanga a strafoe foe en, kan abi leki bakapisi taki moro foeroe sma kan tan na libi? Wi no breiti taki Gado meki a Kownoekondre preikiwroko disi go doro di kan kibri libi? Èn wi no breiti taki miljoenmiljoen sma teki a waarheid èn e sori a bribi foe den?

18. San de joe fasti bosroiti foe dini Jehovah?

18 Wi no man taki o langa a disiten tesi foe wi bribi sa tan go doro. Ma wan sani de seiker: Jehovah abi wan fasti dei foe kroetoe a disiten godelowsoe hemel nanga grontapoe. Ma bifo dati, meki wi abi a fasti bosroiti foe waka na baka a heri boen bribi di kisi tesi, di a Sma di meki wi bribi boen dorodoro, Jesus, ben sori. Èn meki wi waka na baka na eksempre foe a salfoe fikapisi di e kon owroe èn di foe tra sma di e dini na wi mindri nanga deki-ati.

19. Sortoe sani seiker sa wini a grontapoe disi?

19 Wi moesoe abi a fasti bosroiti foe meki a têgo boen njoensoe bekènti sondro foe tapoe, gi ibri nâsi, lo, tongo, nanga pipel makandra nanga na engel di e frei na mindrisei foe hemel. Meki den jere a froeklari foe na engel: „Frede Gado èn gi en glori, bika a joeroe doro te a sa tjari kroetoe kon” (Openbaring 14:6, 7). Te a kroetoe dati foe Gado doe kaba, dan san sa de den bakapisi foe a kwaliteit foe wi bribi di ben kisi tesi? A no sa de wan toemoesi boen wini — froeloesoe foe a disiten seti foe sani go na ini a regtfardiki njoen grontapoe foe Gado? Te wi e horidoro na ondro a tesi di de na tapoe a bribi foe wi, dan wi sa man taki soleki fa na apostel Johanes ben taki: „Disi na a wini di wini grontapoe: a bribi foe wi.” — 1 Johanes 5:4.

[Foetoewortoe]

a Loekoe De Wachttoren foe 1 september 1973, bladzijde 529-537, nanga 1 oktober 1973, bladzijde 602-604.

b Loekoe De Wachttoren foe 15 oktober 1983, bladzijde 25-29.

Joe e memre disi ete?

◻ Na sortoe fasi den tesi di e kon na tapoe a bribi foe wi kan gi prisiri?

◻ San na wan toe tesi na tapoe a bribi foe wi di no kan de makriki foe si?

◻ Fa wi kan abi wini te wi e pasa den tesi di e kon tapoe a bribi foe wi na wan boen fasi?

[Prenki na tapoe bladzijde 17]

A. H. Macmillan (fesisei na a kroektoe-anoesei) pikinmoro na a ten di en nanga tra wrokoman foe a Waktitoren Genootschap ben poti na strafoe na wan onregtfardiki fasi

A ben de wan sma di ben go na a kongres na ini Detroit, Michigan, na ini 1928

Brada Macmillan e sori bribi ete na ini den lasti jari foe en

[Prenki na tapoe bladzijde 18]

Leki na osofamiri disi, foeroe kresten na ini Afrika sori a bribi foe den di ondrofeni tesi

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma