Gi leri te wi e toeka nanga genstaki
1 Na gi leri ini na diniwroko oso-foe-oso de wan tjalansi. Den sma no e froewakti wi fisiti, èn foe dat’ede meki son wan kande sa meki moeiti foe dribi ibri takmakandra komoto na den tapoe, foe den kan go gawgaw doro nanga san den ben e doe. Ma inleiding di sreka boen a fesi kan wiki belangstelling gi na kownoekondre boskopoe èn kan de wan heri boen wrokosani foe poeroe den genstaki a fesi kaba. Na marki foe wi de foe jepi moro sma foe kon leri sabi na waarheid èn foe kon de boen leriman foe na Kownoekondreboskopoe. — Matt. 28:19, 20.
2 Joe no ben kon froestan taki ini foeroe kontren joe moro foeroe no e toeka nanga moro leki toe genstaki? Leki boen leriman foe na boen njoensoe wi wani sreka wisrefi boen a fesi èn reageer na wan switifasi èn tactvolfasi tapoe den genstaki disi. (Teki gersi Prékiman 12:10.) Proberi efoe a kan foe libi alaten wan prenspari prakseri abra na Kownoekondre a kaba.
WAN POSITIEF FASI FOE BIGIN FOE TAKI
3 Wan positief fasi foe loekoe genstaki sa jepi wi ini wi leriwroko. Nofotron wan genstaki e gi wi pikinso ferstan ini na fasi foe prakseri foe na ososma. Sowan genstaki kan de leki wan punt foe bigin wan takmakandra. Proberi foe feni wan gemeenschappelek basis noso wan punt foe kroederi. Moro fara de klarklari foe meki joe bijbel ferklari akroederi nanga dati.
4 Leki wan agersitori: Efoe na ososma taki dati a de lomsoe, joe ben sa kan taki: „Dan a kan taki sondro degedege joe ben begi na ’Wi Tata’ (Matt. 6:9-13). Wi toe e begi foe Gado Kownoekondre èn e aksi taki en wani pasa djaso na grontapoe, soleki na ini hemel. Joe oiti ben aksi joesrefi san na Gado Kownoekondre èn fa nanga jepi foe dati Gado wani sa pasa na grontapoe?” Bakadi joe gi na ososma na okasi foe gi kommentaar, joe kan piki den aksi dati. Na pristeri foe na Tégo libi-boekoe kan sroiti koemakriki tapoe so wan takmakandra.
5 Fa joe ben sa piki efoe wan sma e taigi joe taki: „Mi abi mi égi kerki”? Joe kan sori en taki joe abi belangstelling gi en nanga di joe e aksi en sani foe en religie noso kerki, foe eksempre: „Mi mag aksi joe foe sortoe religie joe de?” Moro fara joe ben sa kan taki: „Pe joe kerki tanapoe?” We now di joe meki wan takmakandra bigin lolo èn na ososma e si taki joe e arki en, joe ben sa kan taki: „Mi bréti taki mi sabi dati now”, èn dan pristeri san joe abi foe pristeri tapoe na gron foe wan punt foe akroederi soleki na modelbegi noso den toestand ini na grontapoe. Efoe na ososma ferteri foe sortoe kerki a de, joe ben sa kan taki: „leki wan . . . joe séker e winsi taki vréde kon ini grontapoe. Joe denki taki a ten dati sa kon oiti? Èn efoe a de so, fa dan?” We go doro dan nanga joe pristeri foe na Tégo libi-boekoe, nanga na piki foe na ososma èn wi Tori foe takmakandra na ini prakseri.
6 Efoe na ososma abi en druk kande, dan a de moro betre foe taki sjatoe èn foe meki wan mofo foe kon baka wan tra lési. Joe ben sa kan taki disi: „A boen dati joe e taki dati, dan mi no sa teki moro foeroe foe joe ten, ma nomo mi ben sa wani pristeri joe a artikel disi [Kari na titel foe na artikel]. Den toe tijdschrift e kostoe makandra 70 cent.” Son prékiman e taki na a srefi fasi, ma dan nanga na boekoepristeri foe a moen dati.
WAKA A FESI FOE WAN GENSTAKI
7 Sontron joe kan waka a fesi foe wan genstaki. Son prékiman di e si taki wan sma abi en druk, e taki foe eksempre: „Mi e kon gi sma di abi en druk”, èn dan den e go doro nanga den kewon pristeri.
8 Foe kan de boen leriman ini na velddienst, wi moesoe prakseri heri boen fa wi kan reageer tapoe mogeleke genstaki. Nanga di wi e wroko na en foe tron heri boen leriman, srefi awasi wi e toeka nanga genstaki, wi e sori wi fasi foe gi jesi na Jezus komando èn wi opregti belangstelling gi libisma ini wi gebied. — Ez. 3:17-19.