Fosi yu e bigin preiki, yu musu suku sma fosi
1. Fu san ede den gemeente di de na ini wan kontren pe sma e taki difrenti tongo, musu preiki na ini kontren pe sma e taki a tongo fu den?
1 Baka di den disipel fu Yesus ben kisi santa yeye na a Pinksterfesa fu a yari 33, den „bigin taki difrenti tongo” nanga den sma di ben kon fu tra presi fu grontapu (Tori 2:4). A bakapisi ben de taki sowan 3000 sma ben teki dopu. A moi fu si taki moro furu fu den sma di ben de drape ben man taki Hebrewtongo noso Grikitongo tu. Ma toku Yehovah ben wani taki den sma disi yere a Kownukondre boskopu na ini den eigi tongo. A no de fu taki dati wan reide fu san ede a du a sani disi, na fu di furu tron sma wani arki a bun nyunsu moro esi te den e yere en na ini den eigi tongo. Fu dati ede, te furu gemeente de na ini wan kontren pe sma e taki difrenti tongo, dan den gemeente e preiki gi den sma di e taki a tongo fu den (Wi orga-buku, blz. 107, par. 1, 2.). Den grupu di e taki wan tra tongo, no e kisi wan kontren fu wroko, ma den e preiki gi den sma di de na ini a kontren fu a gemeente di e horibaka gi den, noso na ini den kontren fu tra gemeente di de na ini a birti.
2. (a) Sortu sma yu musu suku, èn na ini sortu kontren dati kan de fanowdu? (b) Fa den gemeente kan yepi makandra te den e preiki na ini kontren pe sma e taki difrenti tongo? (c) San wi musu du te wi miti wan sma di e taki wan tra tongo èn di wani sabi moro?
2 Efu yu e libi na wan presi pe ala sma e taki a srefi tongo, dan yu kan preiki oso fu oso. Ma a situwâsi de heri tra fasi te yu e libi na wan kontren pe sma e taki difrenti tongo. Kande gemeente di e taki tra tongo e preiki na ini a srefi birti. Aladi den gemeente kan taigi yu sortu sma na ini a kontren e taki a tongo fu yu, toku na yu gemeente noso yu grupu abi a frantwortu fu feni sma fu preiki gi na ini yu tongo. (Luku a faki „Yepi makandra”.) Fu dati ede a de fanowdu fu suku sma di e taki yu tongo. Fa yu kan suku den sma disi?
3. San o yepi wan gemeente noso wan grupu fu sabi pe den o suku sma èn fu sabi omeni ten den o gebroiki fu suku sma?
3 Fa wi musu suku sma: A ten di wi o gebroiki fu suku sma na ini wan kontren pe sma e taki difrenti tongo, abi fu du nanga a situwâsi fu wi. Fu eksempre: Omeni sma na ini a kontren e taki a tongo dati? Omeni preikiman de drape? Omeni adres a gemeente noso grupu abi kaba fu wroko? A no de fanowdu taki a gemeente e suku sma na ini ibri birti na a srefi fasi. Kande a gemeente wani bosroiti fu suku sma na ini a kontren fu den pe moro furu sma e tan èn na ini den kontren di no de tumusi fara fu den. Ma sani musu orga bun fu suku den sma disi so taki furu sma e kisi na okasi fu kari a nen fu Yehovah.—Rom. 10:13, 14.
4. (a) Fa wi musu orga sani fu suku sma di e taki a tongo fu wi? (b) San na wan tu fasi fa wi kan feni sma di e taki a tongo fu wi?
4 Fu sorgu taki unu no e suku sma difrenti leisi na a srefi kontren, meki den owruman fu a gemeente èn spesrutu a dienst-opziener musu orga a wroko èn tiri a fasi fa a gemeente e suku sma na ini a kontren (1 Kor. 9:26). Den owruman fu wan gemeente di e horibaka gi wan grupu di e taki wan tra tongo, kan poti wan lepi brada, spesrutu wan owruman noso wan dinari ini a diniwroko fu teki fesi na ini a wroko disi fu suku sma. Furu gemeente nanga grupu e ondrosuku sani na fesi fosi. Den e gebroiki wan telefonbuku noso na Internet fu suku den nen fu den sma di e taki a tongo dati èn di abi den sortu nen dati. Baka dati den e bel den sma disi noso den e go fisiti den fu sabi sortu adres den musu poti na ini a gebied karta. Efu a man, dan den owruman fu a gemeente di e horibaka gi wan grupu, kan seti sani meki a heri gemeente fu den yepi suku sma wanwan leisi.—Luku a faki „Fa fu feni sma di e taki a tongo fu yu”.
5. (a) Sortu rai den preikiman di e suku sma di e taki a tongo fu den, e kisi? (b) San wi kan taigi den sma te wi e suku sma di e taki a tongo?
5 Wi musu hori bun na prakseri sortu marki wi wani doro te wi e suku sma. Fu di disi na wan pisi fu a diniwroko fu wi, meki wi musu weri krosi leki te wi e go preiki. Furu sma feni taki te den e sreka densrefi fu taki nanga den sma èn te den e leri taki a tongo aladi den e suku sma, dan dati e yepi den fu tan de nanga faya èn fu man taki a tongo dati moro bun. Wi mag teri den yuru di wi e gebroiki fu suku den sma, ma wi no musu teri a ten di wi e gebroiki fu meki den gebied karta fu a kontren pe wi o wroko noso te wi e skrifi den adres fu den sma. Te wi feni wan sma di e taki a tongo dati, dan wi musu pruberi fu fruteri en a bun nyunsu, èn wantewante wi musu taigi a dienst-opziener noso a sma di a poti fu luku den karta, so taki na adres fu a sma kan poti tu na tapu. Yu musu du disi awansi a sma no wani sabi moro fu a bun nyunsu. Aladi a prenspari fu suku sma, toku wi no musu frigiti fu du den tra fasi fu a diniwroko tu.—Luku a faki „San wi musu taki te wi e suku sma”.
6. Fu san ede a no makriki fu suku dofusma?
6 Suku sma di dofu: Wi e kisi fu du nanga tra tyalensi te wi e suku dofusma èn dati meki a de fanowdu fu du moro muiti èn fu horidoro. Yu no man si na wan dofusma en nen taki a dofu, a fasi fa en skin de, noso na den krosi di a e weri. Boiti dati, famiri noso mati fu dofusma kan frede taki sma wani du den dofuwan ogri, èn kande den no wani fruteri a preikiman efu a e aksi den sani fu den sma di dofu. Den rai di wi e gi now fu suku dofusma, kan yepi tu te wi e suku sma di e taki a tongo fu wi.
7. (a) San yu kan aksi sma na ini son birti te yu e suku dofusma? (b) San wi kan du fu no meki a sma denki taki wi abi ogri sani na prakseri?
7 Den dofusma-tongo gemeente nanga grupu ben abi bun bakapisi di den ben suku dofusma na ini den birti pe sma e tan. Kande wan sma na ini a birti si taki wan birtisma, wan wroko kompe, noso wan skoropikin ben e taki dofusma-tongo. Kande a si wan bord na sei strati di e taki dati dofu pikin de na ini a birti. Kande a sma srefi abi wan famiri di dofu. Hori na prakseri taki te yu e fisiti son sma, den kan denki taki yu abi wan ogri sani na prakseri. Ma yu kan du furu fu meki na ososma firi korostu te yu e sori switifasi, te yu no e taki tumusi langa, te yu e taki nanga wan krin ati, èn te yu e taki na wan lespeki fasi. Son preikiman ben abi bun bakapisi di den ben sori a sma a Bijbel noso tra DVD te den e aksi na ososma efu a sabi wan sma di dofu. Dan den e taki nomo taki den wani fruteri a dofusma disi a boskopu di de na ini Bijbel. Efu na ososma e draidrai fu piki na aksi fu yu, dan kande a no abi trobi fu teki na adres fu yu noso kande a no abi trobi fu gi a dofu famiri noso mati wan kari gi den gemeente konmakandra.
8. Fa wan krosibei gemeente kan yepi wan dofusma-tongo gemeente?
8 Wán noso tu dei wan yari, wan dofusma-tongo gemeente kan aksi wan birti gemeente di e taki wan tra tongo, fu yepi den suku dofusma na ini a birti pe a dofusma-tongo gemeente e preiki. Te a dofusma-tongo gemeente o hori so wan preikiwroko konmakandra, dan den kan taigi den fa den musu du a wroko disi èn hori wan demonstrâsi. Na ini ibri grupu a ben o bun efu wan preikiman de fu a dofusma-tongo gemeente èn den musu kisi wan karta di e sori den pe den musu wroko.
9. Fa wi kan suku sma na den presi pe dofusma gwenti miti makandra noso na presi pe den e meki prisiri noso pe den e go suku yepi?
9 Kande unu kan suku dofusma sosrefi na den presi pe den dofusma lobi fu kon makandra èn pe den lobi go fu meki prisiri noso pe den e go suku yepi. Preikiman musu weri krosi di fiti a situwâsi dati. A ben o moro bun fu taki nanga wán noso tu sma di de drape èn fu luku bun san yu e taki, na presi fu taki nanga a heri grupu di de drape. Efu unu ben abi wan bun takimakandra nanga den sma, dan kande unu kan taki fa unu kan miti makandra baka.
10. Fa preikiman kan suku sma na den bisnis presi di de na ini a kontren fu den?
10 Wan tra sani di wi kan du, na fu meki wan karta di e sori den bisnis di de na ini a kontren èn fu fisiti den na wan ten di fiti. Wan karta kan abi soso den station pe sma e go lai oli. Wan tra karta kan abi presi pe sma e go bai nyanyan, hotel, noso wan tra bisnis. Efu wan karta abi soso wán sortu bisnis na tapu, dan den preikiman kan taki na wán sortu fasi nomo èn dati kan gi den moro ondrofeni. Fu di moro furu hotel e meki dofusma tan na ini den hotel, meki wi kan fruteri a sma di e wroko na a hotel san na a wroko di wi e du èn aksi en efu wi mag libi wan DVD nanga wan kari gi wan gemeente konmakandra na a hotel, meki a gi den dofusma di e tan na a hotel. Na son bisnis presi wi kan aksi efu den abi wrokoman di e taki dofusma-tongo noso efu den sabi sma di gwenti kon drape èn di e taki dofusma-tongo. Efu wan skoro gi dofusma-tongo de na ini a kontren, dan wi kan aksi fu libi wan tu DVD fu wi na a presi pe sma e kon leni buku.
11. Fu san ede wan prenspari pisi fu wi diniwroko na fu suku sma?
11 Wan prenspari wroko: A kan teki furu ten fu feni ososma di e taki a tongo fu yu. Boiti dati, fu di sma e froisi kon èn e froisi gowe fu wan birti, meki a no ala ten den srefi sma di e taki wan spesrutu tongo de na ini wan birti. Disi e meki taki a muilek fu tan abi den yoisti bodoi na tapu den gebied karta. Ma toku na ini moro furu kontren, wan prenspari pisi fu wi diniwroko na fu suku sma di e taki a tongo fu wi. Yehovah, di gi wi a wroko fu preiki, no lobi a wan sma moro a trawan (Tori. 10:34.). A „wani taki ala sortu sma musu kisi frulusu èn taki den musu kon sabi a tru leri finifini” (1Ti 2:3, 4). Fu dati ede, meki wi wroko makandra nanga Yehovah èn nanga makandra fu feni sma di e taki tra tongo èn di „abi wan krin èn bun ati”.—Luk. 8:15.
[Faki na tapu bladzijde 5]
Yepi makandra
Efu a gemeente noso grupu wani kisi yepi fu feni sma di e taki a tongo fu den, dan a dienst-opziener kan meki kontakti nanga den owruman fu tra gemeente di e taki tra tongo èn di de na ini a birti. A ben o moro bun fu suku yepi soso na den gemeente di de krosibei, noso di abi furu sma di e taki a tongo na ini a kontren fu den. Den gemeente dati kan taigi den preikiman fu den taki efu den feni wan sma di e taki a tongo dati, dan den musu skrifi na adres èn gi dati na a dienst-opziener. Dan a dienst-opziener o gi wan tra gemeente noso grupu di ben aksi en den adres. Den dienst-opziener fu den difrenti gemeente disi, kan seti wan sani di den ala tu feni bun, so taki den kan wroko a kontren pe sma e taki difrenti tongo. Den kan du dati nanga a marki fu tyari den sma di wani sabi moro, go na a gemeente noso grupu di e taki a tongo fu den.
Te preikiman feni wan sma di e taki wan tra tongo èn a sma wani sabi moro trutru (noso efu a sma dofu), dan wantewante den musu skrifi sani na tapu wan Nabezoek papira (S-43) èn gi dati na a sekretarsi fu a gemeente. Disi sa yepi a sma esi-esi fu feni yepi so taki a kan abi wan matifasi nanga Gado.—Luku km 5/11 blz. 3 pe a formulier disi ben nen ete Te bezoeken adres (S-43).
[Faki na tapu bladzijde 6]
Fa fu feni sma di e taki yu tongo
• Aksi tra sma soleki Bijbelstudenti, famiri, wroko kompe, èn so moro fara.
• Gebroiki wan telefonbuku fu feni den nen di den sma di e taki a tongo dati, gwenti abi. Nanga yepi fu Internet noso wan telefon bedrijf, yu kan feni den nen fu den sma di e tan na yu kontren.
• Gebroiki koni te yu e aksi kantoro pe yu kan kisi den sortu bodoi disi, soleki presi pe sma e leni buku, lanti kantoro, nanga heiskoro.
• Luku na ini koranti efu sma di e taki wan tra tongo e orga sani na ini a birti.
• Go na wenkri noso bisnis di de spesrutu gi sma di e taki wan tra tongo.
• Te yu kisi primisi fu den basi drape, dan yu kan poti wan bukutafra na wan bisnis, na den presi pe studenti fu den heiskoro e kon makandra, noso na den presi pe den sma di e taki wan tra tongo gwenti teki wagi.
• Efu den wèt fu a kondre e gi pasi, dan yu kan bai wan buku di e yepi yu fu feni den adres, noso bai wan computer programa di e yepi yu fu suku den adres tapu Internet.
[Faki na tapu bladzijde 7]
San yu kan taki te yu e suku sma
Te yu e taki na wan switi fasi èn te yu e taki krin san yu wani, dan a sma no o denki taki na wan ogri yu wani du. Nofo tron a de wan yepi fu sori a sma wan publikâsi na ini a tongo dati.
Te yu gi a sma odi, yu kan taki: „Wi e suku sma di e taki ․․․․․ so taki wi kan fruteri den sortu howpu Bijbel e gi. Yu sabi wan sma nanga suma wi ben sa kan taki?”
Te yu e suku dofusma, yu kan taki: „Fa a e go nanga yu? Mi mag sori yu wan sani? [Gebroiki wan pikin DVD player, èn prei wan pikin pisi fu wan publikâsi di de na ini dofusma-tongo.] Wi abi wan tu DVD di sma kan kisi sondro fu pai gi den èn di e yepi dofusma fu kon leri sabi moro fu Gado. Yu sabi wan dofusma noso wan sma di no man yere bun èn di e taki dofusma-tongo?” Efu na ososma no sabi so wan sma, dan a ben o bun fu kari den presi pe kande a si so wan sma, soleki na wroko, na skoro, noso na ini a birti.