Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • be les 15 blz. 131-blz. 134 par. 4
  • Pristeri yusrefi bun

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • Pristeri yusrefi bun
  • Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
  • A srefi sortu tori
  • Fu san ede a prenspari fu luku san wi e weri èn fa wi e moi wisrefi?
    Yu kan de koloku fu têgo!—Wan moi fasi fu studeri Bijbel
  • Wi e sori lespeki gi Gado te wi e weri krosi di fiti
    Wi Kownukondre diniwroko 2003
  • Den krosi fu yu e gi Gado glori?
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre (Studie-Waktitoren) 2016
  • Fu san ede wi e weri krosi di fiti te wi e go na den konmakandra fu wi?
    Suma e du a wani fu Yehovah na ini a ten disi?
Moro sani
Kisi wini fu a Theokrasia Diniwroko-skoro
be les 15 blz. 131-blz. 134 par. 4

LES 15

Pristeri yusrefi bun

San yu musu du?

Yu musu weri krin krosi, bun krosi, èn yu musu weri krosi na wan lespeki fasi. Yu musu kan yu wiwiri bun. Na a fasi fa yu e tanapu, a no musu gersi taki yu no e span nanga nowan sma.

FU SAN EDE A DE PRENSPARI?

A fasi fa yu e pristeri yusrefi, kan abi krakti tapu a fasi fa trawan e si a Kresten bribi fu yu èn a fasi fa yu e libi.

A FASI fa yu e pristeri yusrefi, e sori sortu sma yu de. Aladi Yehovah e si fa na ati de, toku furu tron libisma e taki wan sani fu yu, fu di den „e si san [den] ai e si nomo” (1 Sam. 16:7). Te yu de krin èn yu e weri bun krosi, dan trawan sa si taki yu e lespeki yusrefi, èn den sa wani arki yu tu. Te yu e weri bun, dan dati sa meki yu arkiman denki bun tu fu na organisâsi pe yu de èn fu a Gado di yu e dini.

Sani di kan yepi wi. Bijbel no e poti furu markitiki di e sori wi fa wan sma musu pristeri ensrefi. Ma a e gi wi yoisti gronprakseri di kan yepi wi teki bun bosroiti. A moro prenspariwan fu den na taki wi musu „du ala sani fu gi Gado glori” (1 Kor. 10:31). Sortu Bijbel gronprakseri de di abi fu du nanga a fasi fa wi musu pristeri wisrefi?

Na a fosi presi, Bijbel e gi wi deki-ati fu hori wi skin krin, ma sosrefi fu weri krin krosi. Na ini a Wet di Yehovah ben gi Israel fu owruten, a ben skrifi fa a ben wani taki den musu hori densrefi krin. Fu eksempre, te den priester ben de na wroko, dan den ben musu wasi densrefi èn den ben musu wasi den krosi na tapu spesrutu ten (Lef. 16:4, 24, 26, 28). Kresten no de moro na ondro a Wet fu Moses, ma den gronprakseri di skrifi drape, bun teleki now ete (Yoh. 13:10; Openb. 19:8). Spesrutu te wi e go na a presi pe wi e anbegi èn te wi e go na ini a preikiwroko, dan wi skin musu de krin, wi mofo no musu smeri, èn wi krosi musu de krin, so taki trawan no sa denki takru fu wi. Den sma di e hori lezing noso di e hori demonstrâsi na ini a gemeente, musu gi wan moi eksempre na ini a tori disi. Te wi e sorgu taki wi e pristeri wisrefi bun, dan wi e sori lespeki gi Yehovah nanga en organisâsi.

Leki nomru tu, Bijbel e gi wi deki-ati fu du sani na wan lespeki fasi èn fu de nanga krin frustan. Na apostel Paulus ben gi Kresten uma deki-ati fu „moi densrefi . . . na wan lespeki fasi èn nanga krin frustan, no nanga modo fu brei wiwiri nanga gowtu sani noso peri noso kefalek diri krosi, ma na a fasi di e fiti umasma di e taki dati den e lespeki Gado” (1 Tim. 2:9, 10). Sosrefi mansma musu weri krosi na wan lespeki fasi èn nanga krin frustan.

Wan sma di e lespeki ensrefi èn di e lespeki trawan tu, e broko en ede fu no hati a firi fu trawan efu a kan. So wan sma no e hari a prakseri fu trawan tu sondro taki dati de fanowdu. Te wan sma de nanga krin frustan, dan a sa teki koni bosroiti. A sma di e sori den fasi disi, sabi fa fu handri na wan bun fasi, èn dati e kon fu di a e lespeki den markitiki fu Gado. Efu wi e sori den fasi disi, dan dati no wani taki dati wi no sa weri moi krosi moro, ma fu teki bun bosroiti te a abi fu du nanga den sortu krosi di wi sa weri èn fu no weri ala sortu kefalek krosi (1 Yoh. 2:16). Wi wani gebroiki den gronprakseri disi awansi wi de na a presi pe wi e anbegi, noso wi de na ini a preikiwroko, noso wi e du tra sani. Srefi den krosi di wi gwenti weri ibri dei, musu sori taki wi e lespeki wisrefi nanga trawan èn taki wi de nanga krin frustan. Na skoro noso na wi wrokope, wi abi furu okasi fu gi tra sma kotoigi. Aladi wi no sa weri den srefi krosi di wi e weri fu go na den konmakandra nanga den bigi konmakandra, toku wi sa musu weri krin krosi nanga bun krosi, èn wi musu weri den na wan lespeki fasi.

A no de fu taki, dati wi alamala no e weri den srefi sortu krosi. Dati a no wan sani di wi musu du tu. Ala sma abi en eigi krosi di a lobi weri, èn na so a fiti tu. Ma ala ten wi musu gebroiki Bijbel gronprakseri te wi e weri krosi.

Na apostel Petrus ben sori taki wan moro prenspari sani de leki fa wan sma e kan en wiwiri, noso sortu krosi a e weri. A ben sori taki den krosi di wan sma e weri, e sori „fa [a] sma de trutru na ini en ati” (1 Petr. 3:3, 4). Te wi ati furu nanga lobi, prisiri, vrede, switifasi, nanga trutru bribi, dan den fasi disi sa tron neleki krosi di trutru e gi grani na Gado.

Leki nomru dri, Bijbel e gi wi deki-ati fu luku efu a fasi fa wi e pristeri wisrefi, fiti trutru. Na 1 Timoteyus 2:9, na apostel Paulus ben e taki fu „krosi di fiti”. Aladi a ben sori go na krosi di wan umasma musu weri, toku a srefi gronprakseri e fiti tu gi mansma. Wan sani di fiti, na wan sani di bun èn di seti moi. Awansi wi abi furu gudu, noso wi no abi furu gudu, toku wi kan sorgu taki wi weri krin nanga bun krosi.

Wan fu den fosi sani di sma e si te den e luku wi, na a wiwiri fu wi. A wiwiri fu wi musu kan bun. Sma gwenti fu kan den wiwiri soleki fa trawan na ini a kontren fu den e du dati, ma a fasi fa den e kan den wiwiri abi fu du sosrefi nanga sortu wiwiri den abi. Soleki fa a sori, dan Paulus ben abi den tu sani disi na prakseri di a ben taki fu a fasi fa a wiwiri fu wan sma musu de, soleki fa dati skrifi na 1 Korentesma 11:14, 15. Ma toku, te wan man e seti en wiwiri neleki wan uma, noso te wan uma e seti en wiwiri neleki wan mansma, dan dati no de soleki fa Bijbel gronprakseri e sori wi.​—Deut. 22:5.

Efu wan mansma wani pristeri ensrefi bun, dan dati kan wani taki tu dati a musu sker en barba. Na den presi pe furu sma e feni en bun taki wan man abi wan snor, dan iniwan mansma di abi wan snor, musu sorgu taki a no bigi, noso taki a no langa tumusi.

Leki nomru fo, te wan sma si wi, dan a no musu si wi leki wan sma di lobi grontapu noso den fasi fa a grontapu de. Na apostel Yohanes ben warskow: „No lobi grontapu nanga den sani fu grontapu” (1 Yoh. 2:15-17). Na ini a grontapu disi, furu sortu sondu lostu de fu si. Fu den sondu lostu disi, Yohanes e kari a lostu fu a sondu skin, nanga a prodo di wan sma e prodo nanga den gudu di a abi. Den Buku fu Bijbel e poti prakseri sosrefi na a opo di sma e opo densrefi teige tirimakti, èn a gi di sma no wani gi yesi na tirimakti (Odo 17:11; Ef. 2:2). Den lostu disi èn den fasi disi fa sma e tyari densrefi, furu tron de fu si na a fasi fa den e weri krosi. Leki bakapisi fu dati, den e weri krosi di e sori taki den no abi lespeki gi trawan, èn den e weri krosi nanga tumusi furu pranpran. Den e weri krosi tu di e sori taki den wani wiki seks lostu, noso taki den no e broko den ede nanga nowan sma. Leki futuboi fu Yehovah wi no e weri krosi na den fasi disi di no fiti gi wan Kresten.

Na presi fu waka baka den eksempre fu a grontapu, dan a ben o moro bun fu waka baka a moi eksempre fu lepi mansma nanga umasma na ini a Kresten gemeente, fu luku fa den e weri krosi! Yonguman di wani tron publiki takiman wan dei, kan luku fa den brada di e hori publiki taki kaba, e weri krosi. Wi alamala kan leri fu na eksempre fu den loyaalwan di preiki furu yari kaba.​—1 Tim. 4:12; 1 Petr. 5:2, 3.

Leki nomru feifi, efu wi wani sabi san fiti, dan wi musu hori na prakseri taki „Krestes srefi no ben plisi ensrefi” (Rom. 15:3). A fosi sani nanga san Yesus ben broko en ede, na fu du a wani fu Gado. Yesus ben feni en moro prenspari tu fu yepi trawan, na presi fu poti en eigi sani na a fosi presi. Te wi ben o weri wan spesrutu sortu krosi di ben o meki taki den sma gi suma wi e preiki no wani arki wi, dan san wi kan du? Efu wi e waka baka Krestes di ben saka ensrefi, dan dati kan yepi wi fu sabi heri bun san wi musu du. Na apostel Paulus ben gi a gronprakseri disi: „Na nowan fasi wi e meki taki sma e naki futu” (2 Kor. 6:3). Fu dati ede, wi no sa wani seti wi wiwiri noso weri krosi na so wan fasi, taki den sma gi suma wi e preiki, no sa wani arki wi.

Luku fa yu e tanapu. Efu wi wani pristeri wisrefi bun, dan wi musu tanapu bun tu. A no de fu taki, dati a no ala sma e tanapu a srefi fasi, èn wi no wani poti wet fu taki fa wan sma musu tanapu. Ma a de moi fu si taki Bijbel e sori taki te wan sma e tanapu leti-opo, dan dati e sori taki a e lespeki ensrefi, taki a de koloku, èn taki ala ten a e si a bun sei fu sani (Lef. 26:13; Luk. 21:28). Aladi dati de so, toku a kan pasa taki wan brada noso sisa no man tanapu leti-opo noso a musu hori wan sani fu man tan tanapu. Disi kan de so, fu di furu yari langa a ben musu boigi kande di a ben wroko, noso fu di a kon owru kaba, noso fu di en skin swaki. Ma gi den sma di man du dati, dan a moro bun fu den tanapu leti-opo te den e taki nanga trawan. Na so wan fasi, dan a no sa gersi leki den no e span nanga noti, noso taki den e sari taki den musu taki nanga den arkiman. Na so a de tu te wan takiman e rostu en anu tapu a tafra fu den takiman. Aladi a no fowtu te wan takiman e du dati wanwan leisi, toku a moro bun fasi fu pristeri ensrefi na den arkiman, na fu no rostu en anu tapu a tafra fu den takiman.

Gebroiki krin sani. A no soso a fasi fa wi e pristeri wisrefi musu krin èn musu seti bun, ma sosrefi den sani di wi e gebroiki na ini wi diniwroko musu de krin.

Luku yu Bijbel fu eksempre. A no wi alamala kan kisi wan nyun Bijbel te a di fu wi kon owru fu di wi gebroiki en furu kaba. Ma toku, awansi o langa wi abi wi Bijbel kaba, ala sma musu man si taki wi sorgu en bun.

Furu fasi de fa wi kan poti den buku na ini wi tas, ma a prenspari sani na taki a musu de krin. Kon meki wi taki dati wan preikiman ben o leisi wan tekst gi wan ososma. Oiti yu si taki papira bigin fadon komoto fu a Bijbel fu a preikiman? Noso oiti yu si a srefi sani disi pasa di wan brada ben hori wan lezing gi a gemeente? Na a momenti dati, yu no ben arki so bun moro san a preikiman noso a brada ben taki, ma yu ben luku den papira di ben fadon, a no so? Efu yu e kibri papira na ini yu Bijbel, dan den kan hari a prakseri fu sma puru te yu e taki, fu di den papira disi kan fadon komoto fu yu Bijbel. Kande yu kan kibri den papira disi na wan tra presi. Efu yu ben o du dati, dan yu e seti yu sani bun tu. Yu musu frustan sosrefi taki na ini son kulturu yu no e sori lespeki te yu ben o poti yu Bijbel noso wan fu den tra buku fu wi na tapu a gron.

A musu de wan prenspari sani gi wi fu pristeri wisrefi bun. Efu wi e pristeri wisrefi bun, dan dati abi krakti sosrefi tapu a fasi fa trawan e denki fu wi. Ma a moro prenspari sani fu san ede wi wani pristeri wisrefi bun, na fu di wi wani „moi a leri fu Gado, wi Frulusuman na ala fasi”.​—Tit. 2:10.

LUKU FA YU E PRISTERI YUSREFI

  • Ala yu sani krin?

  • A fasi fa yu e pristeri yusrefi e sori taki yu e lespeki yusrefi nanga trawan, èn taki yu e gebroiki yu frustan bun?

  • Ala yu sani seti bun?

  • Yu wiwiri kan bun?

  • Wan sani de na a fasi fa yu e weri krosi noso a fasi fa yu wiwiri de, di e sori taki yu lobi a grontapu?

  • Wan sani de na a fasi fa yu e pristeri yusrefi di sa kan meki wan sma naki futu?

PRUBERI FU DU DISI: Ibri dei, wan heri wiki langa, awinsi sortu wroko yu o du, luku den sani di skrifi na ondro a pisi „Luku fa yu e pristeri yusrefi”, na tapu bladzijde 132, èn luku efu yu e hori yusrefi na den sani di skrifi drape.

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma