1 A nen fu Gado na ini den Hebrew Buku fu Bijbel èn na ini den Kresten Griki Buku fu Bijbel
„Yehovah”; Hebrewtongo: יהוה (YHWH noso JHVH)
A fosi presi pe „Yehovah”, a nen fu Gado (Hebrewtongo: יהוה, YHWH), skrifi na ini Bijbel de na Ge 2:4. A nen fu Gado e kon fu a Hebrew wortu הוה (hawa) san wani taki „kon tron”. Fu dati ede, a nen fu Gado wani taki „A e meki kon tron”. Disi e sori taki Yehovah e meki ensrefi kon tron a sma di e meki pramisi kon tru safrisafri, noso a sma di e du ala ten san a abi na prakseri.
Furu sma di vertaal Bijbel na ini a ten disi no sori nowan lespeki gi a Skrifiman fu den Santa Buku fu Bijbel, fu di den puru a spesrutu nen fu Gado na ini Bijbel, noso den gebroiki wan tra nen gi en. Fu taki en leti, a nen fu Gado skrifi 6828 leisi leki יהוה (YHWH noso JHVH) na ini den pisi fu Bijbel di skrifi na ini Hebrewtongo. Den letter disi den e kari a Tetragrammaton (disi wani taki „a abi fo letter”). Na ini a Bijbel disi wi gebroiki a nen „Yehovah”, fu di wi wani taki a Bijbel disi abi san den Bijbel skrifiman ben skrifi biginbigin. Na den presi pe den fo letter fu a nen fu Gado skrifi wi no poti tra nen soleki „Masra”, „Adonai”, noso „Gado” leki fa furu tra Bijbel abi dati.
A nen „Yehovah” skrifi 6973 leisi na ini a Nyun-Grontapuvertaling fu den Hebrew Buku fu Bijbel. Fu taki en leti den fo letter fu a nen fu Gado skrifi 6828 leisi na ini den pisi fu Bijbel di skrifi na ini Hebrewtongo. Dri leisi a skrifi makandra nanga tra nen (Ge 22:14; Eks 17:15; Kru 6:24) èn siksi leisi a skrifi na a edesei fu son kapitel fu den Psalm (7; 18 [3 leisi]; 36; 102). Na ala den 6828 presi pe den fo letter fu a nen fu Gado skrifi wi poti „Yehovah”, boiti na Kru 19:18, pe sma ben e leisi „mi” na presi fu a nen fu Gado. Wi poti a nen fu Gado baka na De 30:16; 2Sa 15:20 nanga 2Kr 3:1 tu, fu di den fo letter fu a nen fu Gado ben skrifi drape na ini a Septuaginta Bijbel. Wi poti a nen fu Gado baka na Yes 34:16 nanga Sak 6:8 pe sma musu leisi „Yehovah” na presi fu „mi”. Boiti dati, a nen poti baka na ete 141 presi pe den Soferim di ben skrifi Bijbel abra, kenki a nen fu Gado, so taki sma ben o leisi Adonai noso Elohim.
Te sma e kari a nen „Yehovah” syatu, den e taki „Yah”. Na ini a Nyun-Grontapuvertaling a syatu nen disi fu Gado skrifi na ala 54 presi pe den Bijbel skrifiman ben skrifi en biginbigin. Son leisi na a nen wawan skrifi èn son leisi a skrifi makandra nanga tra wortu, fu eksempre „Prèise Yah!” Na ini Hebrewtongo den wortu disi na Haleluyah èn na ini Grikitongo na Haleloya (Ps 104:35; Opb 19:1).
Fu di wi no ben wani fruteri moro leki san skrifi na ini den owruten Bijbel, meki wi luku bun taki den presi pe wi poti a nen fu Gado na ini den Kresten Griki Buku fu Bijbel e kruderi nanga den Hebrew Buku fu Bijbel. Wi gebroiki den Kresten Griki Buku fu Bijbel di vertaal na ini Hebrewtongo fu luku efu den presi pe wi poti a nen fu Gado yoisti.
Den fo Hebrew letter di wani taki a nen fu Gado (יהוה) ben skrifi na ini den pisi fu Bijbel di skrifi na ini Hebrewtongo èn na ini a Griki Septuaginta Bijbel. Fu dati ede, te Yesus nanga den disipel fu en ben leisi den Buku fu Bijbel, awinsi a ben de na ini Hebrewtongo noso Grikitongo, den ben o si a nen fu Gado. Wan leisi Yesus ben de na ini wan snoga na Nasaret èn a teki a Bijbel buku fu Yesaya fu leisi en. Di a leisi kapitel 61 vers 1 nanga 2, a ben taki a nen fu Gado na a presi pe den fo letter fu a nen fu Gado ben skrifi. Wi kan frustan taki na a nen fu Gado a ben leisi, fu di a ben de nomonomo fu meki sma kon sabi a nen Yehovah. Dati meki a taigi en Papa na ini wan begi: „Mi meki den sma di yu puru na ini grontapu èn di yu gi mi, kon sabi yu nen. . . . Mi meki den kon sabi yu nen èn mi o tan fruteri den fu yu nen.”—Yoh 17:6, 26.
Wi skrifi a nen fu Gado 237 leisi na ini den Kresten Griki Buku fu Bijbel. Na ibriwan fu den 237 presi disi wi ben feni a nen fu Gado na ini difrenti Hebrew Bijbel.