ARTÍCULO RÍ MU’NIGAJMAA 29
AJMÚÚ 121 Guñewa̱a̱n rí nuʼni
Guñewumíjna̱ má xúʼko̱ mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá
“Maxúnuʼla ga̱jma̱a̱ gutajkáan má xúʼko̱ mu xájngutíguáanʼla náa tsáʼkhá” (MAT. 26:41).
EDXU̱U̱
Artículo rígi̱ mambáyúlú marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí ndayóoʼ muñewamíjna̱ xó má eʼngo̱o̱ mu xuxuʼdamíjná aʼkhá, ma̱ngaa naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí ndayóoʼ muñewamíjna̱ náa mbá xúgíʼ rí naʼni maʼga kaguáanʼ muxuʼdamíjná aʼkhá mbiiʼ.
1, 2. a) Ndiéjunʼ niʼthún Jesús discípulos ndrígio̱o̱ rá. b) Náá numuu dí nijngutíguíin náa tsáʼkhá discípulos rá. (Atayáá xtiʼkhuu ma̱ngaa.)
“XA̱BU̱ nandoo maʼni rí májánʼ, mú xuyuuʼ tséʼngo̱o̱”a (Mat. 26:41b). Jesús nijmuu ajngáa rígi̱ numuu rí ndiʼyoo má dí xa̱bu̱ numbaaʼ nindxu̱ún xa̱bu̱ aʼkhá ga̱jma̱a̱ nakiéʼkúún, mú ma̱ngaa niʼthí dí ragíʼmaa makumulú kuʼyamijná wéñuuʼ. Nákha Jesús xóó tséʼthí ajngáa rígi̱, discípulos ndrígio̱o̱ nitháán rí nditháan xúniña̱a̱n (Mat. 26:35). Discípulos nindúún muni̱ dí májánʼ mú na̱nguá ndiyáá dí muraʼníí mbá tsáʼkhá dí maʼni majngutíguíin mbá nacha̱. Ikha jngóo Jesús niʼthún: “Maxúnuʼla ga̱jma̱a̱ gutajkáan má xúʼko̱ mu xájngutíguáanʼla náa tsáʼkhá” (Mat. 26:41a).
2 Ndiéjunʼ nini̱ discípulos índo̱ nirugua̱a̱ Jesús rá. Phú ngíná dí nigíʼníí numuu dí nimbumún ninuʼ, ikha jngóo nijngutíguíin náa tsáʼkhá. Ikhiin na̱nguá niguáʼthi̱i̱n dí marigá xígi̱ kaʼnii, táʼngu̱u̱n gúnimbaníí ajngún índo̱ nitháán Jesús: Nditháan xúniʼñáánʼxu (Mat. 26:56).
Jesús niʼthún xa̱bi̱i̱ dí xúnuʼ ga̱jma̱a̱ dí muñewamíjna̱ mu xájngadríguíin náa tsáʼkhá, mú ikhiin niniña̱a̱nʼ. (Atayáá kutriga̱ 1, 2).
3. a) Á mu nandulúʼ muguajún jmbu, náá numuu dí ragíʼmaa makumulú kuʼyamijná wéñuuʼ rá. b) Ndiéjunʼ gúʼyáá náa artículo rígi̱ rá.
3 Mangáanʼ ragíʼmaa makumulú kuʼyamijná wéñuuʼ, gajkhun má dí mbá xúgiáánʼ tsíyulú mu̱ʼni̱ nimbá dí maʼni matsíngúlú náa Jeobá. Mú nindxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ikha jngóo ma̱ndoo marigá dí maʼni mu̱ʼni̱ dí ra̱májánʼ (Rom. 5:12; 7:21-23). Maʼga̱nú mbiʼi dí marigá tsáʼkhá rí maʼniulú mingíjyúuʼ mu̱ʼni̱ gaʼduunʼ, mú á mu nandulúʼ muguajún jmbu náa Jeobá ga̱jma̱a̱ náa Jesús, gíʼmaa dí muʼnimbulúʼ kuʼñúún ikhiin ga̱jma̱a̱ muñewamíjna̱lú. Ikha jngóo nigumaratáá artículo rígi̱ mu mambáyúlú. Ginii mbuʼyáá náá dí ndayóoʼ muñewamíjna̱. Nda̱wa̱á mbuʼyáá xú káʼnii gíʼmaa muñewamíjna̱ náa tsáʼkhá. Iwáá kayuuʼ majmañulú ndiéjunʼ gíʼmaa mu̱ʼni̱ mu xájngutíguáánlu náa tsáʼkhá.
GUNDXA̱ʼWÁMI̱JNA̱ NÁÁ NDAYÓOʼ MUÑEUMÍJNA̱
4, 5. Náá numuu dí ndayóoʼ muʼnimíjna̱ dí xuxuʼdamíjna̱ aʼkhá maski asndu na̱nguá nindxu̱u̱ mbá aʼkhá mbiiʼ rá.
4 Rígá tikhuu aʼkhá dí na̱nguá má mbiiʼ wéñuuʼ ki xóo i̱ʼwáʼ, mú maski ajndu xúʼko̱ migamíi maʼni gachúu dí nambájxulú gajmiúlú Jeobá. Ma̱ngaa migamíi maʼga kaguáánʼ mu̱ʼni̱ aʼkhá dí itháan mbiiʼ.
5 Xúgiáánʼ gúraʼníí tsáʼkhá, mú mixtiʼkhu xóo eraʼnuu mámbáa. Mbá xkri̱da, tikhuun xa̱bu̱ bi̱ nidamijná nandún mubúúnʼ gajmiún mbáa bi̱ na̱nguá ndiya̱a̱ o xa̱bu̱ bi̱ xóó tsédamijná nandún mubúúnʼ gajmiún bi̱ xóó tséyáa, eʼwíinʼ nduyáá xúgíʼ rí tsaga xóo pornografía o naku̱mu̱ún dí kúwá rubúúnʼ gajmiún mbáa. Eʼwíinʼ kúwá runimíjna̱ dí xúni̱ mbaʼumíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí xákiʼníin nacha̱, nguáná tséni̱ dí májánʼ numuu dí namíñúún xóo gúndxaʼwamíjna̱ eʼwíinʼ. Ikha numuu rúʼko̱ jngóo Santiago niʼthí: “Mámbáa natriga̱ dí ra̱májánʼ náa inuu ga̱jma̱a̱ naxkajxi̱minaʼ maʼni xó má rí nagua̱ʼa̱ maʼni” (Sant. 1:14).
6. Ndiéjunʼ dí ragíʼmaa mundxa̱ʼwa̱míjna̱ rá.
6 Lá natayáá ikháán náá aʼkhá gamíi maxpatríguíín ráʼ. Ra̱ʼkhá tháán migamíi dí mundxaʼwamíjna̱ dí ikháán nditháan xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá (1 Juan 1:8). Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí niʼthí Pablo dí maski má “kuaʼdáá espíritu santo” gíʼmaa dí muñewamíjna̱ mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá (Gál. 6:1). Xúʼni̱ nduwamijnálu, gíʼmaa mbuʼyáá ndiéjunʼ migamíi maʼni dí majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá (2 Cor. 13:5).
7. Náá dí itháan gíʼmaa muñewamíjna̱ rá. Atagíʼ mbá xkri̱da.
7 Á mu nduʼyáá ndiéjunʼ migamíi maʼni dí majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá, ndiéjunʼ gíʼmaa mu̱ʼni̱ rá. Ndayóoʼ dí maʼngulú mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá rúʼko̱. Guʼyáá mbá xkri̱da: Xuajin dí kúgumaʼá ga̱jma̱a̱ xtájtsí dí nirígá nákha wajyúuʼ dí naʼthí náa Biblia, náá dí migamíi matu̱ʼu̱u̱n ga̱jma̱a̱ xá. Náa xkrugoo, ikha jngóo ikhí dí itháan ndayóoʼ muñewa̱a̱n. Xúʼko̱ má kayuuʼ gíʼmaa mu̱ʼni̱ mangáánʼ, ndayóoʼ dí muñewamíjna̱ náa dí migamíi maʼni majngutíguáánʼ (1 Cor. 9:27).
XÚ KÁʼNII GUÑEWUMÍJNA̱ NÁA TSÁʼKHÁ
8, 9. Ndiéjunʼ ndiyóoʼ maʼni dxámá bi̱ naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu náa Proverbios capítulo 7 mu xákudaminaʼ mbá aʼkhá mbiiʼ rá. (Proverbios 7:8, 9, 13, 14, 21.)
8 Xú káʼnii gándoo gúñewamíjna̱ mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá rá. Guʼyáá dí naʼsngúlú náa Proverbios capítulo 7. Ikhí na̱ʼkha̱ raʼthí ga̱jma̱a̱ numuu mbáa dxámá bi̱ nikudaminaʼ mbá aʼkhá mbiiʼ. Ikhaa nibóoʼ ga̱jma̱a̱ mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ nabóoʼ gajmíi̱n mbaʼin xa̱bekha. Náa versículo 22 naʼthí dí ikhaa “mbá nacha̱” ni̱jkha̱ náa tsu̱du̱u̱ dxáʼgú. Mú náa versículos dí na̱ʼkha̱ ginii naʼthí dí ikhaa mañu mañuu ni̱jkha̱ kayaaʼ niʼni mbá aʼkhá mbiiʼ.
9 Ndiéjunʼ niʼniuu dí maʼga kayáa makudaminaʼ aʼkhá xá. Ginii, ninújngoo náa kamba̱a̱ “náa mijngii gíʼ goʼwóoʼ a̱ʼgu̱ bugi̱”. Nda̱wa̱á, ni̱jkha̱ mbájmbu náa goʼwóo a̱ʼgu̱ (atraxnuu Proverbios 7:8, 9).b Índo̱ ndiʼyoo a̱ʼgu̱ na̱nguá niʼni tsínguminaʼ ni má na̱nguá nindxa̱ʼwáminaʼ maʼga̱a̱, niniñuuʼ dí maxnúu beso ma̱ngaa niʼthúu̱n ga̱jma̱a̱ numuu tsigijñaʼ dí tsímáá dí ikhaa nixnájxi̱, mbáa niʼni xígi̱ kaʼnii mu masngájmuu dí na̱nguá má nindxu̱u̱ mbáa a̱ʼgú ra̱májáanʼ (atraxnuu Proverbios 7:13, 14,c 21).d Á mu dí dxámá bugi̱ na̱nguá ni̱jkha̱ náa mijngii xtáa a̱ʼgu̱ buʼko̱ táxpatríguíi náa tsáʼkhá.
10. Ndiéjunʼ gamíi magíʼnulú á mu tséñawamíjna̱ xó má niʼni dxámá bi̱ naʼthí náa Proverbios rá.
10 Asndu tsáá má xa̱bi̱i̱ Jeobá ma̱ndoo magíʼnuu rígi̱. Mbáa ma̱ndoo makudaminaʼ mbá aʼkhá mbiiʼ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á maku̱mu̱u̱ dí nirígá “mbá nacha̱”. Mbáa maʼthí: “Nditháan tándxa̱ʼwa̱mínáʼ magíʼnúʼ xígi̱ kaʼnii”. Á mu ikhaa ndaʼyoo ndiéjunʼ nirígá, mbáa mbaʼyoo dí nirígá mbaʼa dí ni̱jkha̱ kayáa makudaminaʼ aʼkhá. Mbáa nimbájxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ mbáa bi̱ na̱nguá eyoo kaʼyoo Jeobá, o mbáa niraʼwíí maʼni gagimina̱ʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ, o nito̱ʼo̱o̱ náa Internet náa dí rakáʼyoo mato̱ʼo̱o̱. Mbáa ma̱ngaa niniñuuʼ raʼtájkháan, niniñuuʼ raguxnuu Biblia, nánguá ni̱jkha̱ reunión, niniñuuʼ raʼtáraʼa, ikhaa má xóo dxámá bi̱ naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu náa Proverbios, mbá raʼkháa má xúgíʼ nirígá “mbá nacha̱”.
11. Ndiéjunʼ gíʼmaa mu̱ʼni̱ á mu tsíyulú muxuʼdamíjna̱ mbá aʼkhá mbiiʼ rá.
11 Ndiéjunʼ ejmañulúʼ rá. Dí raʼkháa i̱ndó ndaʼyóoʼ dí xúʼni̱ mbá aʼkhá mbiiʼ, ma̱ngaa ndayóoʼ muñewamíjna̱ dí xúraʼwíí mbá dí maʼgá kaguáánʼ muxuʼdamíjna̱ aʼkhá. Rígi̱ dí nindoo gáʼthí Salomón nda̱wa̱á dí niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu dxámá bi̱ nibóoʼ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱ bi̱ ra̱májáanʼ. Ikhaa niʼthí: “Xándatíga̱a̱n náa kambo̱o̱” (Prov. 7:25). Ma̱ngaa niʼthí: “Xádxúʼ mijngii náa ikhaa ga̱jma̱a̱ xádxúʼ kanuu náa rawuunʼ goʼwóoʼ” (Prov. 5:3, 8). Ikha jngóo á mu ikháanʼ na̱nguá eyulú muxuʼdámíjná mbá aʼkhá mbiiʼ, gíʼmaa marájñulú náa mbá xúgíʼ dí migamíi maʼni majngutíguáánʼ náa mbá tsáʼkhá.e Rígi̱ ma̱ndoo mani̱ndxu̱u̱ xóo kuwáánʼlú o dí nu̱ʼni̱ mbá rí nakujmaa dí na̱nguá má nindxu̱u̱ ra̱májánʼ, mú gamíi dí maʼga̱ kaguáánʼ majngutíguáánʼ náa mbá tsáʼkhá (Mat. 5:29, 30).
12. Ndiéjunʼ niraʼwíí maʼni Job ga̱jma̱a̱ xú káʼni nimbáyúu mu mañewumínáʼ xá. (Job 31:1.)
12 Ma̱ndoo mbuʼyaridáá xkri̱da ndrígóo Job á mu tsíyulú majngutíguáánʼ náa mbá tsáʼkhá. Job nimbánuu ga̱jma̱a̱ iduu mu xáʼyoo nimbáa a̱ʼgu̱ xó má ndaʼyoo a̱ʼgiu̱u̱ dí magua̱ʼa̱ mabóoʼ ga̱jma̱a̱ (atraxnuu Job 31:1).f Ga̱jma̱a̱ numuu rí Job niʼnimbánuu náa dí nixná ajngóo rúʼko̱ nimbáyúu mu xákudaminaʼ aʼkhá ga̱jma̱a̱ i̱mba̱a̱ a̱ʼgu̱. Ikháánʼlú mangáánʼ ma̱ndoo muraʼwíí dí xúʼni̱ nimbá dí maʼga kaguáánʼ muxuʼdamíjna̱ aʼkhá.
13. Náá numuu dí ndayóoʼ muñewa̱a̱n xóo endxaʼwamíjna̱ rá. (Atayáá xtiʼkhuu ma̱ngaa.)
13 Ma̱ngaa gíʼmaa muñewa̱a̱n dí nundxaʼwamíjna̱ (Éx. 20:17). Kúwíin bi̱ nuthi dí na̱nguá má nindxu̱u̱ ra̱májánʼ dí mundxa̱ʼwa̱míjna̱ dí raʼkhí á mu tséʼni̱. Mú ragájkhun rúʼko̱. Índo̱ ikháánʼlú nundxáʼwami̱jna̱ má xúʼko̱ dí ra̱májánʼ itháan má egua̱ʼa̱ mu̱ʼni̱ dí ra̱májánʼ. Á mu tséniʼñááʼ rundxa̱ʼwa̱míjna̱ dí raʼkhí, maʼniulú mingíjyúuʼ muraʼníí mbá tsáʼkhá. Ndiéjunʼ gíʼmaa mu̱ʼni̱ á mu nguáná mundxaʼwamíjna̱ dí raʼkhí rá. Gu̱ʼni̱ gaʼduunʼ mbá nacha̱ ga̱jma̱a̱ gundxaʼwamíjna̱ dí májánʼ, ikháá má kayuuʼ xóo índo̱ nurubuwíi iná dí ra̱májánʼ mu xáʼni mbaʼa, xúʼko̱ má gíʼmaa mu̱ʼni̱ gámbáa dí nundxaʼwamíjna̱ dí ra̱májánʼ mu xáʼga̱ kaguáánʼ muxuʼdamíjna̱ aʼkhá mbiiʼ (Filip. 4:8; Col. 3:2; Sant. 1:13-15).
Gíʼmaa dí mu̱ʼni̱ gaʼduunʼ mbá xúgíʼ dí gamíi maʼga kaguáánʼ majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá. (Atayáá kutriga̱ 13).
14. Ndiéjunʼ gámbáyulú mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá rá.
14 Ndiéjunʼ gámbáyulú mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá rá. Gíʼmaa maʼni kañiiʼ a̱jkiu̱lú dí a mu nuʼnimbulú xtángoo ndrígóo Jeobá mambáyúlú wéñuuʼ. Mbáa nguáná maʼniulú mingíjyúuʼ mu̱ʼni̱ dí nanigu̱u̱ʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu dí nundxaʼwamíjna̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼnilú, mú a mu nu̱ʼni̱ tsiakimíjna̱ mu̱ʼni̱ dí ikhaa nandoo gajkhun dí makuwáánʼ gagi.
15. Xú káʼnii gámbáyulú dí manigulúʼ mu̱ʼni̱ dí májánʼ rá.
15 Gíʼmaa mawi̱yulú gáʼni dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ manigulúʼ dí májánʼ (Amós 5:15). Á mu dí nu̱ʼni̱ xúʼko̱ kaʼnii xáʼniulú mingíjyúuʼ muraʼwíí mu̱ʼni̱ dí májánʼ ga̱jma̱a̱ mu̱ʼni̱ gaʼduunʼ dí maʼni majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá. Á mu ikháanʼ nandulúʼ mu̱ʼni̱ rí májánʼ, rúʼko̱ gámbáyulú mu muguajún jmbu índo̱ gúraʼníí mbá dí maʼni majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá, numuu rí tséʼyáá nguáná gáʼkha̱nú tsáʼkhá náa inulú, ikha jngóo ndayóoʼ makuwáánʼ xawii.
16. Xú káʼnii gándoo gámbáyulú dí mu̱ʼni̱ rí nanigu̱u̱ʼ Dios rá. (Atayáá xtiʼkhuu ma̱ngaa.)
16 Ndiéjunʼ gáʼyóoʼ mu̱ʼni̱ mu manigulúʼ mu̱ʼni̱ dí májánʼ rá. Dí majmulú mbiʼi ndrígúlú mu mu̱ʼni̱ rí mba̱ja̱a̱ dí nandulúʼ kuʼyáá Jeobá. Índo̱ kuwáánʼlú náa reunión, náa nuʼtaráʼa tséndxaʼwamíjna̱ mu̱ʼni̱ dí ra̱májánʼ, numuu dí i̱ndó nundxaʼwamíjna̱ mu̱ʼni̱ dí nanigu̱u̱ʼ Jeobá (Mat. 28:19, 20; Heb. 10:24, 25). Dí muraxnuu, muʼnigajma̱a̱ Ajngá rawuunʼ Dios ga̱jma̱a̱ mundxaʼwamíjna̱ májánʼ dí niraxnuu, rúʼko̱ gámbáyulú mawi̱yulú kuʼyáá dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ maʼndulú kuʼyáá rí nindxu̱u̱ májánʼ (Jos. 1:8; Sal. 1:2, 3; 119:97, 101). Garmáʼáan a̱jkiu̱lú ajngáa dí niʼthí Jesús: “Gutajkáan má xúʼko̱ mu xájngutíguáanʼla náa tsáʼkhá” (Mat. 26:41). Índo̱ nuríyaʼ mbiʼi muʼtákáñíí Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí, rúʼko̱ nambáyulú wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ naxkajxáánʼ mu̱ʼni̱ dí ikhaa nanigu̱u̱ʼ (Sant. 4:8).
Guʼnigajma̱a̱ má xúʼko̱ dí mambáyulú mu̱ʼni̱ gaʼduunʼ tsáʼkhá. (Atayáá kutriga̱ 16).g
GUÑEWUMÍJNA̱ MÁ XÚʼKO̱
17. Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ tsáʼkhá dí ndiyóoʼ maraʼnuu mbaʼa nuthu Pedro rá.
17 Mbáa marigá tikhuu dí ni xáʼni rí majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá, mú marigá i̱ʼwáʼ náa dí gamíi maʼni majngutíguáánʼ. Rígi̱ nigíʼnuu apóstol Pedro ga̱jma̱a̱ numuu dí namíñuu kaʼñún xa̱bu̱, ikhaa niʼni gaʼduunʼ mbá ajtsú nuthi dí naniniiʼ Jesús (Mat. 26:69-75). Mú nda̱wa̱á Pedro támíñúu maʼtáraʼa náa inún xa̱bu̱ ede̱, ikha jngóo nakujmaa dí nánguá má emíñúu eni̱ xa̱bu̱ (Hech. 5:27-29). Mú tsiguʼ nda̱wa̱á, ga̱jma̱a̱ numuu dí “nimíñuu kaʼñún bi̱ nithu xtóo xuyuuʼ tsáʼkhún” niniñuuʼ rakuiʼtsu gajmíi̱n cristianos bi̱ na̱nguá nindxu̱ún judíos (Gál. 2:11, 12). Mbu̱júu̱ má Pedro nitanga̱a̱ nimíñuu nini̱ xa̱bu̱, tsiánguá á mu nda̱wa̱á niʼngo̱o̱ niʼni ga̱jma̱a̱ tsáʼkhá rígi̱.
18. Ndiéjunʼ gamíi magíʼnulú ga̱jma̱a̱ mbá dí naʼni majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá rá.
18 Ikhaa má xóo Pedro, mbáa mangáánʼ ndayóoʼ maʼngulú mu̱ʼni̱ gajmiúlú mbá dí migamíi maʼni majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá dí nikumulú rí niʼngulú má ni̱ʼni̱ gámbáa. Mbáa ndxájulú naʼthí: “Mbá gu̱wa̱ʼ tsiguʼ nánguá ndi̱yo̱o̱ pornografía, ikha jngóo niku̱mu̱ʼ dí nánguá má egua̱ʼa̱ mba̱yo̱o̱. Mú nirígá mbiʼi dí nindoʼ mba̱yo̱o̱ mbu̱júu̱”. Ra̱ʼkhá tháán májánʼ dí ndxájulú na̱nguá nikáguabaaʼ, ikhaa ndiʼyoo rí ndayóoʼ maʼni tsiakimínáʼ mbá xúgíʼ mbiʼi mu ni xáxpatríguíi náa tsáʼkhá rígi̱, mbáa mbaʼyóoʼ maʼniminaʼ náa mbá xúgíʼ mbiʼi dí gáxtáa náa numbaaʼ ndrígóo Gixa̱a̱. A̱ʼgiu̱u̱ mangiin a̱ngiu̱lú bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ nimbayíí mu xáxpatríguíi dí mbaʼyoo pornografía.
19. Ndiéjunʼ gíʼmaa mu̱ʼni̱ á mu xóó tséʼngulú mu̱ʼni̱ gajmiúlú mbá dí naʼni majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá rá.
19 Ndiéjunʼ gúʼni̱ á mu rígá mbá dí gamíi maʼni majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá rá. Mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá ndayóoʼ muʼnimbulú consejo dí nixná Jesús: “Maxúnuʼla”. Maski ajndu nguáná nakumulú dí na̱nguá má gamíi, mú gu̱ʼni̱ gaʼduunʼ mbá xúgíʼ dí migamíi maʼga kaguáánʼ majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá (1 Cor. 10:12). Gu̱ʼni̱ má xúʼko̱ dí ma̱ndoo mambáyúlú. Náa Proverbios 28:14 naʼthí: “Xa̱bu̱ bi̱ xtáa má xúʼko̱ xawii, xtáa gagi” (2 Ped. 3:14).
XÚ KÁʼNII EMBÁYULÚ DÍ MUÑEWAMÍJNA̱ RÁ.
20, 21. a) Ndiéjunʼ gúndrígúu á mu nu̱ʼni̱ tsiakimíjna̱ mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá rá. b) Á mu nu̱ʼni̱ dí kaʼyulú, ndiéjunʼ gáʼni Jeobá rá. (2 Corintios 4:7.)
20 Lá gíʼdoo numuu dí muñewamíjna̱ mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá ráʼ. Xúʼko̱. Numuu rí mu̱ʼni̱ gagimijná “mbá xngaa ga̱jma̱a̱ aʼkhá” tsémbríguii ga̱jma̱a̱ gagi dí nuguaʼdáá índo̱ nuʼnimbulú kuʼyáá Jeobá (Heb. 11:25; Sal. 19:8). Nigumáánʼlú mu mu̱ʼni̱ rí nandoo Dios (Gén. 1:27). Á mu dí nu̱ʼni̱ xúʼko̱ ma̱ndoo muguaʼdáá mbá ku̱ma̱ kaʼwu ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo makuwáánʼlú asndu kámuu (1 Tim. 6:12; 2 Tim. 1:3; Jud. 20, 21).
21 Gajkhun má dí xuyulúʼ “tséʼngo̱o̱”. Mú rígi̱ na̱nguá eyoo gáʼthí dí nándáa dí mu̱ʼni̱, Jeobá xtáa mu mambáyúlú (atraxnuu 2 Corintios 4:7). Xó má eʼyáá, ikháánʼ kaʼyulú mu̱ʼni̱ tsiakimi̱jna̱ tsejtsi mbiʼi mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá. Numuu rí Jeobá Dios i̱ndó maxnúlú tsiaki̱i̱ dí itháan mba̱a̱ ki xóo dí gíʼdoo mbáa xa̱bu̱, gúnda̱ʼa̱a̱ maxnúlú tsiaki̱i̱ rúʼko̱ índo̱ gúʼtakáñíí (1 Cor. 10:13). Jeobá má gámbáyulú mu maʼngulú muñewamíjna̱ ga̱jma̱a̱ xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá.
AJMÚÚ 47 Guʼtákáñii Dios tsejtsíí mbiʼi
a KU̱MA̱ RÍ GÍʼDOO NUMUU: Náa Mateo 26:41 na̱ʼkha̱ ajngáa “xuwiʼ”, rígi̱ nandoo gáʼthí dí ikháán nindxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ga̱jma̱a̱ dí nakiéʼkulu. Mbáa ikháánʼ nandulúʼ mu̱ʼni̱ dí májánʼ, mú á mu na̱nguá eñawumíjna̱ migamíi majngutíguáánʼ náa tsáʼkhá ga̱jma̱a̱ mu̱ʼni̱ mbá dí náa Biblia naʼthí dí nindxu̱u̱ ra̱májánʼ.
b Proverbios 7:8, 9: “Nanújngoo náa kamba̱a̱ náa mijngii xtáa a̱ʼgu̱ buʼko̱ ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱ mbájmbu náa goʼwóoʼ a̱ʼgu̱ bugi̱ 9 índo̱ na̱jkha̱ raʼni wakíʼ, iwáá xóo mbiʼi, ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱ raʼni krína má.”
c Proverbios 7:13, 14: “Naguajtuwiin ga̱jma̱a̱ naxnúu beso, asndu mitsaanʼ eʼyoo mu maxkajxi̱i̱ a̱jkiu̱u̱n mabóoʼ ga̱jma̱a̱, naʼthúu̱n: 14 “Ndiyóoʼ maxnajxí tsigijñaʼ rí tsímáá. Xúgi̱ ninimbánúu rí nikuʼdaminaʼ ma̱ni̱”.
d Proverbios 7:21: “Raʼkhá tháán mitsaanʼ eʼthúu̱n mu maʼga kayáa náa tsáʼkhá. Naʼthúu̱n ajngáa mitsaanʼ mu maʼni rájáaʼ”.
e Xa̱bu̱ bi̱ nikudaminaʼ mbá aʼkhá mbiiʼ ma̱ndoo maxkamaa dí mambáyúu náa libro ¡Araxtaa gagi kámuu mbiʼi! náa kíxnuu 57, punto 1-3, ga̱jma̱a̱ artículo “Gundxaʼwámíjná má xúʼko̱ rí ma̱ʼkha̱ nda̱wa̱á”, náa i̱yi̱i̱ʼ Bi̱ Nayejngoo gu̱nʼ noviembre tsiguʼ 2020, ináa 27-29, kutriga̱ 12-17.
f Job 31:1: “Nimbánuʼ ga̱jmu̱ʼ iduʼ. Ikha jngó, xú káʼnii gándoo gáyóo mbáa dxáʼgú bi̱ xóó tsenújúnʼ rá.”
g NAʼTHÍ GA̱JMA̱A̱ NUMUU XTIʼKHUU.: Mbáa ndxájulú xtáa raguxnuu texto dí kaʼyoo mbiʼi rúʼko̱, wakhaʼ naguxnuu Biblia índo̱ ndayáa jxu̱u̱ʼ, dí wakíʼ na̱jkha̱ náa reunión dí ta̱pha̱ xmáná.