BIBLIOTECA NÁA INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA NÁA INTERNET
me̱ʼpha̱a̱
a̱
  • ʼ
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • u̱
  • ŋ
  • BIBLIA
  • MBAʼA I̱YI̱I̱ʼ
  • REUNIÓN
  • w25 agosto mbaʼa ináa 20-25
  • Maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ

Nda̱a̱ video gi̱i̱ náa nitaxújmbi̱i̱

Atani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱nʼ, tsíyoo gákujmaa video.

  • Maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ
  • Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2025
  • Subtítulos
  • Náa na̱ʼkha̱ i̱ʼwáʼ
  • KÁʼNII EYOO GIXA̱A̱ DÍ MAKUMULÚ RÁ.
  • XÚ KÁʼNII MA̱NDOO MAKUMULÚ NUMUU RÍ NINDXU̱LÚ XA̱BU̱ AʼKHÁ RÁ.
  • NDIÉJUNʼ GÁNDOO MATANI RÁ.
  • “GUYAJMAMIJNÁ MÁ XÚʼKO̱”
  • Guñewumíjna̱ má xúʼko̱ mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2024
  • Ayuʼ má xúʼko̱ kidxuuʼ Jesús nda̱wa̱á rí gajnguáanʼ iyááʼ
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2024
  • Dí niʼni Jeobá mu maʼni káwíin xa̱bu̱ numbaaʼ náa aʼkhá ga̱jma̱a̱ náa nakháñún
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2024
  • Atanda̱ʼa̱a̱ Jeobá mambáyáaʼ matraʼwíí dí matani̱
    I̱yi̱i̱ʼ dí najmulú náa reunión Xóo kúwi̱i̱n ga̱jma̱a̱ xóo Etaraʼa Cristianos 2023
Atayáá itháan
Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2025
w25 agosto mbaʼa ináa 20-25

ARTÍCULO RÍ MU’NIGAJMAA 35

AJMÚÚ 121 Guñewa̱a̱n rí nuʼni

Maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ

“Xúniʼñááʼla dí aʼkhá maxtáa raʼtáñajunʼ má xúʼko̱ náa xuyala rí nakháñuu dí naʼni muni̱ dí nagua̱ʼa̱ xuyala” (ROM. 6:12).

EDXU̱U̱

Ndiéjunʼ gámbáyulú mu xákaguabáanʼ índo̱ gágua̱ʼa̱ muʼni mbá dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gúʼni mu muʼnigaʼduunʼ mbá tsáʼkhá rá.

1. Ndiéjunʼ dí nuraʼníí xúgiáanʼ rá.

LÁ MBÁ míʼtsú nigua̱ʼa̱ matani̱ mbá dí Jeobá tsénigu̱u̱ʼ ráʼ. Á mu xúʼko̱, mbáa niku̱ma̱a̱ʼ dí i̱ndó ikháán nagíʼnaaʼ xúʼko̱ kaʼnii, ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ niʼni makáguabáánʼ. Mú náa Biblia naʼthí: “Nimbá tsáʼkhá rí na̱ʼkha̱nú náa inala xánindxu̱u̱ mixtiʼkhu ki xóo rí nuraʼníí xúgíinʼ xa̱bu̱” (1 Cor. 10:13). Rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n dí ra̱ʼkhá i̱ndó ikháán nagua̱ʼa̱ matani̱ dí raʼkhí, kúwá eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú bi̱ naguáʼníín xúʼko̱ kaʼnii. Ga̱jma̱a̱ xámbumaaʼ dí na̱nguá xtaa mbáwíín, Jeobá mambáyáaʼ mu maʼnga̱a̱ʼ matraʼníí asndu ndiéjunʼ má tsáʼkhá.

2. Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ tikhu rí nagua̱ʼa̱ mu̱ni̱ tikhuun a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ bi̱ naguáʼdi̱i̱ nuniga̱jma̱a̱ Biblia rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)

2 Náa Biblia ma̱ngaa naʼthí: “Mámbáa natriga̱ dí ra̱májánʼ náa inuu ga̱jma̱a̱ naxkajxi̱minaʼ maʼni xó má rí nagua̱ʼa̱ maʼni” (Sant. 1:14). Xóo muʼthá, raʼkháa xúgíinʼ xa̱bu̱ nagua̱ʼa̱ muni̱ ikháá má kayuʼ. Mbá xkri̱da, tikhuun a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ bi̱ naguáʼdi̱i̱ nuniga̱jma̱a̱ Biblia nagua̱ʼa̱ mubúúnʼ gajmiún imba̱a̱. Tikhuunʼ niniñaaʼ ruyáá pornografía, mú dí xúgi̱ nagua̱ʼa̱ mbuyáá mbu̱júu̱. Ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ nagua̱ʼa̱ majmúún mbu̱júu̱ droga o muwa̱a̱n wéñuuʼ iyaʼ najnga̱a̱. Tséʼniuu má ndiéjunʼ dí nuraʼníílú, mbáa nikumulú mbá míʼtsú xóo apóstol Pablo, bi̱ niʼnirámáʼ: “Índo̱ nandoʼ ma̱ni̱ dí májánʼ, dí ra̱májánʼ wíji̱ ginii” (Rom. 7:21).

Asndu náá má kuwáánʼlú ma̱ndoo magua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ. (Atayáá kutriga̱ 2).d


3. Xú káʼnii ma̱ndoo maku̱mu̱u̱ mbáa bi̱ naʼniminaʼ má xúʼko̱ dí xáʼni mbá dí ra̱májánʼ rá.

3 Á mu nataniminaʼ má xúʼko̱ dí xátani̱ mbá dí ra̱májánʼ, mbáa rígi̱ ma̱ndoo maʼni maku̱ma̱a̱ʼ dí na̱nguá xtaʼdáá tsiaki̱i̱ matani̱ gaʼduunʼ ga̱jma̱a̱ natatsaʼwáminaʼ dí Jeobá xáxnáaʼ maraxtaa kámuu mbiʼi numuu dí nagua̱ʼa̱ matani̱ mbá dí ra̱májánʼ, mú ragájkhun xúgíʼ rígi̱. Guʼyáá náá numuu dí nuʼtálú xígi̱ kaʼnii. Guriʼña̱a̱ a̱jma̱ grajxe̱: 1) Ndíjkha dí nakumulú o nundxaʼwamíjna̱ xúʼko̱ kaʼnii rá. 2) Ndiéjunʼ gúʼni mu maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ rá.

KÁʼNII EYOO GIXA̱A̱ DÍ MAKUMULÚ RÁ.

4. a) Ndiéjunʼ eyoo Gixa̱a̱ dí mundxa̱ʼwamíjnalú rá. b) Ndíjkha nduʼyáá gajkhun rí guáʼdáálú tsiaki̱i̱ mu maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ rá.

4 Gixa̱a̱ nandoo dí majngutíguáanʼlu náa tsáʼkhá, nandoo dí mundxaʼwamíjna̱ dí na̱nguá guáʼdáá tsiaki̱i̱ mu muʼni gaʼduunʼ. Ikha jngóo Jesús niʼsngúlú dí munda̱ʼa̱a̱ Jeobá: “Xátatsiʼñááʼ rí majngutíguáanʼxu náa tsáʼkhá, atani̱ káwáanʼxu náa ñawúunʼ Gixa̱a̱” (Mat. 6:13). Gixa̱a̱ naʼthí xa̱bu̱ numbaaʼ xúnimbu̱ún kuyáá Jeobá á mu nundri̱ga̱ tsáʼkhá inún, naʼthí rí mu̱ʼni̱ dí ra̱májánʼ (Job 2:​4, 5). Ndíjkha endxa̱ʼwáminaʼ xúʼko̱ kaʼnii Gixa̱a̱ rá. Numuu dí ikha nindxu̱u̱ timbáa bi̱ táʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá, niʼni xó má nindoo ikhaa. Naku̱mu̱u̱ dí ikháánʼlú muʼni xó má niʼni ikhaa ga̱jma̱a̱ muniʼñááʼ ru̱ʼni̱ ñajuunʼ Jeobá. Gixa̱a̱ asndu nigíʼ tsáʼkhá náa A̱ʼdióo Dios numuu rí nikumu̱u̱ dí maʼni dí ra̱májánʼ (Mat. 4:​8, 9). Mú, lá gajkhun dí xáʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ ráʼ. Na̱nguá, numuu dí apóstol Pablo niʼthí: “Gúʼdoo tsiakii mu ma̱ni̱ xúgíʼ núma̱a̱ má bi̱ naxnúʼ tsiakii” (Filip. 4:13).

5. Xú káʼnii eʼyáá dí Jeobá ndaʼyoo dí maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ rá.

5 Jeobá na̱nguá endxa̱ʼwáminaʼ xóo Gixa̱a̱: Ikhaa ndaʼyoo dí maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ. Xú káʼnii eʼyáálú rá. Numuu dí ikhaa niʼthí dí makuwíin mbaʼin wéñuuʼ xa̱bu̱ bi̱ makáwíin náa ga̱ʼkhu̱ rí majphú mba̱a̱. Atatsaʼwáminaʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rígi̱: Jeobá bi̱ na̱nguá eʼni nduwaʼ naʼthí dí mbaʼin wéñuuʼ xa̱bu̱, raʼkháa kááʼ tikhuun manújngáán náa Ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ ga̱jma̱a̱ “xtíin miʼxá mbi̱jua̱”. Rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n dí Jeobá mbaʼyoo dí na̱nguá guáʼdáá aʼkhúún (Apoc. 7:​9, 13, 14). Jeobá naku̱mu̱u̱ kaʼyulú ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo dí maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ.

6, 7. Ndiéjunʼ imbo̱ʼ nandoo Gixa̱a̱ rí makumulú rá.

6 Gixa̱a̱ ma̱ngaa nandoo makumulú dí xándoo makuwáánʼlú kámuu mbiʼi numuu dí nagua̱ʼa̱ muʼni mbá dí ra̱májánʼ. Mú, náá numuu dí nandoo makumulú xúʼko̱ kaʼnii xá. Numuu dí ikhaa nándáa dí gíʼthu̱u̱n. Jeobá niʼthí dí ikhaa xáxtáa kámuu (Gén. 3:15; Apoc. 20:10). Gixa̱a̱ naxígúu kaʼyulú numuu dí ikháánʼlú ma̱ndoo makuwáánʼ kámuu mbiʼi, ikha jngóo nandoo dí makumulú xó má naku̱mu̱u̱ ikhaa. Mú náa Biblia naʼthí dí Jeobá nandoo mambáyulú mu muʼni rí naniguuʼ ga̱jma̱a̱ makuwáánʼ kámuu mbiʼi. Ikhaa “tsíyóo rí nimbáa maguma gámbáa, ikhaa nandoo rí xúgíinʼ maguánú matanga̱a̱ a̱jkiu̱ún” (2 Ped. 3:9). ¡Ikháánʼlú rígá dí kua̱ʼthi̱i̱n raʼkháa xóo Gixa̱a̱!

7 Xó má eʼyáá, Gixa̱a̱ nandoo makumulú rí xáʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ. Ma̱ngaa dí xákuwáánʼlú kámuu mbiʼi numuu rí nundxaʼwamíjna̱ xígi̱ kaʼnii. Á mu narmáʼáan a̱jkiu̱lú má xúʼko̱ dí ikhaa nandoo rí mundxaʼwamíjna̱ xúʼko̱ kaʼnii, ¡rígi̱ gámbáyulú mu muguajún jthi̱i̱n náa tsáʼkhá dí gágruiga! (1 Ped. 5:​8, 9).

XÚ KÁʼNII MA̱NDOO MAKUMULÚ NUMUU RÍ NINDXU̱LÚ XA̱BU̱ AʼKHÁ RÁ.

8. Ndiéjunʼ imbo̱ʼ ma̱ndoo maʼni makumulú rí xáʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ rá. (Salmo 51:5; atayáá ma̱ngaa “Ku̱ma̱ rí gíʼdoo numuu”.)

8 Aʼkhá dí nindrígúlú náa Adán ga̱jma̱a̱ Eva, nindxu̱u̱ imbo̱ʼ dí ma̱ndoo maʼni rí makumulúʼ rí na̱nguá guáʼdáá tsiaki̱i̱ o rí xáʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼa (Job 14:4; atraxnuu Salmo 51:5).b

9, 10. a) Xú káʼnii nikumu̱u̱ Adán ga̱jma̱a̱ Eva nda̱wa̱á dí nikiéʼkúun rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.) b) Xú káʼnii nakumulú ikháanʼ numuu dí nindxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá rá.

9 Gundxaʼwamíjna̱ xú káʼnii nikumu̱u̱ Adán ga̱jma̱a̱ Eva índo̱ nikiéʼkúun. Nda̱wa̱á dí ikhiin túnimbu̱ún kuyáá Jeobá, nirkaʼwumijná ga̱jma̱a̱ ndiyáʼ dí mugúwúúnʼ. Ndíjkha nini̱ xúʼko̱ kaʼnii xá. Libro Perspicacia para comprender las Escrituras naʼthí: “Aʼkhá niʼni rí maku̱mu̱ún dí guáʼdáá aʼkhúún, niʼni maxmiéjúúnʼ, nimíñúún ga̱jma̱a̱ nitiñu̱únʼ”. Adán ga̱jma̱a̱ Eva ní xándoo mambajxúún gajmiún Jeobá, nándáa rí muni̱, ikhiin maku̱mu̱ún má xúʼko̱ dí guáʼdáá aʼkhúún, maxmiéjúúnʼ, mami̱ñu̱ún ga̱jma̱a̱ mati̱ñu̱únʼ má xúʼko̱ numuu dí niguánú ninindxu̱ún xa̱bu̱ aʼkhá.

10 Mú, ikháanʼlú rígá dí kuaʼti̱i̱n marigá nda̱wa̱á ki xóo Adán ga̱jma̱a̱ Eva. Numuu dí nijuiʼtsiwáanʼlú ikha jngóo Jeobá ma̱ndoo maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo aʼkhá ndrígulú ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo mambajxúlú gajmiúlú ikhaa, mú Adán ga̱jma̱a̱ Eva ní xándoo mu̱ni̱ rígi̱ (1 Cor. 6:11). Maski ajndu xúʼko̱, nindxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ikha jngóo nakumulú dí kuáʼdáá aʼkhá, naxmiéjúnlú, namíñúlú ga̱jma̱a̱ natiyulú. Náa Biblia naʼthí dí aʼkhá naʼtáñajúúnʼ xúgíinʼ xa̱bu̱ asndu bi̱ túxudamíjna̱ aʼkhá “xóo rí nikudaminaʼ Adán” (Rom. 5:14). Mú rígi̱ ragíʼmaa maʼni dí makumulú dí xáʼngo̱o̱ muʼni dí májánʼ ga̱jma̱a̱ dí xákuwáánʼlú kámuu mbiʼi. Guʼyáá ndiéjunʼ gámbáyulú mu xákumulú xígi̱ kaʼnii.

Adán ga̱jma̱a̱ Eva nati̱ñu̱u̱nʼ egájnaánʼ náa jardín dí rígá náa Edén, ikhiin kúwúúnʼ xtíin mbi̱jua̱ dí nindxu̱u̱ xtóo xujkhúʼ.

Nda̱wa̱á dí Adán ga̱jma̱a̱ Eva nikiéʼkhúún, nikumu̱ún dí guáʼdáá aʼkhúún, nixmiéjúúnʼ, nimíñúún ga̱jma̱a̱ nitiñu̱únʼ. (Atayáá kutriga̱ 9).


11. Ndiéjunʼ eʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí naʼthí náa Romanos 6:12 á mu nakumulú dí xáʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ rá.

11 Mbáa nguáná makumulú dí xáʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ, nindxu̱u̱ xóo aʼkhá xtáa raʼthúlú: “Xáʼnga̱a̱ gátani gaʼduunʼ dí nagua̱ʼa̱ matani̱”. Xúʼnimbulú rígi̱. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí náa Biblia naʼthí dí ‹xúniʼñááʼlú dí aʼkhá maʼtáñajunʼlú má xúʼko̱› (atraxnuu Romanos 6:12). Rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n dí ma̱ndoo muraʼwíí dí xúʼni̱ dí ra̱májánʼ (Gál. 5:16). Jeobá ndaʼyoo dí maʼngulú muʼni dí májánʼ, numuu rí ikhaa xándu̱ʼu̱lú muʼni mbá dí xáʼngulú (Deut. 30:​11-14; Rom. 6:6; 1 Tes. 4:3). Xó má eʼyáá, maʼngulú munimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ.

12. Ndiéjunʼ gúʼni á mu nundxaʼwamíjna̱ dí Jeobá nánguá eyoo kaʼyulú ga̱jma̱a̱ náá numuu rá.

12 Mbáa nguáná, aʼkhá ma̱ngaa ma̱ndoo maʼni mundxaʼwamíjna̱: “Jeobá nánguá eyoo kaʼyoʼ numuu dí nagua̱ʼa̱ ma̱ni̱ dí ra̱májánʼ”, mú ¡xúndxaʼwamíjna̱ xúʼko̱ kaʼnii! Xámbumulú dí náa Biblia naʼthí dí Jeobá ndaʼyoo dí nindxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá (Sal. 103:​13, 14). Ikhaa ndaʼyoo xúgíʼ ga̱jma̱a̱ numulú, ndaʼyoo dí nindxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ikha jngóo nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ (1 Juan 3:​19, 20). Á mu ikháanʼ nuʼnimíjna̱ muʼni gaʼduunʼ dí nagua̱ʼa̱ muʼnilú, Jeobá mbaʼyulú xóo dí nánguá guáʼdáá aʼkhúlú. Guʼyáá ndiéjunʼ ma̱ndoo mambáyulú mu mbuʼyáá dí gajkhun rígi̱.

13, 14. Xú káʼnii eʼyáá dí Jeobá nagruiguáanʼ maski ajndu rígá mbá dí ra̱májánʼ dí nagua̱ʼa̱ muʼnilú rá.

13 Náa Biblia naʼthí dí mixtiʼkhu kayuuʼ nindxu̱u̱ dí magua̱ʼa̱ matani̱ mbá dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ dí mataʼgíʼ matani rí nagua̱ʼa̱ xuyaaʼ. Dí nagua̱ʼa̱ muʼni nindxu̱u̱ mbá dí tséʼngo̱o̱ murikháá, mú ikháanʼ kaʼyulú muraʼwíí á mu muʼni. Mbá xkri̱da, nákhá xóó tsénindxu̱ún cristianos tikhuun corintios ninindxu̱ún a̱jma̱ ñajúúnʼ. Apóstol Pablo niʼthí: “Xúʼko̱ ni̱ni̱la tikuáanʼ dí ikháanʼ nákha ginii”. Lá rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n dí nánguá nigua̱ʼa̱ muni̱ dí nini̱ nákhá ginii ráʼ. Mbáa na̱nguá. Numuu dí naʼniulú gakhi̱i̱ muniʼñááʼ mbá dí nanigulúʼ mu̱ʼni̱. Mú, cristianos niʼngo̱o̱ nini̱ gaʼduunʼ dí nigua̱ʼa̱ muni̱ dí ra̱májánʼ, ikha jngóo ‹niguma kaʼwi̱ín› ga̱jma̱a̱ Jeobá nigruiguíin (1 Cor. 6:​9-11). Jeobá ma̱ngaa magruiguíín á mu nataniminaʼ matani̱ dí májánʼ.

14 Tséʼniuu má ndiéjunʼ dí ra̱májánʼ nagua̱ʼa̱ matani̱, ma̱ndoo matayaa gajkhun dí maʼnga̱a̱ʼ matani gaʼduunʼ. Maski ajndu xáʼnga̱a̱ʼ gátani gámbáa, mú, ma̱ndoo matraʼwíí dí xátani̱ ‹xóo rí nandoo xuyaaʼ ga̱jma̱a̱ rí natatsaʼwáminaʼ› (Efes. 2:3). Guʼyáá tikhuu dí mambáyáaʼ mu xátaʼgíʼ matanimbáníí dí nagua̱ʼa̱ matani̱.

NDIÉJUNʼ GÁNDOO MATANI RÁ.

15. Ndíjkha dí ragíʼmaa muʼni nduwamijná á mu nandulúʼ maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ mu̱ʼni̱ rá.

15 Mu maʼnga̱a̱ʼ matani gajmaaʼ dí nagua̱ʼa̱ matani̱ dí ra̱májánʼ, gíʼmaa matayaa náá dí najnga̱wa̱a̱n ma̱ngaa xátani̱ nduwaminaʼ (Sant. 1:22). Xátatsaʼwamínáʼ: “Eʼwíinʼ naʼwa̱a̱n itháan ki xóo ikhúún” o xátatsaʼwamínáʼ dí eʼwíinʼ guáʼdáá aʼkhúún ga̱jma̱a̱ xárata̱: “Á mu a̱ʼgiu̱ʼ nasngájmuʼ dí nandoo kaʼyoʼ, ikhúún xágua̱ʼa̱ mba̱yo̱o̱ pornografía”. Á mu natatsaʼwamínáʼ xúʼko̱ kaʼnii, gamíi dí mataxuʼdáminaʼ aʼkhá. Ikha jngóo xátatsaʼwamínáʼ dí ikhíʼ má xóo eku̱ma̱a̱ʼ, gármáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí ikháánʼ má gátamíníiʼ á mu tsétraʼwíí májánʼ dí matani̱ (Gál. 6:7).

16. Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu matani gaʼduunʼ dí nagua̱ʼa̱ matani dí ra̱májánʼ rá.

16 Raʼkháa i̱ndó ndayóoʼ matayaa náa dí najnga̱wa̱a̱n, ma̱ngaa ndayóoʼ rí xátani̱ nimbá dí maʼni magua̱ʼa̱ matani̱ dí ra̱májánʼ (1 Cor. 9:​26, 27; 1 Tes. 4:4; 1 Ped. 1:​15, 16). Atayáá nguáná ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ eʼni dí magua̱ʼa̱ matani̱ dí ra̱májánʼ. Mbáa itháan gamíi dí mataxuʼdáminaʼ aʼkhá, índo̱ wakíʼ o índo̱ néʼnga̱a̱ʼ. Atani̱ ratamínáʼ wapháá mu matayaa ndiéjunʼ gátani̱ índo̱ gátraʼníí mbá tsáʼkhá (Prov. 22:3).

17. Ndiéjunʼ eʼsngúlú xkri̱doo José rá. (Génesis 39:​7-9; atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)

17 Gundxa̱ʼwámi̱jna̱ dí niʼni José índo̱ a̱ʼgiu̱u̱ Potifar niʼthúu̱n dí mabóoʼ ga̱jma̱a̱, José mbá nacha̱ niʼni gaʼduunʼ ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n mbájmbu (atraxnuu Génesis 39:​7-9). Dí niʼni nasngájma dí asndu nákhá wapháá niraʼwíí dí xábóoʼ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ i̱mba̱a̱ xa̱bu̱. Ndiéjunʼ eʼsngúlú xkri̱doo José rá. Dí wapháá gíʼmaa muʼniratamijná ga̱jma̱a̱ muraʼwíí mu̱ʼni̱ dí májánʼ, mu xúʼko̱ índo̱ gúraʼníí mbá tsáʼkhá xáʼniulú gakhi̱i̱ muʼni gaʼduunʼ.

Mbaʼa xtiʼkhuu: 1. José nagáyúu náa a̱ʼgiu̱u̱ Potifar, ga̱jma̱a̱ xtíñuu niguanúu náa ñawúunʼ a̱ʼgu̱. 2. Náa escuela, mbáa dxáʼgú naniguʼ kaʼyoo mbáa dxámá, mú dxámá tséʼniuu caso.

Atani̱ gaʼduunʼ tsáʼkhá mbá nacha̱, xó má niʼni José. (Atayáá kutriga̱ 17).


“GUYAJMAMIJNÁ MÁ XÚʼKO̱”

18. Ndiéjunʼ imbo̱ʼ gámbáyáaʼ mu matani gaʼduunʼ dí nagua̱ʼa̱ matani dí ra̱májánʼ rá. (2 Corintios 13:5.)

18 Mu maʼnga̱a̱ʼ matani gaʼduunʼ dí nagua̱ʼa̱ matani dí ra̱májánʼ ndayóoʼ matiajmaminaʼ má xúʼko̱ (atraxnuu 2 Corintios 13:5). Rígi̱ gámbáyáaʼ mu matayaa á mu ndayóoʼ matriʼkhu̱u̱ dí natatsaʼwáminaʼ o matriʼkhu̱u̱ xóo etani̱. Mbá xkri̱da, nda̱wa̱á dí nitani̱ gaʼduunʼ mbá tsáʼkhá ma̱ndoo matrajximínáʼ: “Nguáthá mbayuʼ ndijyúuʼ mu ma̱ni̱ gaʼduunʼ rá.” Á mu tátani gaʼduunʼ mbá nacha̱, xákaguabáánʼ, mú ndayóoʼ matayaa ndiéjunʼ gátani̱ i̱mba̱ aʼphu̱. Atrajxi̱mínáʼ: “Lá naʼngo̱o̱ naniʼñúuʼ randxa̱ʼwa̱mínáʼ mbá nacha̱ dí raʼkhí ráʼ. Lá dí nda̱yo̱o̱, nagúxnú, o nadxawuun naʼni rí maʼniuu gakhi̱i̱ ma̱ni̱ gaʼduunʼ mbá tsáʼkhá ráʼ. Lá mbá nacha̱ naniʼñúunʼ ra̱yo̱o̱ mbá dí tsénigu̱u̱ʼ Jeobá ráʼ. Lá nda̱yo̱o̱ dí mambáyuʼ ikha ndrígóo Jeobá maski ajndu nguáná mbaʼyóoʼ maʼngo̱o̱ a̱jkiu̱nʼ xáni̱ dí ikhúún nandoʼ ráʼ.” (Sal. 101:3.)

19. Ndíjkha gíʼdoo numuu dí matatsaʼwamínáʼ májánʼ ndiéjunʼ gátani̱ maski ajndu nakujmaa dí na̱nguá gíʼdoo wéñuuʼ numuu rá.

19 Garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ ma̱ngaa dí “nda̱a̱ imbo̱o̱ rí maʼni nduwáanʼlú ki xóo a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ tségiʼthu̱u̱n” (Jer. 17:9). Ga̱jma̱a̱ Jesús niʼthí dí “náa a̱jkiu̱u̱n xa̱bu̱ naku̱mu̱u̱ xúgíʼ enii dí ra̱májánʼ” (Mat. 15:19). Ikha jngóo xátatsiʼñááʼ dí a̱jkia̱a̱nʼ maʼni nduwáánʼ. Mbáa xkri̱da, mbáa bi̱ niniñuuʼ raʼyoo pornografía ma̱ndoo magíʼdu̱u̱ mandxaʼwáminaʼ dí na̱nguá má gamíi á mu tsékujmaa mbáa bi̱ na̱nguá kagíʼ xtíñúu. O mbáa ma̱ndoo mandxaʼwáminaʼ: “Na̱nguá má eni̱ dí raʼkhí numuu dí i̱ndó má nandxa̱ʼwáminaʼ, raʼkháa naʼgíminaʼ mani̱”. Á mu mbáa nandxaʼwáminaʼ xígi̱ kaʼnii nanindxu̱u̱ xóo ‹naríyaʼ wapháá awan mu maʼni rí nagua̱ʼa̱ xuyuuʼ› (Rom. 13:14). Ndiéjunʼ gátani̱ ikháán mu xájpatríguín náa tsáʼkhá rá. Gíʼmaa matraʼwi̱i̱ májánʼ dí matani̱ maski ajndu maku̱ma̱a̱ʼ dí gátraʼwíí matani̱ na̱nguá gíʼdoo wéñuuʼ numuu. Numuu dí rígi̱ gámbáyáaʼ matraʼwi̱i̱ májánʼ dí gíʼdoo numuu.c Ma̱ngaa xátatsaʼwamínáʼ dí xtaa ratani̱ na̱nguá má ra̱májánʼ wéñuuʼ.

20. a) Ndiéjunʼ guáʼti̱i̱nʼlú marigá nda̱wa̱á rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.) b) Tsáá gámbáyulú dí mbiʼi xúgi̱ rá.

20 Xó má ndiʼyáá, Jeobá naxnúlú tsiaki̱i̱ mu maʼngulú muraʼníí tsáʼkhá, ga̱jma̱a̱ núma̱aʼ má dí niʼtsiwáanʼlú ma̱ndoo makuwáanʼ kámuu mbiʼi ¡Ra̱ʼkhá tháán gagi gákuwáánʼlú muʼni ñajuunʼ Jeobá numuu dí ní xúʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ! Ikha jngóo, gármáʼáan a̱jkiu̱lú dí á mu nuʼni tsiakimíjna̱ muʼni gaʼduunʼ tsáʼkhá, Jeobá maʼni tsajkurámáánʼlu.

NDIÉJUNʼ GÁTRIʼÑA̱A̱ RÁ.

  • Ndiéjunʼ gámbáyulú índo̱ gákumulú rí na̱nguá guáʼdáá tsiaki̱i̱ o rí xáʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ o índo̱ gákumulú dí Jeobá nánguá eyoo kaʼyulú rá.

  • Ndiéjunʼ gúʼni mu maʼngulú muʼnimíjna̱ ga̱jma̱a̱ dí nagua̱ʼa̱ muʼni dí ra̱májánʼ rá.

  • Ndiéjunʼ gúʼni mu muyajmamijná má xúʼko̱ rá.

AJMÚÚ 122 ¡Gaguajún jmbu, guñajunʼ má xúʼko̱!

a KU̱MA̱ RÍ GÍʼDOO NUMUU: Náa Biblia ajngáa, aʼkhá, mbaʼa nuthu na̱ʼkha̱ raʼthí ga̱jma̱a̱ numuu dí naguma dí ra̱májánʼ, xóo índo̱ mbáa naʼni kúwáʼ, naʼni aʼkhá ga̱jma̱a̱ʼ i̱mba̱a̱ o naxíyáa ndxájuu (Éx. 20:​13-15; 1 Cor. 6:18). Mú, nguáná na̱ʼkha̱ raʼthí ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá dí nindrígúlú xúgiáanʼ índo̱ nigumáánʼlú, maski ajndu túxuʼdamijná aʼkhá.

b Salmo 51:5: “Asndu nákha mbiʼi rí nigumún gúʼdoo má aʼkhúnʼ, nindxu̱ʼ xa̱bu̱ aʼkhá asndu nákha nigúwánʼ náa awúu̱n ru̱dúʼ”.

c Atayáá xú káʼnii dxámá bi̱ na̱ʼkha̱ raʼthí náa Proverbios 7:​7-23 táraʼwíí májánʼ dí maʼni, ikha jngóo nikudaminaʼ aʼkhá ga̱jma̱a̱ mbáa a̱ʼgu̱.

d NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHUU: Ñawún xti̱ʼ: Mbáa ndxájulú xa̱biya̱ xtáa raʼga̱a̱n café, ikhaa ndaʼyoo xóo a̱jmi̱i̱n xa̱bekha nusngajmaa dí nandún kuyamijná. Ñawún májáanʼ: Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ xtaa raʼñún a̱jmi̱i̱n xa̱bu̱ bi̱ kúwá rutsika ndíí.

    I̱yi̱i̱ʼ náa ajngáa me̱ʼpha̱a̱ (2007-2025)
    Atrugua̱a̱
    Atambáʼtaa
    • me̱ʼpha̱a̱
    • Náa mataxuʼmá
    • Xóo nandaʼ ma̱ta̱ya̱a̱
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Xtángoo náa naʼthí rí xú káʼnii majmaaʼ
    • Xtángoo náa naʼthí rí nañewu̱u̱n dato ndrígáʼ
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Atambáʼtaa
    Náa mataxuʼmá