BIBLIOTECA NÁA INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA NÁA INTERNET
me̱ʼpha̱a̱
a̱
  • ʼ
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • u̱
  • ŋ
  • BIBLIA
  • MBAʼA I̱YI̱I̱ʼ
  • REUNIÓN
  • w25 noviembre mbaʼa ináa 10-15
  • Araxtaa má xúʼko̱ gagi maski ajndu ndayóo matiewa̱a̱n mbáa bi̱ xtayáá

Nda̱a̱ video gi̱i̱ náa nitaxújmbi̱i̱

Atani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱nʼ, tsíyoo gákujmaa video.

  • Araxtaa má xúʼko̱ gagi maski ajndu ndayóo matiewa̱a̱n mbáa bi̱ xtayáá
  • Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2025
  • Subtítulos
  • Náa na̱ʼkha̱ i̱ʼwáʼ
  • DÍ GÁʼNI DÍ NI XÁRAXTAA GAGI RÁ.
  • DÍ MAMBÁYÁAʼ MARAXTAA MÁ XÚʼKO̱ GAGI
  • NDIÉJUNʼ GÚʼNI IKHÁANʼLÚ RÁ.
  • Gakuwáánʼ gagi maski ajndu nindxu̱lú xabuanii
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2025
  • Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ naʼni dí makuwáanʼlu “gagi wéñuuʼ”
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2025
  • Xú káʼnii gándoo gániguluʼ itháan rí muʼtáraʼa
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2024
  • Atanda̱ʼa̱a̱ Jeobá mambáyáaʼ matraʼwíí dí matani̱
    I̱yi̱i̱ʼ dí najmulú náa reunión Xóo kúwi̱i̱n ga̱jma̱a̱ xóo Etaraʼa Cristianos 2023
Atayáá itháan
Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2025
w25 noviembre mbaʼa ináa 10-15

ARTÍCULO RÍ MU’NIGAJMAA 45

AJMÚÚ 111 Rígá mbaʼa wéñuʼ numuu rí kuwáanʼ gagi

Araxtaa má xúʼko̱ gagi maski ajndu ndayóo matiewa̱a̱n mbáa bi̱ xtayáá

“ Bi̱ nudu ga̱jma̱a̱ xtambiyaʼ murajxi̱i̱ rí nidu ga̱jma̱a̱ gagi” (SAL. 126:5).

EDXU̱U̱

Dí gámbáyáaʼ mu maraxtaa má xúʼko̱ gagi índo̱ gátie̱wa̱a̱n mbáa bi̱ nambájxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ, mbáa bi̱ xtayáá numuu dí nikhi̱i̱ o naʼniuu nandii rá.

1, 2. Xú káʼnii eʼyoo Jeobá tsiaki̱i̱ rí natani̱ mu matiewa̱a̱n bi̱ xtayáá rá. (Proverbios 19:17; atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)

MBÁA ndxájulú bi̱ xtáa náa Corea del Sur bi̱ mbiʼyuu Jin-yeol naʼthí: “Ikhúún ga̱jmu̱ʼ a̱ʼgiu̱ʼ naʼni má 32 tsiguʼ dí nidámíjnáxu. Náa iwáá witsu tsiguʼ xtáá rañewu̱u̱n, numuu rí ikhaa naʼniuu mbá nandii mbiiʼ rí naʼni dí nánguá eʼngo̱o̱ gaʼbayimínáʼ. Ra̱ʼkhá tháán eyoʼ ka̱yo̱o̱ ga̱jma̱a̱ nanigu̱ʼ mañewu̱u̱n. Xúgíʼ mbruʼun nurajtúunʼ ñawúnxu mu mu̱nuxu, ikhúún nagú náa xia̱wuʼ ga̱jma̱a̱ ikhaa naʼgu náa mbá xiawoo kiejuunʼ”.

2 Lá xtaa ratie̱wa̱a̱n ana̱a̱ʼ, ru̱dáaʼ, a̱ʼdiáaʼ, bi̱ nambájxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ, ajmbia̱a̱ʼ o a̱ʼgia̱a̱ʼ ráʼ. Á mu xúʼko̱, mbáa natiewa̱a̱n ga̱jma̱a̱ gagi numuu dí nandaaʼ xtayáá. Ma̱ngaa natani̱ numuu dí nandaaʼ xtayáá Jeobá (1 Tim. 5:​4, 8; Sant. 1:27). Maski ajndu xúʼko̱, mbáa nguáná naʼniaaʼ gakhi̱i̱ ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ tséʼngu̱u̱n gúyáá o mbáa naku̱ma̱a̱ʼ dí i̱ndó ikháán xtaa ratamíniiʼ. Xa̱bu̱ nduyaaʼ rí natanduʼwá, mú ikhiin tséyáá dí nguáná naraxtaa ngíná ga̱jma̱a̱ natambi̱ya̱ʼ (Sal. 6:6). Maski ajndu eʼwíinʼ tséyáá dí xtaa ratraʼníí, mú Jeobá ndaʼyoo ga̱jma̱a̱ nakro̱ʼo̱o̱ kaʼyaaʼ (atani̱ mbríguii ga̱jma̱a̱ Éxodo 3:7). Ma̱ngaa iyooʼ idaaʼ gíʼdoo numuu eʼyoo ikhaa, nangajo̱o̱ xúgíʼ tsiaki̱i̱ rí natani̱ mu matiewa̱a̱n bi̱ xtayáá (Sal. 56:8; 126:5). Jeobá ndaʼyoo xóo ikhaa kuwáánʼ ruxnátíʼñááʼ ma̱ngaa maʼni numa̱án ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ (atraxnuu Proverbios 19:17).a

Mbaʼa xtiʼkhuu: A̱ngiu̱lú bi̱ nuñewa̱a̱n mbáa bi̱ naʼniuu nandii o bi̱ nikhi̱i̱. 1. Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ naxnúu dí mikhu ru̱dúu̱ bi̱ nikhi̱i̱ má, kaʼmáaʼ náa xiawoo. 2. Mbáa ndxájulú nambáyúu ajmbio̱o̱ bi̱ eʼgíʼ náa silla de rueda mu majngráʼa̱a̱ zapátiu̱u̱. 3. Mbáa ndxájulú nagrígúu casco a̱ʼdióo mu maʼga gáʼtsíin fútbol ga̱jma̱a̱ anu̱u̱. 4. Mbáa ndxájulú na̱jkha̱ gáʼyoo mbáa ndxájulú xa̱bu̱ nikhi̱i̱ náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ nutajkáan.

Lá xtaa ratie̱wa̱a̱n mbáa bi̱ naʼniuu nandii o nikhi̱i̱ ráʼ. (Atayáá kutriga̱ 2.)


3. Ndíjkha dí niʼniuu gakhi̱i̱ Abrahán ga̱jma̱a̱ Sara dí muñewa̱a̱n Taré rá.

3 Náa Biblia naʼthí ga̱jma̱a̱ numún xa̱bekha ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ bi̱ ndiyóoʼ muñewa̱a̱n mbáa bi̱ kuyáá. Mbá xkri̱da, índo̱ Abrahán ga̱jma̱a̱ Sara nigájnún náa Ur, anu̱ún bi̱ mbiʼyuu Taré bi̱ gíʼdoo má 200 tsiguuʼ ni̱jkha̱ gajmíi̱n maski ajndu nikhi̱i̱ má. Ndijyúuʼ mbaʼa xmáná mu maguánú náa Harán (Gén. 11:​31, 32). Gajkhun má dí Abrahán ga̱jma̱a̱ Sara nindúún kuyáá anu̱ún, mú mbáa niʼniún gakhi̱i̱ muñewa̱a̱n. Itháan má índo̱ kúwá ragún náa kamba̱a̱, numuu rí mbáa nigún gajmiún camellos o burros, mbáa rígi̱ niʼniuu wéñuuʼ gakhi̱i̱ Taré. Mbáa ikha jngóo nguáná Abrahán ga̱jma̱a̱ Sara ra̱ʼkhá tháán niʼni néʼngu̱u̱n. Mú nduʼyáá gajkhun rí Jeobá nixnún tsiaki̱i̱ rí ndiñúunʼ ga̱jma̱a̱ ikháán mangáánʼ maxnáa tsiaki̱i̱ (Sal. 55:22).

4. Ndiéjunʼ gúʼyáá náa artículo rígi̱ rá.

4 Á mu nadxuu a̱jkia̱a̱nʼ xáʼniaaʼ gakhi̱i̱ matiewa̱a̱n bi̱ xtayáá (Prov. 15:13). Garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí ma̱ndoo maraxtaa gagi tséʼniuu má xóo xtaa (Sant. 1:​2, 3). Xú káʼnii gátani̱ rá. Mbá dí ma̱ndoo matani̱ nindxu̱u̱ dí matanda̱ʼa̱a̱ Jeobá rí mambáyáaʼ maraxtaa má xúʼko̱ gagi. Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá ndiéjunʼ gámbáyáaʼ. Ma̱ngaa mbuʼyáá ndiéjunʼ ma̱ndoo muni̱ eʼwíinʼ mu mumbañún bi̱ kúwá ruñewa̱a̱n mbáa bi̱ kuyáá. Mú ginii mbuʼyáá ndíjkha gíʼdoo numuu maraxtaa má xúʼko̱ gagi á mu xtaa ratiewa̱a̱n mbáa bi̱ xtayáá ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gamíi maʼni dí ni xáraxtaa gagi.

DÍ GÁʼNI DÍ NI XÁRAXTAA GAGI RÁ.

5. Ndíjkha gíʼdoo numuu maraxtaa má xúʼko̱ gagi índo̱ gátiewa̱a̱n mbáa rá.

5 Á mu ikháán xtaa ratiewa̱a̱n mbáa bi̱ xtayáá ga̱jma̱a̱ nánguá xtaa gagi, mbáa rígi̱ gáʼni dí makáguabáánʼ ga̱jma̱a̱ maʼni néʼnga̱a̱ʼ (Prov. 24:10). Á mu nánguá xtaʼdáá tsiaki̱i̱, mbáa gamíi dí xátani̱i̱ dí májánʼ ni má xátambáyíí xó má eyaaʼ ikháán bi̱ natiewa̱a̱n. Guʼyáá ndiéjunʼ dí ma̱ndoo maʼni dí ni xáraxtaa gagi.

6. Ndíjkha dí naʼni néʼngu̱u̱n bi̱ nuñewa̱a̱n mbáa rá.

6 Mbáa naku̱ma̱a̱ʼ dí ra̱ʼkhá tháán néʼnga̱a̱ʼ. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Leah naʼthí: “Gakhi̱i̱ dí matiewa̱a̱n mbáa, maski ajndu dí miʼcha̱ gúʼdoo tsiaki̱i̱. Mú ra̱ʼkhá tháán eʼni néʼngo̱ʼ índo̱ naguámbáa mbiʼi. Asndu nánguá gúʼdoo tsiaki̱i̱ mu mariʼña̱a̱ mbá mensaje”. Eʼwíinʼ naʼniún gakhi̱i̱ muri̱ya̱ʼ mbiʼi mu mbuya̱a̱ jxu̱ún o mu̱nuʼ májánʼ. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Inés naʼthí: “Na̱nguá egú májánʼ, numuu dí ndayóoʼ matu̱jxu̱ʼ mámbá a̱jma̱ hora mu mañewu̱u̱n dxa̱giuʼ. Ikhúún ga̱jmu̱ʼ a̱jmbio̱ʼ mba̱yu̱u̱ʼ má tsiguʼ dí na̱nguá ejkuáxu̱ vacación”. Tikhuun a̱ngiu̱lú bi̱ nuñewa̱a̱n mbáa bi̱ kuyáá na̱nguá xóo makuwá gajmiún bi̱ nambájxu̱u̱n gajmiún o muni̱ itháan ñajuunʼ Jeobá, numuu rí xúgíʼ mbiʼi ndayóoʼ muñewa̱a̱n bi̱ kuyáá. Ikha jngóo kúwá ngíná, numuu dí na̱nguá xóo muni̱ dí nandún ikhiin.

7. Ndíjkha dí tikhuun a̱ngiu̱lú nakúwá ngíná o naku̱mu̱ún dí guáʼdáá aʼkhúún rá.

7 Mbáa xtaa ngíná ga̱jma̱a̱ naku̱ma̱a̱ʼ dí nakiéʼkháanʼ. Ndxájulú Jessica, naʼthí: “Mbaʼa nuthu naku̱mu̱ʼ rí ndayóoʼ ma̱ni̱ itháan mu mambáyúu anu̱ʼ. Ga̱jma̱a̱ nagáwíinʼ a̱jkiu̱nʼ índo̱ nda̱ya̱a̱ jxu̱ʼ, numuu rí naku̱mu̱ʼ dí i̱ndó naxmiéjunʼ kayamínaʼ”. Tikhuun naxmiéjúúnʼ numuu rí naku̱mu̱ún dí na̱nguá eni̱ xó má eʼngo̱o̱ mu mumbañún bi̱ kuñún. O mbáa naku̱mu̱ún dí ni xáʼngu̱u̱n muñewa̱a̱n, mbáa índo̱ néʼngu̱u̱n ma̱ndoo muthi o muni̱ mbá dí maʼni gawúunʼ bi̱ kuyáá. Xúgíʼ rígi̱ ma̱ndoo maʼni dí makuwá ngíná o magáwíinʼ a̱jkiu̱ún (Sant. 3:2). Tikhuun ma̱ndoo makuwá ngíná índo̱ nduyáá dí bi̱ nandún kuyáá naʼniuu itháan nandii. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Bárbara, naʼthí: “Ra̱ʼkhá tháán naʼni maxtáá ngíná índo̱ nda̱yo̱o̱ dí mámbá mbiʼi bi̱ nambájxu̱ʼ ga̱jmu̱ʼ naʼniuu itháan nandii”.

8. Xú káʼnii ekumu̱ún tikhuun a̱ngiu̱lú índo̱ nuxníin núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nuni̱ xá.

8 Mbáa naku̱ma̱a̱ʼ dí na̱nguá gíʼdoo numuu xúgíʼ dí natani̱. Ndíjkha rá. Numuu dí nguáná na̱nguá exna̱a̱ núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ numuu tsiaki̱i̱ rí natani̱. Xúgiáánʼ nduʼyáá dí índo̱ nuxna̱a̱ núma̱aʼ naʼni rí makuwáanʼ gagi (1 Tes. 5:18). Mbá xkri̱da, mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Melissa, naʼthí: “Nguáná ra̱ʼkhá tháán néʼngo̱ʼ dí asndu nambi̱ya̱ʼ. Mú índo̱ bi̱ nañewu̱u̱n nuthu̱nʼ ‹Númaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ rí natani̱ ga̱jma̱a̱ numuʼ›, rúʼko̱ naʼni maxtáá gagi. Nambáyúʼ mu dí imbo̱o̱ mbiʼi magúʼdoo tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ maʼndoʼ mañewu̱u̱n”. Ma̱ngaa mbáa ndxájulú xa̱biya̱ bi̱ mbiʼyuu Ahmadu naʼthí xóo eku̱mu̱u̱ índo̱ nuxna̱a̱ núma̱aʼ. Ikhaa ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ nuñewa̱a̱n a̱ʼdá giʼtio̱o̱ bi̱ nandoo káñuu. Ahmadu naʼthí: “Maski ajndu ikhaa tsékro̱ʼo̱o̱ xúgíʼ dí nu̱nixu ga̱jma̱a̱ numuu mu muñewa̱a̱n, mú nadxuʼ índo̱ naxnáaʼxu núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ índo̱ naʼtúxu dí nandoo kaʼyuxu̱”.

DÍ MAMBÁYÁAʼ MARAXTAA MÁ XÚʼKO̱ GAGI

9. Xú káʼnii esngajma a̱ngiu̱lú dí nduyáá ndiéjunʼ dí naʼngo̱o̱ ga̱jma̱a̱ dí tséʼngo̱o̱ gúni rá.

9 Atayáá ndiéjunʼ dí maʼngo̱o̱ ga̱jma̱a̱ dí xáʼngo̱o̱ matani̱ (Prov. 11:2). Nimbáa xáʼngo̱o̱ maʼni xúgíʼ dí nandoo. Ikha jngóo mbaʼyóoʼ ma̱ta̱ya̱a̱ ndiéjunʼ dí maʼngo̱o̱ ga̱jma̱a̱ dí xáʼngo̱o̱ matani̱, rúʼko̱ na̱nguá má nindxu̱u̱ raʼkhí ga̱jma̱a̱ ragíʼmaa maraxtaa ngíná, atatsíñáminaʼ mumbayáaʼ eʼwíinʼ á mu nandún mumbayáaʼ. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Jay, naʼthí: “Xáʼngo̱o̱ mu̱ʼni̱ xúgíʼ dí nandulúʼ. Mu makuwáánʼ má xúʼko̱ gagi ndayóoʼ mbuʼyáá asndu náá eʼngo̱o̱ muʼnilú”.

10. Ndiéjunʼ eyóoʼ makrua̱ʼa̱a̱ʼ índo̱ natiewa̱a̱n mbáa bi̱ naʼniuu nandii rá. (Proverbios 19:11.)

10 Gakrua̱ʼa̱a̱ xtayáá bi̱ naʼniuu nandii (atraxnuu Proverbios 19:11).b Rí matatsaʼwa̱a̱ edxa̱a̱ʼ mambáyáaʼ makrua̱ʼa̱a̱ʼ náá numuu rí bi̱ nandaaʼ xtayáá naʼni o naʼthí mbá dí tsénigua̱a̱ʼ. Tikhuu nandii mbiiʼ naʼni rí tikhuun xa̱bu̱ muni̱ mbá rí nákha ginii tséni (Ecl. 7:7). Mbá xkri̱da, mbáa xa̱bu̱ bi̱ nákha ginii májáanʼ a̱jkiu̱u̱n, ma̱ndoo magíʼdu̱u̱ maríyáa. Mbáa magíʼdu̱u̱ maxiéʼkhá o makiʼnáa wéñuuʼ. Imbo̱o̱ dí ma̱ndoo mambáyáaʼ nindxu̱u̱ dí mataʼyáʼ itháan májánʼ ga̱jma̱a̱ numuu nandii dí gíʼdoo xa̱bu̱ bi̱ natiewa̱a̱n. Índo̱ itháan gátatsiʼnuu nandii dí gíʼdoo mambáyáaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ rí nandii rúʼko̱ naʼni dí maʼthí mbá dí naʼni magawáanʼ (Prov. 14:29).

11. Ndiéjunʼ dí itháan gíʼdoo numuu muni̱ bi̱ nuñewa̱a̱n mbáa bi̱ gíʼdoo nandii rá. (Salmo 132:​4, 5.)

11 Atríya̱ʼ mbiʼi mu mambajxáaʼ itháan ga̱jma̱a̱ʼ Jeobá. Nguáná mbaʼyóoʼ matatsiʼñáánʼ ratani̱ tikhuun ñajunʼ mu matani̱ “dí itháan gíʼdoo numuu”, xóo rí mambajxáaʼ itháan májánʼ ga̱jma̱a̱ʼ Jeobá (Filip. 1:10). Rey David ra̱ʼkhá tháán nigiʼdoo mbaʼa rí maʼni, mú nisngájma rí itháan má gíʼdoo numuu dí mbaʼyamajkuu Jeobá (atraxnuu Salmo 132:​4, 5).c Xúʼko̱ má ma̱ndoo matani̱ mangáánʼ, maski asndu xtaʼdáá wéñuuʼ ñajunʼ, mú gíʼdoo numuu rí matríya̱ʼ mbiʼi mu matraxnuu Biblia ga̱jma̱a̱ maratajkáan. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Elisha, naʼthí: “Xtáá gagi, numuu rí natajkháan ga̱jma̱a̱ nandxa̱ʼwa̱mínáʼ dí nagúxnuu náa salmos. Dí itháan nambáyuʼ nindxu̱u̱ dí matajkáan. Mbaʼa nuthu náa dí mbá mbiʼi natakáñuu Jeobá mu mambáyuʼ maxtáá tsímáá”.

12. Ndíjkha ndayóoʼ muñewamíjna̱ mu xáʼniún nandii a̱ngiu̱lú bi̱ nuñewa̱a̱n mbáa bi̱ kuyáá rá.

12 Atríya̱ʼ mbiʼi matiewumínáʼ mu xáʼniaaʼ nandii. Mbáa tséguaphán mu mi̱dxu̱ʼ gáratsi̱ ga̱jma̱a̱ mu matani̱ májáánʼ mbá májánʼ ganitsu numuu dí natiewa̱a̱n bi̱ xtayáá. Mú garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí á mu natatsiʼtsu májánʼ ga̱jma̱a̱ natani̱ ejercicio mambáyáaʼ mu xáʼniaaʼ nandii. Ikha jngóo gajmaaʼ májánʼ mbiʼi ndrígáaʼ mu matani̱ májáánʼ ganitsu dí mambáyáaʼ ga̱jma̱a̱ atani̱ ejercicio (Efes. 5:​15, 16). Ma̱ngaa anuʼ májánʼ (Ecl. 4:6). Mbaʼa xóo embáyulú dí muʼnuʼ májánʼ. Doctores nuthi dí á mu nuʼnuʼ májánʼ nambáyulú mu xáxmiéjunlú wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ makuwáánʼ tsímáá índo̱ gúraʼníí mbá xkujndu. Ma̱ngaa mambáyáaʼ dí matríya̱ʼ mbiʼi mu matani̱ dí nanigua̱a̱ʼ ikháán (Ecl. 8:15). Mbáa ndxájulú bi̱ nañewu̱u̱n mbáa bi̱ kaʼyoo naʼthí ndiéjunʼ dí nambáyúu mu maxtáa má xúʼko̱ gagi, ikhaa naʼthí: “Naríyaʼ mbiʼi mu magajnúʼ, ma̱ngaa mámbá gúnʼ nagájnuʼ ga̱jmu̱ʼ mbáa bi̱ nambájxu̱ʼ ga̱jmu̱ʼ mu mu̱ni̱ gagimijnáxu”.

13. Ndíjkha gíʼdoo numuu munduʼwálú rá. (Proverbios 17:22.)

13 Xátatsiʼñán ratanduʼwá (atraxnuu Proverbios 17:22;d Ecl. 3:​1, 4). Índo̱ natanduʼwá naʼni rí xáxmiéjuaanʼ wéñuuʼ. Índo̱ natiewa̱a̱n mbáa marigá mbiʼi dí xágájnuu xó má eyaaʼ ikháán. Mú maski ajndu xúʼko̱ ikháánʼ nadxuu a̱jkia̱a̱nʼ, rúʼko̱ gáʼni rí xáxmiéjuaanʼ wéñuuʼ. Á mu ikháán ga̱jma̱a̱ bi̱ natiewa̱a̱n nundu̱ʼwala makuwáanʼ itháan jnduʼ.

14. Xú káʼnii gámbáyáaʼ dí maratamíjná ga̱jma̱a̱ʼ mbáa bi̱ nambájxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ rá.

14 Aratháán xóo ku̱ma̱a̱ʼ bi̱ nambájxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ. Maski ajndu nataniminaʼ maraxtaa gagi, mú marigá mbiʼi dí maraxtaa ngíná. Ga̱jma̱a̱ mbaʼyóoʼ maratha̱a̱n mbáa bi̱ nambájxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ xóo ku̱ma̱a̱ʼ, mbáa bi̱ xáʼtháa̱nʼ dí raʼkhí índo̱ gáratha̱a̱n dí naku̱ma̱a̱ʼ (Prov. 17:17). Ikhaa magíʼ edxu̱u̱ mu maʼdxawan ga̱jma̱a̱ maxnáa tsiaki̱i̱ mu maraxtaa gagi má xúʼko̱ (Prov. 12:25).

15. Xú káʼnii gámbáyala dí mutamíjná xóo gákuwáanʼla náa ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ rá.

15 Atatsaʼwáminaʼ dí gúnila náa ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí Jeobá na̱nguá niʼniáánʼ mu muñewu̱nlú bi̱ naʼniún nandii ni má xabuanii. Ñajunʼ rígi̱ xájyúuʼ asndu kámuu (2 Cor. 4:​16-18). Nduʼyáá gajkhun rí ‹kuáʼti̱i̱n nindxu̱u̱ rí makuwáánʼ májánʼ nda̱wa̱á› (1 Tim. 6:19). Á mu ikháán ga̱jma̱a̱ʼ bi̱ nandaaʼ xtayáá nutamíjnála dí gúnila náa ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ, rúʼko̱ maʼni̱i̱ a̱jkia̱la (Is. 33:24; 65:21). Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ mbiʼyuu Heather naʼthí: “Naguʼwunʼ mathu̱u̱n bi̱ nañewu̱u̱n dí inu má muʼxmí, mugayúlú, mu̱ʼgua̱ ga̱jma̱a̱ bicicleta. Muʼni pan, muʼni májáánʼ ganitsu miʼtsí mu mu̱phu̱ bi̱ gágabi̱ín. Ga̱jma̱a̱ nuxna̱a̱xu núma̱aʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu dí kua̱ʼthi̱i̱n marigá nda̱wa̱á”.

NDIÉJUNʼ GÚʼNI IKHÁANʼLÚ RÁ.

16. Ndiéjunʼ gúʼni á mu nduʼyáá dí náa congregación ndrígulú xtáa mbáa ndxájulú bi̱ nañewu̱u̱n mbáa bi̱ kaʼyoo rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)

16 Gumbáñún a̱ngiu̱lú mu mbu̱ya̱a̱ jxu̱ún. Ma̱ndoo muxnáximi̱jna̱ mumbáyíí ndxájulú mu muñewa̱a̱n bi̱ nañewu̱u̱n. Mu xúʼko̱ ikhaa mbayáa jxu̱u̱ʼ o mu maʼni i̱ʼwáʼ rí ikhaa nanigu̱u̱ʼ (Gál. 6:2). Tikhuun a̱ngiu̱lú nuri̱ya̱ʼ awan mu mbuyáá tsáá gámbáyúu ndxájulú mámbá xmáná. Natalya, mbáa ndxájulú bi̱ nañewu̱u̱n ajmbio̱o̱ bi̱ na̱nguá ejmaa gáʼga, naʼthí: “Mbáa ndxájulú xa̱biya̱ bi̱ xtáa náa congregación na̱ʼkha̱ náa guʼwúxu mbá o a̱jma̱ nuthu dí mbá xmáná mu maʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ a̱jmbio̱ʼ, nutamijná ga̱jma̱a̱ asndu nduyáá película. A̱jmbio̱ʼ nanigu̱u̱ʼ índo̱ ndxájulú naríyaʼ mbiʼi mu maxtáa ga̱jma̱a̱. Ikhúún najmuʼ mbiʼi rúʼko̱ mu mba̱ya̱a̱ jxu̱ʼ o ma̱ni̱ i̱ʼwáʼ rí nanigu̱ʼ”. Ma̱ngaa ma̱ndoo muxnáximi̱jna̱ mumbáyíí ndxájulú rí mbruʼun, mu ikhaa ma̱ndoo mi̱gu májánʼ ga̱jma̱a̱ ikháanʼlú muñewa̱a̱n bi̱ ikhaa nañewu̱u̱n.

A̱jmi̱i̱n a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ nagún gúyáá mbáa ndxájulú nikhi̱i̱. Bi̱ nañewu̱u̱n asndu xduʼwá inuu erajxi̱ín a̱ngiu̱lú índo̱ ikhaa xtáa ragájnuu.

Ndiéjunʼ gúʼni á mu nduʼyáá dí náa congregación ndrígulú xtáa mbáa ndxájulú bi̱ nañewu̱u̱n mbáa bi̱ kaʼyoo rá. (Atayáá kutriga̱ 16.)e


17. Xú káʼnii gándoo gúmbáyíí ndxájulú bi̱ nañewu̱u̱n mbáa bi̱ naʼniuu nandii o bi̱ nikhi̱i̱ índo̱ narígá reunión rá.

17 Gumbáñún índo̱ narígá reunión. Mbáa a̱ngiu̱lú naʼniún gakhi̱i̱ mugíʼ edxu̱ún mudxawíín dí nuthi náa reunión o náa asamblea, numuu rí ndayóoʼ muñewa̱a̱n mbáa ndxájulú bi̱ naʼniuu nandii o nikhi̱i̱. Ikha jngóo ma̱ndoo muxnáximi̱jna̱ mu matrigán mbóó gajmiúlú ikhiin, índo̱ narígá reunión ma̱ndoo mu̱ʼgua̱ náa guʼwún mu maguanúlúʼ muñewa̱a̱n ndxájulú bi̱ naʼniuu nandii o nikhi̱i̱. Mu xúʼko̱ ndxájulú bi̱ nañewu̱u̱n ma̱ndoo maʼga reunión náa guʼwá nagimbáanʼ.

18. Ndiéjunʼ ma̱ngaa gúʼni mu mumbáñún a̱ngiu̱lú bi̱ nuñewa̱a̱n mbáa bi̱ naʼniuu nandii o nikhi̱i̱ rá.

18 Guxnúún tsiaki̱i̱, ma̱ngaa gúʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún. Ancianos gíʼmaa magún gúñún mámbá ngéʼni a̱ngiu̱lú mu muxnún tsiaki̱i̱ (Prov. 27:23). Mú xúgiáanʼ gíʼmaa maguʼwunlú dí muxnún tsiaki̱i̱ a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ muʼthúún dí nandulúʼ kuʼñúún. Ma̱ngaa ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún, ma̱ndoo munda̱ʼa̱a̱ Jeobá dí maxnún tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ mambáñún makuwá má xúʼko̱ gagi (2 Cor. 1:11).

19. Ndiéjunʼ kuaʼti̱i̱nlú marigá rá.

19 Inu má dí Jeobá maʼni gámbóo xúgíʼ dí naʼni mumíniiʼ ga̱jma̱a̱ dí naʼni mumbi̱ya̱ʼ (Apoc. 21:​3, 4). “Xa̱bu̱ gúʼxúʼ makijxi̱i̱ xóo eʼni mbáa aña̱ʼ” (Is. 35:​5, 6). ‹Xúgíʼ dí nirígá nákha ginii ni xármáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ›, ikha jngóo ní xátamíniiʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nikhi̱i̱n ma̱ngaa ní xáraxtaa ngíná numuu dí xátañu̱u̱n a̱ngia̱a̱nʼ dí naʼniún nandii o nindxu̱ún xabuanii (Is. 65:17). Mú, nákhá xóó tséjkha̱nú mbiʼi dí Jeobá maʼnimbánuu dí nikudaminaʼ maʼni, ma̱ndoo ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí ikhaa xtáa ga̱jma̱a̱ nindxa̱a̱ʼ. Á mu natanda̱ʼa̱a̱ má xúʼko̱ dí maxnáa tsiaki̱i̱, Jeobá mambáyáaʼ mu ‹ma̱ʼngo̱o̱ a̱jkia̱a̱nʼ matraʼníí xúgíʼ ga̱jma̱a̱ gagi› (Col. 1:11).

NDIÉJUNʼ GÁTRIʼÑA̱A̱ RÁ.

  • Ndiéjunʼ gamíi maʼni dí xákúwá gagi bi̱ nuñewa̱a̱n mbáa bi̱ naʼniuu nandii o nikhi̱i̱ rá.

  • Ndiéjunʼ ma̱ndoo muni̱ a̱ngiu̱lú bi̱ nuñewa̱a̱n mbáa bi̱ naʼniuu nandii o nikhi̱i̱ mu makuwá má xúʼko̱ gagi rá.

  • Ndiéjunʼ gándoo gúʼni xúgiáánʼ mu mumbáñún xá.

AJMÚÚ 155 ¡Ra̱ʼkhá tháán edxuʼ!

a Proverbios 19:17: “Bi̱ naʼniuu dí májánʼ xa̱bu̱ bi̱ ndayóoʼ naxná tíʼñuu Jeobá, ga̱jma̱a̱ ikhaa maʼni numa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱”.

b Proverbios 19:11: “Xa̱bu̱ bi̱ nandxa̱ʼóo májánʼ edxu̱u̱ tsékiʼnáa nacha̱, ga̱jma̱a̱ ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ dí ikhaa tséʼni caso dí raʼkhí eni̱i̱”.

c Salmo 132:​4, 5: “Xániʼñúuʼ rí iduʼ magugóo mu mi̱gú ni má rí mba̱ya̱a̱ xu̱ʼ, 5 asndu náá maxkamaa náa maxtáa Jeobá, náa mbá guʼwá mitsaanʼ náa maxtáa Dios ndrígóo Jacob bi̱ gíʼdoo Tsiaki̱i̱”.

d Proverbios 17:22: “Mbáa xa̱bu̱ bi̱ nadxuu a̱jkiu̱u̱n nindxu̱u̱ xóo mbá thana rí májánʼ, mú mbáa xa̱bu̱ bi̱ xtáa ngíná naʼni rí makáguabáánʼ”.

e NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHUU: A̱jmi̱i̱n a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ nagún gúyáá mbáa ndxájulú a̱ʼgú nikhi̱i̱ mu xúʼko̱ bi̱ nañewu̱u̱n ma̱ndoo maʼni dí nanigu̱u̱ʼ.

    I̱yi̱i̱ʼ náa ajngáa me̱ʼpha̱a̱ (2007-2025)
    Atrugua̱a̱
    Atambáʼtaa
    • me̱ʼpha̱a̱
    • Náa mataxuʼmá
    • Xóo nandaʼ ma̱ta̱ya̱a̱
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Xtángoo náa naʼthí rí xú káʼnii majmaaʼ
    • Xtángoo náa naʼthí rí nañewu̱u̱n dato ndrígáʼ
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Atambáʼtaa
    Náa mataxuʼmá