ARTÍCULO RÍ MU’NIGAJMAA 47
AJMÚÚ 38 Jeobá gáñe̱wa̱nʼ
“ Ikháán nindxa̱a̱ʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo wéñuuʼ numuu”
“ Ikháán nindxa̱a̱ʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo wéñuuʼ numuu” (DAN. 9:23).
EDXU̱U̱
Gumbáñún bi̱ nakumu̱ún dí na̱nguá guáʼdáá numún mu mbuʼyáá dí guáʼdáá wéñuuʼ numún náa Jeobá.
1, 2. Ndiéjunʼ gámbáyulú mu mbuʼyáá dí nindxu̱lú mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo numuu náa Jeobá rá.
JEOBÁ ndaʼyóoʼ dí guáʼdáá wéñuuʼ numún xúgíinʼ xa̱bi̱i̱. Mú kúwá tikhuun bi̱ nakumu̱ún rí Jeobá tsíyoo gáʼñúún. Náá numuu rá. Mbáa ga̱jma̱a̱ numuu dí niguma gíníi o nini maku̱mu̱ún dí na̱nguá guáʼdáá numún. Á mu xúʼko̱ ku̱ma̱a̱ ikháán, ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu ma̱ta̱ya̱a̱ dí nindxa̱a̱ʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo wéñuuʼ numuu náa Jeobá rá.
2 Ma̱ndoo matraxnuu dí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu xóo eyoo Jeobá dí mataniu̱u̱n eʼwíinʼ ga̱jma̱a̱ xóo gíʼmaa munia̱a̱ʼ ikhiin. Jesús niʼniún dí májánʼ xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ ndiʼyamajkhún, xígi̱ nisngájma dí ikhaa ga̱jma̱a̱ Anu̱u̱ nduyáá dí guáʼdáá numún xa̱bu̱ bi̱ nakumu̱ún dí raguáʼdáá numún (Juan 5:19; Heb. 1:3). Náa artículo mbuʼyáá a̱jma̱ dí gíʼdoo wéñuuʼ numuu: 1) Dí niʼni Jesús mu mambáñún xa̱bu̱ mbuyáá dí guáʼdáá numún náa Jeobá. Ga̱jma̱a̱ 2) dí ma̱ndoo matani̱ mu ma̱ta̱ya̱a̱ dí ikháán ma̱ngaa xtaʼdáá numaaʼ náa Jeobá (Ageo 2:7).
DÍ NIʼNI JESÚS MU MAMBÁÑÚN XA̱BU̱ MBUYÁÁ DÍ GUÁʼDÁÁ NUMÚN
3. Ndiéjunʼ niʼni Jesús ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ bi̱ nixuʼmamijná náa ikhaa índo̱ nijkha náa Galilea rá.
3 Índo̱ Jesús ni̱jkha̱ dí maʼni ajtsú nuthu gáʼtaraʼa náa Galilea, mbaʼin xa̱bu̱ nixuʼmamijná náa ikhaa mu maʼsngúún ga̱jma̱a̱ maʼni thanún. Jesús ndiʼyoo dí “niguma gíníi ga̱jma̱a̱ niguanáti̱gu̱u̱n xóo mugu̱ bi̱ nda̱wa̱a̱ báxtúu ndrígu̱ún” (Mat. 9:36; atayáá notas rí na̱ʼkha̱ náa Biblia de estudio). Ndxajkun bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ ndiñún xa̱bu̱ bugi̱ xóo asndu raguáʼdáá numún ga̱jma̱a̱ nithi dí Dios tsíyoo gáʼñúún (Juan 7:47-49; ga̱jma̱a̱ nota dí na̱ʼkha̱ náa Biblia de estudio). Mú Jesús niʼniún dí májánʼ numuu dí niríyáʼ mbiʼi mu maʼsngúún ga̱jma̱a̱ maʼni thanún (Mat. 9:35). Ma̱ngaa niʼniratiin apóstoles ndrígióo mu mutaraʼa ga̱jma̱a̱ niniñuuʼ dí ikhiin ma̱ndoo muni̱ thanún bi̱ naʼniún nandii mu xúʼko̱ mixtambáñún itháan xa̱bu̱ (Mat. 10:5-8).
4. Ndiéjunʼ eʼsngúlú xóo Jesús niʼniún xa̱bu̱ bi̱ niguma gíníi rá.
4 Índo̱ Jesús niʼniún dí májánʼ ga̱jma̱a̱ ndiʼyamajkhún bi̱ xa̱bu̱ numbaaʼ tsíñún guʼñún, nisngájma dí ikhaa ga̱jma̱a̱ Anu̱u̱ nduyáá dí guáʼdáá numún. Ikha jngóo á mu ikháán natani̱ ñajuunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ naku̱ma̱a̱ʼ rí na̱nguá xtaʼdáá numaaʼ. Gármáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ xóo Jesús niʼniún xa̱bu̱ bi̱ niguma gíníi ma̱ngaa bi̱ nindúún majmañún ga̱jma̱a̱ numuu, rígi̱ mambáyaaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ dí xtaʼdáá wéñuuʼ numaaʼ náa Jeobá.
5. Xú káʼnii nixtáa a̱ʼgu̱ bi̱ nixkamaa Jesús náa Galilea rá.
5 Jesús raʼkháa i̱ndó nisngáa náa kúwá mbaʼin xa̱bu̱, ma̱ngaa nimbañúún mámbáa dí ikhiin. Mbá xkri̱da, índo̱ xtáa raʼtáraʼa náa Galilea, nixkamaa mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ naʼni má 12 tsiguʼ rí naʼniuu eʼdi mbiʼ (Mar. 5:25). Náa xtángoo naʼthí dí a̱ʼgu̱ bugi̱ mitsagaa ga̱jma̱a̱ numuu nandii dí gíʼdoo, dí asndu tsáá xa̱bu̱ bi̱ nagujtuwiin ma̱ngaa nanindxu̱u̱ mitsagaa. Mbáa ikha jngóo táxtáa mbóó gajmíi̱n eʼwíinʼ ma̱ngaa na̱nguá nindoo mbaʼyamajkuu Jeobá gajmíi̱nʼ eʼwíinʼ xa̱bu̱ náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios ni má náa naguma ndxa̱a̱ (Lev. 15:19, 25). Ikha jngóo a̱ʼgu̱ bugi̱ raʼkháa i̱ndó niʼniún nandii, mbáa ma̱ngaa nikumu̱ún dí na̱nguá eñún kuyáá ga̱jma̱a̱ dí ragíʼdoo numuu (Mar. 5:26).
6. Xú káʼnii niguma thanáá a̱ʼgu̱ bi̱ niʼniuu nandii mbiʼ rá.
6 A̱ʼgu̱ bi̱ xtáa ramínúuʼ nindoo dí Jesús maʼni thanuu, mú na̱nguá niʼthúu̱n mbájmbu. Náá numuu rá. Mbáa niti̱yu̱u̱ʼ ga̱jma̱a̱ numuu nandii dí gíʼdoo o mbáa nimíñuu dí Jesús maríyu̱u̱ʼ numuu dí ragíʼmaa maxtáa náa kúwá mbaʼin xa̱bu̱, ikha jngóo i̱ndó nigujtuun xtíñuu ga̱jma̱a̱ ndiʼyoo gajkhun dí maguma thanáá (Mar. 5:27, 28). Xúʼko̱ má nirígá, numuu dí niguma thanáá. Ikhú Jesús nirajxi̱ tsáá nagujtun xtíñuu ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱ niʼthí dí ikhaa nigujtuun. Ndiéjunʼ niʼni Jesús rá.
7. Ndiéjunʼ niʼni Jesús ga̱jma̱a̱ numuu a̱ʼgu̱ rá. (Marcos 5:34.)
7 Jesús ndiʼyoo dí a̱ʼgu̱ “nimíñuu wéñuuʼ rí asndu niguáʼaan”, ikha jngóo niʼthúnʼ ga̱jma̱a̱ gamajkhu ma̱ngaa ga̱jma̱a̱ ajngáa wabaʼ (Mar. 5:33). Asndu niʼthúu̱n “wáxioʼ” índo̱ Jesús niʼthí xígi̱, nisngájma dí nandoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ raʼkháa i̱ndó ndaʼyamajkuu (atraxnuu Marcos 5:34). Káaʼ mbá miʼtsu xígi̱ dí náa Biblia naʼthí rí Jesús naʼthúu̱n wáxioʼ mbáa a̱ʼgu̱. Mbáa niʼthúu̱n xígi̱ numuu dí ndiʼyoo rí “nimíñuu wéñuuʼ rí asndu niguáʼaan”, mbáa a̱ʼgu̱ ra̱ʼkhá tháan nidxuu. Á mu dí Jesús na̱nguá niʼthúu̱n ga̱jma̱a̱ ajngáa wabaʼ, mbáa maguma thanáá má, mú mbáa maku̱mu̱u̱ rí raʼkhí dí niʼni. Ikha jngóo Jesús raʼkháa i̱ndó niʼni thanuu ma̱ngaa nimbáyúu mbaʼyoo dí Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí ra̱ʼkhá tháan eyóoʼ kaʼyoo.
8. Xú káʼnii nixtáa mbáa ndxájulú bi̱ na̱ʼkha̱ náa Brasil rá.
8 Dí mbiʼi xúgi̱, tikhuun xa̱bi̱i̱ Dios naʼniuu nandii dí naʼni makuwá ngíná ga̱jma̱a̱ naʼni maku̱mu̱ún dí raguáʼdáá numún. Guʼyáá dí nigíʼnuu mbáa precursora regular bi̱ xtáa náa Brasil, bi̱ mbiʼyuu Renata.a Índo̱ nigumaa na̱nguá gíʼdoo rajkhúu ga̱jma̱a̱ ñawún xti̱yu̱u̱ʼ. Ikhaa naʼthí: “Náa escuela ra̱ʼkhá tháan nini gínún ga̱jma̱a̱ nithu̱nʼ ajngáa dí niʼni gawúnʼ ma̱ngaa nguáná asndu bi̱ kañún nini maku̱mu̱u̱ dí ragúʼdoo numuʼ”.
9. Ndiéjunʼ nimbáyúu Renata mu mbaʼyoo dí Jeobá nandoo kaʼyoo rá.
9 Ndiéjunʼ nimbáyúu Renata rá. A̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa congregación ndrígóo nixnáá tsiaki̱i̱, ga̱jma̱a̱ nimbayíí mu mbaʼyaminaʼ xó má eʼyoo Jeobá. Ikhaa naʼthí: “Á mu naniraʼmáʼ náa mbá lista mbiʼñún xúgíinʼ a̱ngiu̱lú bi̱ nimbáyuʼ, ¡nditháan xámboʼ! Naxnáa núma̱aʼ Dios ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱nʼ numuu dí naxniúʼ a̱ngiu̱lú bi̱ ra̱ʼkhá tháan nandún kuyoʼ”. Xígi̱ kaʼnii Renata ni̱jkha̱nú ndiʼyoo dí Jeobá ra̱ʼkhá tháan nandoo kaʼyoo.
10. Ndiéjunʼ xkujndu nigiʼdoo María Magdalena ga̱jma̱a̱ káʼnii niʼni maku̱mu̱u̱ xá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
10 Guʼyáá xóo Jesús nimbáyúu María Magdalena. Ikhaa nigiʼdiin mbá juwiin giñán xkawi̱i̱nʼ (Luc. 8:2). Giñán xkawi̱i̱nʼ nini dí ni xánindxu̱u̱ mbáa májánʼ a̱ʼgu̱ ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ na̱nguá nindúún gúyáá. Ra̱ʼkhá tháan nimínuuʼ, mbáa nimíñuu ma̱ngaa nindxa̱ʼwa̱mínáʼ dí nimbáa tsíyoo gáʼyoo ga̱jma̱a̱ nimbáa xándoo mambáyúu. Mú Jesús niʼni kríyáaʼ náa giñán xkawi̱i̱nʼ ga̱jma̱a̱ María Magdalena nigi̱ʼdu̱u̱ nijkha kidxuuʼ. Xígi̱ Jesús nimbáyúu mbaʼyoo dí ra̱ʼkhá tháan gíʼdoo numuu náa Dios. Guʼyáá dí Jesús niʼni xóó ga̱jma̱a̱ numuu.
Ndiéjunʼ niʼni Jesús mu mambáyúu María Magdalena mbaʼyoo dí gíʼdoo numuu náa Dios rá. (Atayáá kutriga̱ 10 ga̱jma̱a̱ 11.)
11. Ndiéjunʼ niʼni Jesús mu masngájmuu María Magdalena dí Jeobá ra̱ʼkhá tháan eyoo kaʼyoo rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
11 Jesús niʼthúu̱n María Magdalena dí maʼga̱ ga̱jma̱a̱ náa ni̱jkha̱ raʼtáraʼa.b Ikhaa jngóo niʼdxawuun xúgíʼ dí Jesús nijkha raʼsngáa. Ma̱ngaa índo̱ Jesús nigabi̱i̱ nisngájmaminaʼ náa María Magdalena, ikhaa ninindxu̱u̱ timbáa bi̱ Jesús niʼtámíjná ga̱jma̱a̱, ma̱ngaa niʼthúu̱n dí maʼga̱ gáʼthúún apóstoles rí nigabi̱i̱. Xígi̱ nisngájmuu dí Jeobá ra̱ʼkhá tháan eyoo kaʼyoo (Juan 20:11-18).
12. Náá numuu dí Lidia nikumu̱u̱ dí tsíñún gúyáá rá.
12 Xó má María Magdalena, mbaʼin xa̱bu̱ numíniiʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí eʼwíinʼ tsíñún gúñún. Mbáa ndxájulú bi̱ xtáa náa España bi̱ mbiʼyuu Lidia naʼthí dí nákhá ru̱dúu̱ kaʼníí kaguewáan nindoo magrájka̱a̱. Maski ajndu na̱nguá má niʼni, mú Lidia narmáʼáan a̱jkiu̱u̱n dí nákha chíʼgíiʼ, ru̱dúu̱ na̱nguá nixmiéjunʼ kaʼyoo ma̱ngaa naʼthúu̱n ga̱jma̱a̱ ajngáa mijkoo. Lidia naʼthí: “Ikhúún i̱ndó nindoʼ dí eʼwíinʼ maʼndún kuyoʼ, mú niku̱mu̱ʼ dí nimbáa má xándoo gáʼyoo numuu dí ru̱dúʼ na̱nguá eyoo gáʼyoo”.
13. Ndiéjunʼ nimbáyúu Lidia mu mbaʼyoo dí gíʼdoo numuu náa Jeobá rá.
13 Índo̱ Lidia nigi̱ʼdu̱u̱ niʼnigajmaa Biblia, nixtiʼkhuu xóo nixtáa. Dí naʼtájkáan, dí naguxnuu Biblia ga̱jma̱a̱ dí a̱ngiu̱lú nimbayíí, nimbáyúu mbaʼyoo dí gíʼdoo numuu náa Jeobá. Ikhaa naʼthí: “A̱jmbio̱ʼ naʼthúnʼ dí ra̱ʼkhá tháan nandoo kaʼyoʼ, ga̱jma̱a̱ naʼthúnʼ dí májáanʼ xa̱bu̱ nindxu̱ʼ. Ma̱ngaa bi̱ nambájxu̱ʼ gajmíʼ nandún kuyoʼ”. Lá natatsaʼwamínáʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa bi̱ ndayóo maʼga̱nú mbaʼyoo dí gíʼdoo numuu náa Jeobá ráʼ. Ndiéjunʼ gátani̱ mu matambáyíí xá.
ATAYAMINAʼ XÓ MÁ JEOBÁ EʼYAAʼ
14. Ndiéjunʼ eʼsngúlú dí naʼthí náa 1 Samuel 16:7, ga̱jma̱a̱ numuu xóo eʼyulú Jeobá rá. (Atayáá ma̱ngaa kúgumaʼá “Ndíjkha dí Jeobá ndaʼyoo rí guáʼdáá numún xa̱bi̱i̱ rá.”)
14 Gármáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí Jeobá tséʼyulú xóo eyulú xa̱bu̱ numbaaʼ (atraxnuu 1 Samuel 16:7). Mbaʼin xa̱bu̱ nundxa̱ʼwa̱míjna̱ dí eʼwíinʼ guáʼdáá numún ga̱jma̱a̱ numuu xóo kiexu̱u̱n, dí guáʼdáá mbújkha̱a̱ o á mu nigún mitsidanʼ escuela. Mú Jeobá tséndxáʼwáminaʼ xúʼko̱. Ikha jngóo atayaminaʼ xó má Jeobá eʼyaaʼ raʼkháa xóo enii xa̱bu̱ numbaaʼ. Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ rá. Dí matraxnuu náa Biblia ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ bi̱ nikúwá ngíná, xóo Elías, Noemí ga̱jma̱a̱ Ana, atayáá xóo Jeobá nisngájmúún dí guáʼdáá numún. Ma̱ngaa ataniraʼmáʼ xóo Jeobá nisngájmaa ikháán dí nandoo kaʼyaaʼ. I̱mba̱ dí ma̱ndoo matani̱, nindxu̱u̱ dí mataʼyáʼ ndiéjunʼ eʼthí náa i̱yu̱lúʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí Jeobá nandoo kaʼyaaʼ.c
15. Náá numuu dí Jeobá niʼthúu̱n Daniel “Nindxa̱a̱ʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo wéñuuʼ numuu” rá. (Daniel 9:23.)
15 Xámbumaaʼ dí Jeobá ndaʼyoo rí xtaʼdáá numaaʼ numuu dí nariejún jmbu. Índo̱ profeta Daniel inuu maʼni 100 tsiguuʼ, nirígá mbiʼi dí nikumu̱u̱ dí néʼngo̱o̱ ga̱jma̱a̱ dí nikáwabaaʼ (Dan. 9:20, 21). Ndiéjunʼ niʼni Jeobá mu maxnáa tsiaki̱i̱ xá. Nikuʼmaa ángel Gabriel mu maʼthúu̱n dí niʼdxawun dí nitajkháan ga̱jma̱a̱ mu maʼthúu̱n: “Nindxa̱a̱ʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo wéñuuʼ numuu” (atraxnuu Daniel 9:23). Náá numuu dí Jeobá ndiʼyoo dí gíʼdoo wéñuuʼ numuu Daniel rá. Numuu dí niʼni rí májánʼ ga̱jma̱a̱ niwi̱ji̱ jmbu (Ezeq. 14:14). Dios niʼni dí magumaraʼmáʼ rígi̱ náa Ajngá rawuunʼ mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú (Rom. 15:4). Xúʼko̱ má Jeobá naʼdxawuun dí naratájkáan mangáanʼ ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo dí xtaʼdáá numaaʼ numuu dí natani̱ rí májánʼ ga̱jma̱a̱ nariejún jmbu náa ikhaa (Miq. 6:8, notas; Heb. 6:10).
16. Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu ma̱ta̱ya̱a̱ Jeobá xóo Anu̱lú bi̱ nandoo kaʼyaaʼ rá.
16 Atayáá Jeobá xóo Anu̱lú bi̱ nandoo kaʼyaaʼ. Jeobá tséʼyoo náa dí najngawa̱a̱n, ikhaa nandoo mambáyáaʼ (Sal. 130:3; Mat. 7:11; Luc. 12:6, 7). Mbaʼin xa̱bu̱ bi̱ nakumu̱ún dí na̱nguá guáʼdáá numún, nimbáñún dí mundxaʼwamíjna̱ rí Jeobá nandoo kaʼñún. Mbá xkri̱da, guʼyáá dí nigíʼnuu ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ xtáa náa España bi̱ mbiʼyuu Michelle, ikhaa nikumu̱u̱ dí na̱nguá gíʼdoo numuu ga̱jma̱a̱ dí nimbáa tsíyoo gáʼyoo, numuu dí ajmbio̱o̱ naʼni gawúunʼ ga̱jma̱a̱ ajngáa dí naʼthúu̱n. Ikhaa naʼthí: “Mámbá rí naku̱mu̱ʼ dí na̱nguá gúʼdoo numuʼ, naniminaʼ mandxaʼwáminaʼ dí Jeobá kayáruʼun, nandoo kaʼyoʼ ga̱jma̱a̱ nañewu̱u̱n” (Sal. 28:9). Ga̱jma̱a̱ Lauren mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ xtáa náa Sudáfrica, nandxa̱ʼwáminaʼ: “Á mu Jeobá ni̱ʼkha̱ kañún náa ikhaa, naniñuʼ maxtáa náa nijniun asndu naniñuʼ masngúún eʼwíinʼ. Nandoo gáʼthúu̱n dí ikhaa ndaʼyoo dí gúʼdoo numuʼ” (Os. 11:4).
17. Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ dí Jeobá gajkhun nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ rá. (Salmo 5:12; atayáá ma̱ngaa xtiʼkhuu.)
17 Atayáá dí Jeobá gajkhun nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ (atraxnuu Salmo 5:12).d David niʼthí dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n Jeobá nindxu̱u̱ xóo escudo mba̱a̱ dí nañewu̱u̱n xa̱bu̱ jmbiin. Dí ma̱ta̱ya̱a̱ dí Jeobá gajkhun nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ ga̱jma̱a̱ dí ikhaa nambáyaaʼ, maxnáa tsiaki̱i̱ índo̱ gákuma̱a̱ʼ dí na̱nguá xtaʼdáá numaaʼ. Mú xú káʼnii gátayaa dí Jeobá nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ rá. Xó má ndiʼyáá, náa Ajngá rawuunʼ naʼtháanʼ dí nandoo kaʼyaaʼ, ma̱ngaa najmiuu anciano, bi̱ nambájxa̱a̱ʼ gajmiáanʼ ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú mu muni̱ marmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí xtaʼdáá numaaʼ náa ikhaa. Mú ndiéjunʼ gátani̱ índo̱ eʼwíinʼ gúxnáá tsiaki̱i̱ rá.
Índo̱ nduʼyáá dí Jeobá nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú nambáyulú mu xákumulú dí raguáʼdáá numulú. (Atayáá kutriga̱ 17).
18. Ndíjkha gíʼmaa matanimba̱a̱ʼ dí nutháán bi̱ nuxnáa tsiaki̱i̱ rá.
18 Á mu a̱ngiu̱lú bi̱ nuniʼníiʼ ga̱jma̱a̱ nandún kuyáá nutha̱a̱nʼ dí májánʼ ga̱jma̱a̱ numaaʼ, xátatsaʼwamínáʼ dí ragájkhun dí nuthi, gármáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí Jeobá ma̱ndoo majmiuu a̱ngiu̱lú buʼko̱ mu mutha̱nʼ dí nadxuu a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ. Michelle bi̱ niʼthá ga̱jma̱a̱ numuu náa kutriga̱ dí nijngoo naʼthí: “Maski má naʼniuu gakhi̱i̱ manimbo̱ʼ, mu mañu mañuu ejkhá ra̱yo̱o̱ dí nindxu̱u̱ gajkhun dí nutunʼ índo̱ nuxnuʼ tsiaki̱i̱ numuu dí Jeobá nandoo dí manimbo̱ʼ dí ikhiin nuthi”. Ancianos mangiin nimbayíí ndxájulú mu mbaʼyoo dí Jeobá nandoo kaʼyoo. Dí xúgi̱ nindxu̱u̱ precursora ma̱ngaa xtáa asndu náa goʼwóo nayambáá náa Betel.
19. Ndíjkha ma̱ndoo ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí xtaʼdáá wéñuuʼ numaaʼ náa Jeobá rá.
19 Jesús niʼsngúlú dí Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí ra̱ʼkhá tháan exmiéjunʼ kaʼyulú (Luc. 12:24). Ikha jngóo ma̱ndoo ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí xtaʼdáá wéñuuʼ numaaʼ náa Jeobá. ¡Nditháan xámbumaaʼ rígi̱! Ma̱ngaa atani̱ xó má eʼngo̱o̱ mu matambáñún eʼwíinʼ mbu̱ya̱a̱ dí guáʼdáá numún náa Dios.
AJMÚÚ 139 Natayaminaʼ náa numbaaʼ nuxi̱ʼ ráʼ.
a Nixtiʼkhuu mbiʼñún tikhun.
b María Magdalena nindxu̱u̱ mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ nijkha kidxuuʼ Jesús ga̱jma̱a̱ nijmuu rí gíʼdoo mu mambáyúu ma̱ngaa mu mambáñún apóstoles (Mat. 27:55, 56; Luc. 8:1-3).
c Mbá xkri̱da, atayáá capítulo ndrígóo libro Acerquémonos a Jehová ga̱jma̱a̱ atraxnuu textos ma̱ngaa dí naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu “Dudas” dí na̱ʼkha̱ náa libro Textos bíblicos para la vida cristiana.
d Salmo 5:12: “Ikháán matani̱ tsajkurámiinʼ bi̱ nuni̱ rí jmbu, Jeobá, ga̱jma̱a̱ numuu rí nitandriguíin, ikháán matie̱wu̱u̱n xóo mbá escudo rí mba̱a̱”.