Matadalan ba katuas eskola nian
IHA kongregasaun ida-idak, katuas ida simu knaar atu tau matan ba Eskola Serbisu Kristaun nian. Se ita mak simu knaar neʼe, ita presiza hatudu laran-manas kona-ba eskola neʼe no buka dalan atu ajuda estudante ida-idak hodi kongregasaun bele hetan buat diʼak husi eskola neʼe.
Parte importante ba ita-nia knaar neʼe mak atu dirije Eskola Serbisu Kristaun nian semana-semana. Hanoin-hetan katak rona-naʼin barak neʼebé tuir reuniaun neʼe laʼós deʼit estudante sira neʼebé simu ona knaar iha eskola, maibé iha mós ema seluk. Entaun, ita presiza halaʼo eskola neʼe iha dalan neʼebé bele ajuda kongregasaun tomak, hodi bele ajuda no book sira atu kumpre objetivu ida ka rua husi eskola neʼe neʼebé hakerek iha pájina 5 toʼo 8 iha livru neʼe.
Hatudu interese ba estudante hotu, inklui sira neʼebé iha knaar atu lee, fó diskursu hanesan drama kiʼik, no hatoʼo diskursu ba kongregasaun. Ajuda sira atu hatene katak sira laʼós deʼit halaʼo knaar ida, maibé neʼe mak oportunidade diʼak ba sira atu laʼo ba oin hodi serbí Jeová. Tuir loloos, estudante sira rasik mak presiza hakaʼas an atu laʼo ba oin. Maibé, ita mós presiza ajuda sira komprende pontu konsellu no oinsá atu uza pontu sira-neʼe. Atu bele ajuda sira, ita presiza rona didiʼak ba diskursu ida-idak hodi ita bele fó konsellu neʼebé diʼak.
Hahú no ramata eskola neʼe tuir oras. Bainhira ita rasik koʼalia, ita bele hatudu ezemplu diʼak hodi la liu oras. Se estudante ida nia diskursu liu ona tempu, ita ka ema neʼebé ajuda ita tenke halo sinál ida. No estudante neʼe tenke para kedas bainhira nia koʼalia tiha fraze neʼebé nia hatoʼo daudaun no tun husi plataforma. Se ita haree katak eskola neʼe halaʼo hodi liu ona tempu, karik ita rasik presiza habadak ita-nia komentáriu sira, no depois reuniaun hotu tiha mak ita bele koʼalia ho irmaun neʼe kona-ba ninia diskursu.
Kuandu ita tuir reuniaun, ita rasik tenke halaʼo eskola neʼe. Maibé se ita la iha, katuas seluk neʼebé grupu katuas nian hili ona mak sei troka fali ita. No se ita presiza ajuda atu prepara programa eskola nian, ka hakerek no fahe surat-tahan ba knaar sira, ka buka ema atu hatoʼo fali ema ruma nia knaar, karik grupu katuas nian bele hili atan ba kongregasaun ida atu ajuda ita kona-ba neʼe.
Hola parte iha eskola neʼe. Fó laran-manas ba haklaken-naʼin hotu hodi hola parte iha eskola neʼe. Ema neʼebé mai tuir beibeik reuniaun sira bele hola parte se sira fiar Bíblia nia hanorin no moris tuir matadalan sira ba ema kristaun. Bainhira ema ida fó-hatene katak nia hakarak atu tama eskola neʼe, diʼak atu gaba nia ho laran. Se ema neʼe seidauk sai haklaken-naʼin ida, ita nuʼudar katuas eskola nian tenke koʼalia ho nia kona-ba kritériu ba sira neʼebé tuir eskola neʼe. Diʼak liu koʼalia ho nia hamutuk ho ema neʼebé estuda Bíblia ho nia (ka hamutuk ho ninia inan ka aman neʼebé fiar-naʼin). Kritériu sira-neʼe hanesan ho kritériu ba ema neʼebé hakarak atu sai haklaken-naʼin. Ita bele hetan kritériu sira-neʼe iha livru Diorganisasi untuk Melakukan Kehendak Yehuwa iha pájina 79 toʼo 82. Haree didiʼak se ema hotu neʼebé tuir eskola neʼe iha ona naran iha ita-nia lista ka lae.
Lista ba pontu konsellu nian. Estudante ida-idak bele hetan lista neʼe iha ninia livru eskola nian iha pájina 79 toʼo 81. No kór ida-idak iha lista neʼe hatudu katak sira neʼebé iha knaar atu lee bele uza pontu konsellu husi 1 toʼo 17. Ba diskursu neʼebé halo hanesan drama kiʼik, ita bele uza pontu konsellu hotu, só deʼit pontu 7, 52, no 53 mak labele uza. No diskursu neʼebé hatoʼo ba kongregasaun, ita labele uza pontu konsellu hanesan 7, 18, no 30, maibé sira seluk hotu ita bele uza.
Bainhira ema simu knaar atu halo pontu konsellu ida, katuas eskola nian tenke tau data ho lapis iha kaixa neʼebé dehan “Data hahú” neʼebé iha pontu konsellu ida-idak nia sorin iha estudante nia livru. Bainhira estudante ida halo tiha ona ninia knaar, husu nia mesamesak se nia halo ona treinu neʼebé iha lisaun nia rohan husi pontu konsellu neʼe ka lae. Se nia halo tiha ona, tau marka ida iha kaixa neʼebé dehan “Treinu”. Se estudante presiza halo fali pontu konsellu ida, la presiza hakerek razaun ruma iha lista pontu konsellu nian; husik mamuk deʼit fatin neʼebé dehan “Data ramata”. Maibé se nia prontu ona atu halo pontu seluk mak foin tau data iha fatin neʼe. Liután neʼe, iha pájina 82 husi livru neʼe, iha fatin mamuk iha liman karuk, hodi bele tau data ba situasaun neʼebé kumpre ona. Fatin atu tau data ba pontu konsellu no situasaun sira, iha fatin mamuk rua, neʼe hatudu katak estudante bele uza pontu konsellu no situasaun sira-neʼe ba dala rua. Iha programa eskola nian, estudante sira tenke lori sira-nia livru rasik.
Diʼak atu fó knaar ba estudante hodi halo deʼit pontu konsellu ida. Baibain, diʼak se halo pontu konsellu sira tuituir malu husi leten toʼo kraik. Maibé, se pontu konsellu balu la susar ba estudante ruma atu halo, ita bele husu sira atu estuda no treinu lisaun sira-neʼe mesak. Tuirmai, fó ajuda ba sira kona-ba pontu balu neʼebé ita sente katak bele ajuda sira hodi sai diskursu-naʼin ka mestre neʼebé diʼak.
Maski estudante ida hola parte iha eskola neʼe ba tinan barak ona, nia bele kontinua aprende buat barak tan hodi estuda no uza informasaun husi lisaun ida-idak. Se ita haree estudante ida presiza ajuda kona-ba lisaun ruma, diʼak atu hili pontu konsellu ida ba nia duké halo tuir deʼit lista husi leten toʼo kraik.
Fó konsellu. Bainhira ita atu fó konsellu, uza ezemplu no matadalan husi Bíblia. Hodi nuneʼe, estudante sira bele haree katak konsellu sira no dalan neʼebé ita fó konsellu ba sira sempre tuir matadalan husi Bíblia.
Keta haluha katak ita mak irmaun-irmán sira-nia “maluk serbisu-naʼin” ida. (2 Korinto 1:24) Hanesan ho sira, ita mós presiza hakaʼas an hodi sai diskursu-naʼin no mestre neʼebé diʼak. Entaun, ita presiza estuda livru Aprende husi Eskola Serbisu Kristaun nian no halo tuir pontu konsellu sira iha livru laran, hodi nuneʼe ema seluk bele halo tuir ita-nia ezemplu.
Nuʼudar ita halo ida-neʼe, hakaʼas an mós atu ajuda estudante sira hodi sai lee-naʼin, diskursu-naʼin, no mestre neʼebé diʼak. No atu bele hetan rezultadu diʼak, buka atu fó ajuda naran deʼit neʼebé estudante presiza hodi sira bele komprende pontu konsellu ida-idak, no komprende tansá mak pontu sira-neʼe importante, no mós hatene oinsá atu halo tuir. Livru neʼe bele ajuda ita atu halo buat sira-neʼe. Maibé, la toʼo atu lee deʼit liafuan sira iha livru neʼe. Diʼak liu atu esplika ideia husi pontu konsellu ida no hatudu oinsá atu halo tuir ideia sira-neʼe.
Se estudante ida halo pontu konsellu ruma ho diʼak, gaba nia. Esplika ba nia kona-ba oinsá mak nia kumpre pontu neʼe ho didiʼak no mós tansá mak ida-neʼe importante. Se nia presiza hadiʼa liután pontu balu, ita bele esplika ho momoos ba nia tansá nia presiza hadiʼa ida-neʼe. Koʼalia ho nia kona-ba oinsá mak nia bele halo ida-neʼe. Koʼalia nakloke no ho klaru, maibé hatudu nafatin laran-diʼak.
Susar ba ema barak atu koʼalia iha ema nia oin. Se ema ida sente katak diskursu neʼebé nia hatoʼo mak ladún diʼak, karik nia sei hanoin katak diʼak liu atu la halo tan diskursu. Entaun, diʼak ba ita atu banati-tuir Jesus nia ezemplu hodi ‘la halo tohar duʼut-kain ida neʼebé kleʼuk ona’ ka ‘hamate ahi-oan ida neʼebé besik atu mate’. (Mateus 12:20) Hanoin kona-ba estudante neʼe nia sentimentu bainhira ita atu fó konsellu ba nia. Haree se estudante neʼe foin tama eskola ka sai haklaken-naʼin ba tinan barak ona. Kuandu ita hatudu laran-diʼak no gaba sira husi laran, ida-neʼe bele book ema ka ajuda sira hakaʼas an hodi kumpre sira-nia knaar ho diʼak.
Hatudu respeitu ba estudante ida-idak. Roma 12:10 dehan: “Buka uluk atu hatudu respeitu ba malu.” Neʼe mak matadalan neʼebé diʼak duni ba katuas eskola nian! Se estudante ida mak idade boot liu fali ita, halo tuir konsellu iha 1 Timóteo 5:1, 2. Maski ema neʼe mak idade kiʼik ka boot, maibé se ita fó konsellu ho domin, nia mós sei prontu atu simu konsellu neʼe.—Provérbios (Amsal) 25:11.
Kuandu ita fó konsellu, ajuda estudante atu hanoin-hetan objetivu husi eskola neʼe. Ita-nia objetivu laʼós deʼit atu halo diskursu neʼebé diʼak hodi ema gaba ita ka atu bele muda ba pontu konsellu tuirmai. No mós ita-nia objetivu laʼós deʼit atu sai diskursu-naʼin ka mestre diʼak hodi ema seluk gosta. (Provérbios [Amsal] 25:27) Maibé, ita-nia hakarak mak atu uza ita-nia ibun neʼebé Jeová fó mai ita hodi hahiʼi Nia no ajuda ema seluk atu hatene no hadomi Nia. Ita simu treinu hodi ajuda ita atu halo didiʼak serbisu neʼebé hakerek iha Mateus 24:14 no 28:19, 20. Irmaun sira neʼebé hetan ona batizmu no neʼebé kumpre kritériu, ikusmai bele hetan knaar atu hatoʼo diskursu públiku no sai nuʼudar mestre neʼebé tau matan ba “Maromak nia bibi sira”.—1 Pedro 5:2, 3.
Fó laran-manas ba estudante sira atu lee nanis pontu konsellu neʼebé sira simu. Diʼak ba sira atu halo ida-neʼe kuandu sira foin simu knaar neʼe. Fó laran-manas ba sira hodi uza kedas pontu sira-neʼe bainhira sira prepara ba programa eskola nian, ka bainhira koʼalia halimar ho ema, ka fó komentáriu iha reuniaun sira, ka kuandu halo serbisu haklaken.
Fó knaar ba ema. Baibain, estudante sira tenkesér simu surat-tahan ba sira-nia knaar semana tolu antes sira halo knaar neʼe. Se bele, hakerek knaar sira iha surat-tahan hodi fó ba sira.
Diskursu balu karik iha informasaun atu hanorin kongregasaun, entaun tenke fó deʼit ba katuas kongregasaun atu halo. No diʼak atu hili sira neʼebé bele hanorin informasaun neʼe ho didiʼak. Ita mós bele fó knaar neʼe ba atan kongregasaun nian neʼebé hanorin ho diʼak.
Atu hatene diskursu ida-neʼebé mak fó ba irmaun no ida-neʼebé mak fó ba irmán, bele haree matadalan iha programa ba eskola nian. Se irmán mak barak liu fali irmaun sira, haree didiʼak hodi irmaun sira mós iha oportunidade atu fó diskursu sira, laʼós lee Bíblia deʼit.
Bainhira ita atu fó knaar sira, hanoin didiʼak uluk kona-ba ema ida-idak nia situasaun. Hanoin uluk se katuas ka atan ba kongregasaun ida iha knaar seluk atu halaʼo iha Reuniaun Serbisu nian iha kalan neʼe ka diskursu públiku iha semana neʼe. Hanoin mós se ita presiza fó knaar ba irmán ida no iha tempu hanesan ninia oan mós iha knaar, tanba karik nia tenke ajuda ninia oan neʼe. No haree toʼok se tópiku neʼe diʼak ba estudante ruma ka lae, liuliu se nia sei labarik ka seidauk hetan batizmu. Haree didiʼak se knaar neʼebé ita fó ba sira mak diʼak no tuir pontu konsellu neʼebé sira atu halo tuir.
Kuandu irmán sira simu knaar, baibain sira mak hili rasik situasaun ida hodi tuir matadalan iha pájina 78 no 82. Ita presiza hili ajudante ida ba nia, maibé nia mós bele aumenta ajudante ida tan. Se irmán ida hakarak hili atu uza ajudante neʼebé mak diʼak tuir situasaun ida, bele husik nia halo nuneʼe.
Klase seluk tan. Se estudante 50 liu mak hola parte iha eskola neʼe, ita bele deside atu uza fatin seluk hodi halaʼo diskursu balu. Ita bele halaʼo estudante nia diskursu hotu ka halaʼo diskursu rua ikus deʼit, hodi tuir kongregasaun ida-idak nia situasaun.
Se bele, diʼak atu uza katuas kongregasaun ida neʼebé bele fó konsellu ho diʼak atu tau matan ba klase ida-idak. Se presiza, atan ba kongregasaun ida neʼebé hanorin ho diʼak mós bele ajuda. Grupu katuas nian mak tenke hili irmaun sira neʼebé tau matan ba klase sira-neʼe. Katuas eskola nian presiza serbisu hamutuk ho irmaun sira neʼebé tau matan ba klase sira seluk, hodi nuneʼe sira bele ajuda estudante atu laʼo ba oin maski sira hatoʼo knaar iha klase primeiru ka seluk.
Klase atu aprende lee. Se grupu katuas nian deside katak ema barak iha kongregasaun laran presiza aprende lee iha língua neʼebé kongregasaun uza daudauk, ita bele arranja klase hodi hanorin oinsá atu lee no hakerek ka ajuda ema lee diʼak liután. Ita bele halaʼo klase espesiál neʼe iha tempu hanesan ho klase seluk iha Eskola Serbisu Kristaun nian.
Maibé, klase neʼe mós bele halaʼo iha tempu seluk. Karik ita presiza tempu barak tan atu fó ajuda ba sira. Tan neʼe, karik la toʼo se ita halaʼo deʼit klase neʼe hodi tuir tempu eskola nian. Katuas sira iha kongregasaun bele deside atu halo saida no bainhira mak tempu neʼebé diʼak atu halaʼo klase neʼe. Ita bele halo arranju atu hanorin grupu tomak ka hanorin ema ida-idak hodi tuir kongregasaun nia presiza.
Ita presiza hili ema neʼebé hanorin ho didiʼak. Ita bele fó knaar neʼe ba irmaun ida neʼebé lee no komprende didiʼak língua neʼe. Se la iha irmaun ida atu bele halaʼo knaar neʼe, katuas sira bele hili fali irmán ida neʼebé matenek no hatudu ezemplu diʼak. Nia tenke taka ninia ulun bainhira hanorin klase neʼe.—1 Korinto 11:3-10; 1 Timóteo 2:11, 12.
Ita bele hetan broxura Hakaʼas an atu aprende lee no hakerek iha língua oioin. Livru neʼe bele ajuda ema atu aprende lee no hakerek. Ita mós bele uza livru seluk, maibé ida-neʼe depende ba estudante sira-nia matenek atu lee. Bainhira haree estudante sira laʼo ba oin ona, fó laran-manas ba sira hodi bele hola parte iha Eskola Serbisu Kristaun nian.
Nuʼudar katuas eskola nian, ita bele halo buat barak hodi ajuda kongregasaun. Entaun, prepara didiʼak no tau matan didiʼak ba ita-nia knaar furak neʼe no haree ida-neʼe nuʼudar knaar husi Maromak.—Roma 12:6-8.