Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • bt kap. 7 p. 52-59
  • “Fó sai liafuan diʼak kona-ba Jesus”

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • “Fó sai liafuan diʼak kona-ba Jesus”
  • “Fó Sasin ho Didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun”
  • Subtítulu
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • “Sira neʼebé namkari” (Apóstolu 8:4-8)
  • “Fó mós kbiit neʼe ba haʼu” (Apóstolu 8:9-25)
  • “Señór komprende buat neʼebé Ita lee ka lae?” (Apóstolu 8:26-40)
  • Hakarak hatene?
    Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun (Estudu)—2024
  • Koʼalia hanesan baibain
    Hadomi Ema—Hanorin Ema
  • “Husik Jeová nia hakarak mak sai loos”
    “Fó Sasin ho Didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun”
“Fó Sasin ho Didiʼak kona-ba Maromak nia Ukun”
bt kap. 7 p. 52-59

KAPÍTULU 7

“Fó sai liafuan diʼak kona-ba Jesus”

Filipe hatudu ezemplu diʼak nuʼudar haklaken-naʼin

Bazeia ba Apóstolu 8:4-40

1, 2. Kuandu kontradór sira koko atu hapara serbisu haklaken, neʼe lori rezultadu saida?

KONTRADÓR sira komesa fó-terus ba ema Kristaun. Saul hahú “kontra makaʼas” kongregasaun Kristaun, no fraze neʼe iha língua orijinál signifika fó-terus iha dalan neʼebé aat tebes. (Após 8:3) Dixípulu hotu halai namkari, no haree hanesan Saul nia planu atu halakon kongregasaun Kristaun bele sai realidade. Maibé tanba ema Kristaun sira halai ba fatin oioin, buat furak ida akontese. Saida mak neʼe?

2 Ema Kristaun neʼebé halai namkari hahú “haklaken liafuan diʼak” iha fatin neʼebé sira halai bá. (Após 8:4) Imajina toʼok! Bainhira ema Kristaun hetan terus, neʼe la hapara serbisu haklaken, maibé neʼe ajuda liafuan diʼak atu habelar liután iha fatin barak. Hodi halo dixípulu sira halai namkari, loloos kontradór sira loke dalan ba ema barak liután iha fatin neʼebé dook atu rona liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun. Ita sei aprende oinsá ida-neʼe mós akontese iha tempu modernu.

“Sira neʼebé namkari” (Apóstolu 8:4-8)

3. (a) Filipe mak sé? (b) Tanbasá maioria ema barak iha Samaria seidauk rona liafuan diʼak, no saida mak Jesus hatete nanis kona-ba buat neʼebé sei akontese iha Samaria?

3 Filipe mós ida husi “sira neʼebé namkari”.a (Após 8:4; haree kaixa “‘Haklaken-naʼin’ Filipe”.) Nia halai ba Samaria, sidade neʼebé maioria ema barak seidauk rona kona-ba liafuan diʼak, tanba uluk Jesus fó avizu ba ninia apóstolu sira: “Keta tama ba ema Samaria nia sidade. Maibé bá buka deʼit bibi-malae neʼebé lakon husi umakain Izraél.” (Mt 10:5, 6) Maski nuneʼe, Jesus hatene katak ikusmai ema Samaria sei rona ba liafuan diʼak, tanba antes nia saʼe ba lalehan, nia hatete: “Imi sei sai haʼu-nia testemuña iha Jeruzalein, iha Judeia tomak no iha Samaria, no toʼo rai sira neʼebé dook liu iha mundu.”—Após 1:8.

4. Ema Samaria halo saida bainhira Filipe haklaken ba sira, no tanbasá sira halo nuneʼe?

4 Filipe haree katak ema barak iha Samaria “prontu ona” atu rona ba liafuan diʼak. (João 4:35) Ema barak neʼebé hela iha neʼebá gosta rona ba liafuan diʼak neʼebé nia fó sai. Tanbasá? Tanba ema Judeu lakohi iha ligasaun ho ema Samaria no sira odi ema Samaria. Maibé ema Samaria komprende katak liafuan diʼak mak ba ema hotu. Neʼe la hanesan ho ema Farizeu nia hanoin. Hodi haklaken ba ema Samaria ho laran-manas no la todan ba sorin, Filipe hatudu katak ninia hanoin la hanesan duni ho ema Farizeu nia hanoin. Tan neʼe ita la hakfodak kuandu ema Samaria barak rona didiʼak ba Filipe.—Após 8:6.

5-7. Bainhira ema Kristaun muda husi fatin ida ba fatin seluk, oinsá neʼe ajuda ema barak liután atu rona kona-ba lia-loos?

5 Hanesan iha tempu uluk, ohin loron kontradór sira labele hapara Maromak nia povu atu haklaken. Dala barak kuandu kontradór sira obriga ema Kristaun atu muda husi fatin ida ba fatin seluk, hanesan husi komarka ka nasaun ida, neʼe loke dalan ba ema barak liután atu rona kona-ba liafuan diʼak. Porezemplu, durante Funu Mundiál Segundu, Testemuña ba Jeová bele haklaken maski sira iha kampu-konsentrasaun Nazi. Ema Judeu ida neʼebé hasoru Testemuña sira iha neʼebá hatete: “Sira-nia aten-brani ajuda haʼu atu fiar metin katak sira-nia fiar bazeia duni ba Bíblia, no ikusmai haʼu mós sai Testemuña ida.”

6 Iha situasaun balu, kontradór sira hetan oportunidade atu rona no simu lia-loos. Porezemplu, kuandu Testemuña ida naran Franz Desch muda ba kampu-konsentrasaun iha Gusen, iha rai-Áustria, nia halaʼo estuda Bíblia ho komandante ida husi forsa SS. Sira kontente tebes, bainhira tinan barak liu tiha, sira hasoru malu fali iha reuniaun boot husi Testemuña ba Jeová, no komandante neʼe mós sai ona haklaken-naʼin!

7 Esperiénsia hanesan neʼe mós akontese bainhira ema Kristaun sira halai ba nasaun seluk. Porezemplu, maizumenus tinan 50 liubá, bainhira Testemuña sira tenke halai husi rai-Malavi ba rai-Mosambike, sira haklaken ho badinas ba ema iha neʼebá. Maski ikusmai ema kontra sira iha rai-Mosambike, maibé sira kontinua haklaken. Irmaun Francisco Coana hatete: “Maski dala barak polísia kaer ami tanba haklaken, maibé ema barak mak simu liafuan diʼak, tan neʼe ami fiar katak Maromak ajuda ami hanesan nia ajuda ona ema Kristaun sira iha tempu uluk.”

8. Problema polítiku no ekonomia lori impaktu saida ba serbisu haklaken?

8 Klaru katak laʼós deʼit tanba ema Kristaun hetan terus mak ema barak rona ba liafuan diʼak. Durante tinan barak, ema barak tenke muda ba fatin oioin tanba problema polítiku ka ekonomia, no neʼe loke dalan ba sira atu rona liafuan diʼak. Ema barak neʼebé halai husi nasaun neʼebé akontese funu no problema seluk, agora estuda Bíblia iha fatin neʼebé sira halai bá. Tanba ema sira-neʼe koʼalia língua neʼebé la hanesan, irmaun-irmán sira presiza haklaken ba sira iha sira-nia língua rasik. Ita rasik hakaʼas an atu haklaken ba ema “husi nasaun, suku, povu no língua hotu” ka lae?—Apok 7:9.

“Fó mós kbiit neʼe ba haʼu” (Apóstolu 8:9-25)

Simão neʼebé halo masonik hakbesik ba apóstolu hodi fó osan. Apóstolu tau ninia liman ba mane Kristaun ida nia kabaas. Iha kotuk, mane Kristaun ida kura labarik-feto no ema hotu haree kontente.

“Kuandu Simão haree katak ema neʼebé apóstolu sira tau ona liman simu espíritu santu, nia oferese osan ba apóstolu sira.”​—Apóstolu 8:18

9. Simão mak sé, no tanbasá nia interese ba buat neʼebé Filipe halo?

9 Filipe halo milagre barak iha Samaria. Porezemplu, nia kura ema defisiente no duni sai anju aat sira. (Após 8:6-8) Iha mane ida neʼebé admira tebes kona-ba milagre neʼebé Filipe halo. Ninia naran Simão, neʼebé halo masonik no ema barak mak respeitu tebes nia no dehan katak “mane neʼe mak Maromak nia Kbiit”. Maibé bainhira Simão haree Filipe halo milagre sira-neʼe, nia rekoñese katak neʼe mak kbiit neʼebé mai duni husi Maromak. No Simão sai fiar-naʼin. (Após 8:9-13) Maibé Simão nia motivu mak saida atu sai ema Kristaun?

10. (a) Pedro no João halo saida iha Samaria? (b) Bainhira Pedro no João tau liman ba dixípulu foun sira no sira simu espíritu santu, saida mak Simão halo?

10 Bainhira apóstolu sira rona katak ema barak liután iha Samaria rona ba lia-loos, sira haruka Pedro no João ba neʼebá. (Haree kaixa “Pedro uza ‘xave sira ba Ukun lalehan nian’”.) Bainhira toʼo tiha Samaria, apóstolu naʼin-rua neʼe tau liman ba dixípulu foun sira no sira ida-idak simu espíritu santu.b Bainhira Simão haree ida-neʼe, nia hakarak tebes atu buka-hatene. Nia hatete ba apóstolu sira: “Fó mós kbiit neʼe ba haʼu, atu nuneʼe ema hotu neʼebé haʼu tau liman bele simu espíritu santu.” Simão mós oferese osan ba sira tanba hanoin katak nia bele sosa ida-neʼe!—Após 8:14-19.

11. Pedro fó konsellu saida ba Simão, no saida mak Simão halo?

11 Pedro hatán kedas ba Simão: “Ó-nia osan-mutin sei lakon hamutuk ho ó, tanba ó hanoin katak ho osan mak ó bele hetan Maromak nia prezente neʼebé la presiza selu. Ó sei la sai parte iha serbisu neʼe tanba ó-nia laran la moos iha Maromak nia oin.” Tuirmai Pedro husu Simão atu arrepende an no halo orasaun hodi husu perdua. Pedro hatete: “Harohan ba Jeová atu nuneʼe nia bele fó perdua ba ó tanba ó-nia hanoin neʼebé aat iha ó-nia laran.” Simão laʼós ema aat, nia hakarak halo buat neʼebé loos, maibé iha tempu neʼebá nia iha hanoin neʼebé sala. Tan neʼe nia husu ba apóstolu sira: “Harohan ba Jeová tanba haʼu, atu nuneʼe buat hotu neʼebé imi koʼalia ona labele kona haʼu.”—Após 8:20-24.

12. Kristaun falsu toman atu halo saida hodi hetan pozisaun?

12 Konsellu neʼebé Pedro fó ba Simão mak nuʼudar avizu ba ema Kristaun ohin loron. Neʼe hanorin ita katak sala atu sosa ka faʼan pozisaun iha kongregasaun. Maski nuneʼe, Kristaun falsu barak toman atu halo ida-neʼe. Porezemplu, iha livru The Encyclopædia Britannica husi tinan 1878, hatete: “Bainhira ema hetan knaar nuʼudar Amu-Papa, haree hanesan sira selu osan atu hetan pozisaun neʼe. Ema barak mak la moe atu halo ida-neʼe no sira la subar ida-neʼe.”

13. Oinsá mak ema Kristaun bele proteje an husi hahalok faʼan ka sosa pozisaun iha kongregasaun?

13 Ema Kristaun tenke proteje an husi hahalok aat neʼe. Porezemplu, sira la koko atu hetan knaar liuhusi gaba ka fó prezente ba ema neʼebé kaer responsabilidade iha kongregasaun. Iha parte seluk, sira neʼebé kaer responsabilidade iha kongregasaun lakohi diskrimina ema neʼebé kiak no mós lakohi haree ema neʼebé riku mak diʼak liu. Situasaun rua neʼe mak sala. Tuir loloos, Maromak nia atan hotu tenke haree sira-nia an nuʼudar “ema neʼebé kiʼik liu” hodi husik Jeová nia espíritu santu mak hili sira atu halaʼo knaar ruma. (Lc 9:48, nota) Ema neʼebé sai parte ba Maromak nia organizasaun labele ‘buka glória ba sira-nia an rasik’.—Prov 25:27.

PEDRO UZA “XAVE SIRA BA UKUN LALEHAN NIAN”

Jesus hatete ba Pedro: “Haʼu sei fó ba ó xave sira ba Ukun lalehan nian.” (Mt 16:19) Neʼe katak sá? Hodi uza liafuan “xave sira”, Jesus hatudu katak Pedro sei loke odamatan koñesimentu nian no fó oportunidade ba grupu balu atu bele ukun ho Kristu. Bainhira mak Pedro uza “xave” sira-neʼe?

  • Pedro uza xave primeiru iha Pentekostes tinan 33 EC kuandu nia husu ema Judeu no ema neʼebé simu ona relijiaun Judeu nian atu arrepende an no hetan batizmu. Maizumenus ema naʼin-3.000 mak halo tuir no hetan esperansa atu sai liurai iha Maromak nia Ukun.—Após 2:1-41.

  • Lakleur depois Estevão mate, Pedro uza xave segundu. Iha momentu neʼebá, Pedro no João tau liman ba ema Samaria neʼebé mak foin hetan batizmu, no tuirmai dixípulu foun sira-neʼe simu espíritu santu.—Após 8:14-17.

  • Pedro uza xave terseiru iha tinan 36 EC. Iha tempu neʼebá, ema husi nasaun seluk neʼebé la hetan sirkunsizaun simu esperansa atu ukun hamutuk ho Jesus. Neʼe akontese kuandu Pedro haklaken ba Cornélio, ema primeiru husi nasaun seluk neʼebé la hetan sirkunsizaun no sai ema Kristaun.—Após 10:1-48.

“Señór komprende buat neʼebé Ita lee ka lae?” (Apóstolu 8:26-40)

14, 15. (a) Ema-boot husi Etiópia mak sé, no oinsá mak Filipe hasoru nia? (b) Saida mak ema-boot husi Etiópia halo kuandu rona tiha Filipe nia liafuan, no tanbasá mak ninia desizaun atu hetan kedas batizmu laʼós desizaun neʼebé ansi? (Haree nota-rodapé.)

14 Jeová nia anju dirije Filipe atu laʼo iha dalan husi Jeruzalein tun ba Gaza. Bainhira Filipe hasoru ema-boot ida husi Etiópia neʼebé lee hela “profeta Isaias nia livru ho lian makaʼas”, nia foin komprende tanbasá anju haruka nia atu laʼo liu husi dalan neʼe. (Haree kaixa “Sé mak ema-boot husi Etiópia?”.) Jeová nia espíritu book Filipe atu hakbesik ba mane neʼebé iha kuda-karreta leten, no nuʼudar nia halai iha kuda-karreta sorin, nia husu ba mane neʼe: “Señór komprende buat neʼebé Ita lee ka lae?” Mane neʼe hatán: “Oinsá mak haʼu bele komprende se la iha ema ida mak esplika mai haʼu?”—Após 8:26-31.

15 Ema-boot husi Etiópia neʼe konvida Filipe atu saʼe ba kuda-karreta. Imajina toʼok sira koʼalia ba malu ho laran-manas! Hanesan ema seluk, ema-boot husi Etiópia neʼe la hatene sé mak “bibi-malae” ka “atan” neʼebé temi iha Isaias nia profesia. (Isa 53:1-12) Maibé iha dalan, Filipe esplika ba nia katak profesia neʼe kumpre iha Jesus Kristu. Hanesan ema barak neʼebé hetan ona batizmu iha Pentekostes tinan 33 EC, ema-boot husi Etiópia mós simu ona relijiaun Judeu nian no hatene kedas saida mak nia tenke halo. Nia hatete ba Filipe: “Haree bá! Bee-lihun mak neʼe! Saida mak hanetik haʼu atu hetan batizmu?” Filipe fó batizmu kedas nia!c (Haree kaixa “Batizmu ‘iha bee-lihun’”.) Tuirmai, Jeová nia anju dirije Filipe atu halaʼo knaar foun hodi bá Asdod, no nia kontinua haklaken kona-ba liafuan diʼak iha neʼebá.—Após 8:32-40.

SÉ MAK EMA-BOOT HUSI ETIÓPIA?

Liafuan Gregu eunoúkhos bele refere ba mane neʼebé kapa ona no labele hetan oan, ka signifika katak ema-boot iha palásiu. Karik ema-boot iha palásiu neʼebé tau matan ba liurai nia feen no feen-kiʼik sira hetan ona kapa. Maibé neʼe la dehan katak ema-boot hotu hetan kapa, porezemplu ema-boot neʼebé tau matan ba liurai nia hemu ka liurai nia rikusoin tomak la presiza hetan kapa. Klaru katak ema-boot neʼebé Filipe fó batizmu mak ema hanesan neʼe, tanba nia tau matan ba liurai nia rikusoin. Ita bele dehan katak nia mak nuʼudar ministru finansas.

Ema-boot husi Etiópia mak ema neʼebé simu ona relijiaun Judeu nian no adora Jeová. Nia mós foin fila husi Jeruzalein atu halaʼo adorasaun. (Após 8:27) Tan neʼe ita bele dehan katak ema-boot husi Etiópia la hetan kapa, tanba Moisés nia Ukun-Fuan bandu mane sira neʼebé hetan kapa atu sai parte ba nasaun Izraél.—Deut 23:1.

BATIZMU “IHA BEE-LIHUN”

Oinsá mak ema Kristaun halo batizmu? Ema balu fiar katak ema bele hetan batizmu hodi fui ka hisik deʼit bee ba ulun. Maibé ema-boot husi Etiópia neʼe hetan batizmu “iha bee-lihun”. Bíblia dehan: “Filipe ho ema-boot neʼe tama ba bee”. (Após 8:36, 38) Se hisik ka fui deʼit bee ba ulun mak loos, neʼe katak ema-boot husi Etiópia la presiza hapara kuda-karreta atu bele batizmu iha bee neʼebé barak, bee uitoan deʼit mós toʼo ona. No karik nia mós lori hela bee uitoan iha ninia bee-fatin tanba nia halo viajen iha “rai-fuik maran”.—Após 8:26.

Tuir disionáriu A Greek-English Lexicon, neʼebé Liddell no Scott mak hakerek, liafuan Gregu baptízo neʼebé tradús nuʼudar “batizmu” signifika “hatama ka hoban” ba bee laran. Istória seluk iha Bíblia mós apoia ideia neʼe. João 3:23 hatete katak “João mós fó batizmu iha Enom besik Salim, tanba iha neʼebá iha bee barak”. Nuneʼe mós, bainhira Jesus hetan batizmu, Bíblia dehan katak: “Jesus sai kedas husi bee laran no nia haree lalehan nakloke.” (Mc 1:9, 10) Tan neʼe ema Kristaun loos hetan batizmu hodi hatama isin-lolon tomak ba bee laran.

16, 17. Ohin loron, oinsá mak anju sira envolve iha serbisu haklaken?

16 Ohin loron ema Kristaun mós iha priviléjiu atu halaʼo serbisu neʼebé uluk Filipe halo. Dala barak sira haklaken ba ema iha situasaun neʼebé la formál, hanesan bainhira sira halo viajen. Esperiénsia barak hatudu katak bainhira sira hetan ema neʼebé hakarak simu lia-loos, neʼe laʼós tanba sira-nia hakaʼas an rasik. Bíblia dehan katak anju sira mak dirije serbisu haklaken, atu nuneʼe ema husi ‘rai, nasaun, suku, língua, no povu hotu’ bele rona kona-ba liafuan diʼak. (Apok 14:6) Jesus fó-hatene nanis katak anju sira sei ajuda atu dirije serbisu haklaken. Iha ilustrasaun kona-ba trigu no duʼut aat, Jesus dehan katak durante tempu koʼa nian ka iha mundu neʼe nia rohan, “serbisu-naʼin neʼebé koʼa mak anju sira”. Nia mós dehan katak anju sira-neʼe sei “haketak ema hotu neʼebé halo ema seluk sidi no mós ema neʼebé halo aat husi ninia Ukun”. (Mt 13:37-41) Iha tempu neʼebé hanesan, Jeová uza anju sira atu halibur ema neʼebé iha esperansa atu bá lalehan, no tuirmai “ema-lubun boot” husi “bibi-malae seluk” neʼebé Jeová hakarak dada ba ninia organizasaun.—Apok 7:9; João 6:44, 65; 10:16.

17 Ita bele hatene katak neʼe akontese duni tanba ema balu neʼebé ita hasoru iha haklaken-fatin dehan katak sira foin halo orasaun atu husu ajuda. Hanoin toʼok ezemplu kona-ba haklaken-naʼin rua neʼebé haklaken hamutuk ho labarik ida. Kuandu haklaken-naʼin sira-neʼe hakarak deskansa, labarik neʼe husu atu haklaken tan ba uma tuirmai, no labarik neʼe bá mesak atu dere odamatan! Bainhira feto joven ida loke odamatan, haklaken-naʼin rua neʼe bá atu koʼalia ho feto neʼe. Feto neʼe esplika katak nia foin halo orasaun atu ema ruma bele ajuda nia komprende Bíblia. Ikusmai nia mós estuda Bíblia!

Feen-laʼen neʼebé haklaken hakbesik ba uma ida no iha laran feto ida halo daudaun orasaun.

“Maromak, favór ajuda haʼu koñese Ita-Boot”

18. Tanbasá mak ita presiza hafolin priviléjiu atu haklaken?

18 Nuʼudar parte ba kongregasaun Kristaun, Ita iha priviléjiu atu serbisu hamutuk ho anju sira atu haklaken ba ema barak liu fali tempu uluk. Ita hakarak kontinua hafolin priviléjiu neʼe. Bainhira Ita haklaken ho badinas, Ita sei hetan ksolok boot tanba kontinua “fó sai liafuan diʼak kona-ba Jesus”.—Após 8:35.

“HAKLAKEN-NAʼIN” FILIPE

Filipe bá Samaria kuandu Kristu nia dixípulu sira halai namkari tanba ema fó-terus. Nia fó sai ba grupu administradór kona-ba buat neʼebé akontese iha Samaria, tan neʼe “kuandu apóstolu sira iha Jeruzalein rona katak ema iha Samaria simu ona Maromak nia liafuan, sira haruka Pedro no João bá hasoru sira”. Rezultadu mak dixípulu foun sira simu espíritu santu hodi la selu.—Após 8:14-17.

Filipe tuur iha kuda-karreta hamutuk ho ema-boot husi Etiópia.

Depois akontesimentu iha livru Apóstolu kapítulu 8, Filipe nia naran temi dala ida tan, neʼe mak maizumenus tinan 20 liutiha husi dala primeiru neʼebé Filipe haklaken iha Samaria. Iha tempu neʼebá, Paulo no ninia maluk laʼo daudaun bá Jeruzalein, neʼe mak Paulo nia viajen misionáriu terseiru. Sira toʼo iha Tolome. Lucas hatete: “Loron tuirmai ami sai husi neʼe no toʼo iha Sezareia. Ami bá Filipe nia uma, nia mak haklaken-naʼin ba liafuan diʼak, nia mós ema ida husi ema naʼin-hitu neʼebé apóstolu sira hili, no ami hela ho nia. Nia iha oan-feto naʼin-haat neʼebé fó sai profesia no sira sei klosan hela.”—Após 21:8, 9.

Haree hanesan Filipe hela iha área neʼebá no nia harii ona família. Ita bele aprende husi liafuan “haklaken-naʼin” neʼebé Lucas uza ba Filipe. Iha Bíblia, liafuan neʼe refere ba ema neʼebé husik hela ninia hela-fatin no bá área neʼebé ema seidauk haklaken liafuan diʼak. Filipe nafatin laran-manas kona-ba serbisu haklaken. No tanba ninia oan-feto naʼin-haat fó sai profesia, klaru katak Filipe hanorin ninia família atu hadomi no serbí Jeová.

a Nia laʼós apóstolu Filipe, maibé nia mak Filipe neʼebé temi iha livru neʼe, iha Kapítulu 5. Nia mak ida husi mane naʼin-hitu neʼebé “iha naran diʼak”, neʼebé apóstolu sira hili atu organiza hodi fahe hahán ba feto-faluk sira iha Jeruzalein neʼebé koʼalia língua Gregu no Ebraiku.—Após 6:1-6.

b Iha tempu neʼebá, baibain dixípulu foun sira simu espíritu santu iha tempu neʼebé sira hetan batizmu. Neʼe loke dalan ba sira atu iha esperansa hodi ukun nuʼudar liurai no amlulik hamutuk ho Jesus iha lalehan. (2 Kor 1:21, 22; Apok 5:9, 10; 20:6) Maibé iha situasaun neʼe, dixípulu foun sira hetan espíritu santu laʼós bainhira sira hetan batizmu. Dixípulu foun sira-neʼe simu espíritu santu no kbiit atu halo milagre bainhira apóstolu Pedro no João tau liman ba sira.

c Ninia desizaun atu hetan batizmu laʼós foti ho ansi. Tanba nia simu ona relijiaun Judeu nian, nia iha ona koñesimentu kona-ba Eskritura sira inklui profesia kona-ba Mesias. Agora nia komprende ona kona-ba Jesus nia knaar atu kumpre Maromak nia hakarak, tan neʼe nia bele hetan kedas batizmu.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe