Funu no konflitu afeta ita hotu
“Ohin loron, funu no konflitu aumenta barak liután se kompara ho tempu neʼebé Funu Mundiál Segundu akontese. Ema naʼin-biliaun rua ka porsentu 25 husi mundu nia populasaun mak hela iha área konflitu.”
Vise ba Sekretáriu-Jerál husi Nasoins Unidas Amina J. Mohammed, 26 Janeiru 2023.
Funu no konflitu bele akontese derrepente iha fatin neʼebé ita nunka espera. Bainhira funu akontese iha fatin ida, neʼe mós bele afeta ema neʼebé hela dook husi fatin neʼe. No kuandu funu para, rezultadu aat husi funu nafatin afeta ema nia moris ba tempu kleur. Hanoin toʼok ezemplu balu tuirmai:
Rai-hamlaha. Relatóriu ida husi Programa Ai-han Mundiál (PAM) hatete: “Funu mak razaun boot liu tanbasá mosu rai-hamlaha. Ema barak la iha hahán natoon tanba hela iha fatin neʼebé akontese funu no konflitu.”
Problema saúde fíziku no mentál. Bainhira iha posibilidade atu funu akontese iha fatin ida, neʼe bele halo ema iha fatin neʼe sai estrese no laran-taridu. Ema neʼebé hela iha área konflitu bele hetan kanek no mós kona moras mentál. Triste mak sira labele hetan tratamentu médiku neʼebé sira presiza.
Lakon hela-fatin. Ajénsia husi Nasoins Unidas ba Refujiadu sira hatete katak toʼo fulan-Setembru 2023, iha ema naʼin-millaun 114 iha mundu tomak neʼebé tenke husik sira-nia hela-fatin. Funu no konflitu mak razaun boot liu tanbasá ida-neʼe akontese.
Problema ekonomia. Baibain funu hamosu problema ekonomia, porezemplu sasán no hahán sai karun liu. Ema mós hasoru susar tanba governu gasta osan barak ba militár duké ba setór saúde no edukasaun. No kuandu funu para, presiza osan barak tebes atu hadiʼa fali buat hotu.
Problema ambiente. Ema hasoru susar bainhira funu estraga ambiente hodi halo bee, ár, no rai sai foʼer. Neʼe bele hamosu problema saúde oioin, no kuandu funu para, ema nafatin bele hetan kanek ka mate tanba bomba minas neʼebé ema hakoi iha rai.
Klaru katak funu estraga buat barak no gasta osan barak.