Manompo i Andrianagnahare “Manan-karena Famindram-poy” Tika

1. Ndaty manao akore ty va’e ho avy an-tsaintikagne ao naho vaho maharey tihoe mamindra fo?

NDATY manao akore ty va’e ho avy an-tsaintikagne ao naho vaho maharey tihoe mamindra fo? Va’e ho ndaty raike soa fagnahy, bey hatea, mitretré naho matarike. Ndra ka i Samaritana soa fagnahy nitantarae i Jesosỳ. ‘Niferegnesa’ o lahilahy hafa firenena iohoe i Jiosy raike nitafihe ty dahaloy. Nitretréze’e ka i Jiosy naratsey sady nikarakarae’e aman-katea. (Lioka 10:29-37) Mampianatse antika miomba ty famindram-po, i toetse fanjaka i Andrianagnaharentikagneỳ, o fagnoharagne iohoe. Fomba isehoa ty hatea’e o toetse iohoe, sady maro ty fomba ampisehoa’e izay amantika isan’andro.

2. Akore ty fomba hafa isehoa ty famindram-po?

² Faie misy fomba hafa ka azo ty ndaty raike ampisehoagne tie mamindra fo reke. Agnisa izay tihoe tsy magnasaze ty ndaty raike naho misy anto’e toko’e hanoagne izay. Naho ty tena maregne, le hoe izay ty raha atao i Jehovah amantikagne. Hoe ty mpanao salamo: “Tsy mamale antikagne mifanandrife amy ty hakeo nanoentikagne reke.” (Sal. 103:10) Faie kindraike ty Jehovah, le va’e handilo mafe ty ndaty raike nanao fahotagne.

3. Ino ty fagnonteneagne hodinehentikagne ato?

³ Handineke ty fagnonteneagne telo retoa tikagne ato: Nagnino ty Jehovah ro mamindra fo? Mitombegne vao tihoe fampisehoagne famindram-po ty fandilovagne mafe ty ndaty raike? Ino ty hagnampe antika hamindra fo? Andao ho henteantika amy ty Saontsin’Andrianagnahare ao ty vale ireo.

NAGNINO TY JEHOVAH RO MAMINDRA FO?

4. Nagnino ty Jehovah ro mamindra fo?

⁴ Mamindra fo ty Jehovah satria bey hatea. Nirehafe i apostoly Paoly tamy ty taratasy nisorate’e tao fa “manan-karena famindram-po” ty Andrianagnahare. Nihazavae’e tamy izay tie noho ty famindram-pon’Andrianagnahare ro nahavy aze nagnomey fampitamagne o mpanompo’e tsy voririke voahosotseo mba hiaigne an-dagnitse agne. (Efes. 2:4-7) Faie tsy iareo avao ro anehoa’e famindram-po. Hoe ty Davida mpanao salamo: “Soa fagnahy amy ze kila ndaty ty Jehovah, sady trea amy ty asa ty fità’e iaby fa mamindra fo reke. (Sal. 145:9) Noho i Jehovah bey hatea, le mamindra fo reke naho fa mahavazoho anto’e hanoagne izay.

5. Akore ty nahaia i Jesosy tie tea mamindra fo ty Jehovah?

⁵ I Jesosy ro tena mahay tie tea mamindra fo ty Jehovah. Fa ela bey ty Jesosy ro niarake taman-dRae’e tan-dagnitse agne taloha ty niavia’e tan-tane etoy. (Ohab. 8:30, 31) Tsy indraike avao areke ty Jesosy ro nahatrea ty fomba nanehoan-dRae’e famindram-po tamo o ndatio. (Sal. 78:37-42) Mateteke ka ty Jesosy ro nirehake o toetsen-dRae’e fanjaka iohoe naho fa nampianatse.

6. Ino ty natao i Jesosy mba hagnampeagne antika hahatakatse fa tena mamindra fo ty Rae’e?

⁶ Nitreantika tamy i lahatsoratse taloha itoỳ, fa nirehake fagnoharagne raike miomba i anake nimontsoy ty Jesosy mba hagnampea’e antika hahatakatse ty habey ty famindram-po aseho i Jehovah. Niala tan-tragno amy iareo ao o ajalahy iohoe, le ‘nandanilany ty fanagna’e tamy ty filibagne.’ (Lioka 15:13) Nanegnegne reke naho fa tafara tatoy, le niambane sady niheregne amy iareo agne. Le akore ty nataon-drae’e? Hoe ty Jesosy: “Naho fa nitalaken-drae’e i reke mbe lavitsey, le niferenaigne aze ty rae’e sady nilay mbama’e mbeo. Le namihigne aze reke sady nagnoroke aze taman-katea.” Tsy mba nagnambanembane i ana-dahi’ey o rangahe iohoe. I reke aza le avy le nanao raha mba hampisehoagne tie namindra fo tamy i ana-dahi’ey naho namela ty helo’e sady nandrambe aze ho agnisa ty keleia’e indraike. Tena bey ty fahotagne nivita’e, faie namela aze ty rae’e satria tena nibebake reke. Manondro i Jehovah o rae bey famindram-po iohoe. Le vata’e manohigne fo ty fomba nampisehoa i Jesosy ty fahavognonan-dRae’e hamela heloke ze ndaty nanao fahotagne faie tena mibebake.​—Lioka 15:17-24.

7. Akore ty ampisehoa i Jehovah fa tena hendre reke naho fa mamindra fo?

⁷ Mamindra fo ty Jehovah satria tsy misy fetra’e ty fahendrea’e. Noho ze fahendrea’e zay, le tena mandineke soa reke naho fa manao raha. Rehafe ty Baiboly tie ty ‘fahendreagne’ boake ambone agne, le ‘bey famindram-po naho mamoa raha soa.’ (Jak. 3:17) Hay ty rae raike bey hatea tie mandrambe soa ty ana’e naho fa mamindra fo amy iareo reke. Hoe izay ka ty Jehovah. (Sal. 103:13; Isaia 49:15) Noho ty famindram-po’e ohatse ty nagnomea’e iareo raha tamaegne ndra tie tsy voririke aza iareo. Noho ty fahendrea i Jehovah tsy misy fetra’e areke ro mahavy aze mamindra fo naho fa mahavazoho anto’e toko’e hanoagne izay. Faie hai’e soa ty manahatsahatse ty famindram-po’e. Noho o fahendrea’e iohoe ka, le tsy hihoatse ty fetra ty famindram-po’e reke mba tsy hahavy aze hanjare hilefetse loatse.

8. Ino ty raha mila ataontika kindraike, le ino ty anto’e?

⁸ Akore zao naho misy mpanompon’Agnahare raike tena satrie’e ty ho raty findesam-batagne? Ino ty toko’e hataontika? Izao ty raha nampanorate i Jehovah i Paoly: ‘Ko mifandrambe sasa ama’e.’ (1 Kor. 5:11) Roahegne tsy ho agnisa ty fiangonagne areke ze ndaty manao fahotagne faie tsy mibebake. Ilaegne ty manao izay mba hiarovagne o fiangonagneo naho hahatreavagne tie manohagne ty fitsipy i Jehovah tika. Va’e ho sarotse amy ty ndaty ila’e ty hagneke tie porofo ty famindram-pon’Andrianagnahare o fandroahagneo. Faie tena maregne zay. Andao tika handineke ty anto’e irehafagne izay.

FANEHOAGNE FAMINDRAM-PO VAO TY FANDROAHAGNE TY NDATY RAIKE?

9-10. Nagnino tika ro mirehake tie fanehoagne famindram-po o fandroahagneo, arake ty Hebreo 12:5, 6? Mirehafa ohatse raike.

⁹ Tena malahelo tika naho fa maharey fitaliliagne am-pivoriagne agne tie “tsy Vavolombelo i Jehovah sasa” ty ndaty raike teantika. Va’e hieretseretse aza tika tie tena mete vao ty nandroahagne aze? Tena fanehoagne famindram-po vao o fandroahagneo? Eka. Fa nagnino? Satria fanehoagne fahendreagne naho famindram-po vaho hatea ty fandilovagne ty ndaty raike mila izay. (Ohab. 13:24) Hagnampe i ndaty voaroakey hiova naho hibebake vao ty fandroahagne aze? Ie. Maro amy ty ndaty nanao fahotagne lahibey ro nahatsapa tie ty fandroahagne iareo ro nagnampe iareo hahatsapa tie tena tsy mete ty raha natao iareo. Io ka ty nagnampe iareo hiova naho hiheregne amy i Jehovah.​—Vakio ty Hebreo 12:5, 6.

¹⁰ Dineho ty ohatse raike toy: Akore naho voamare ty mpiarake agnondry raike tie marare ty raike amy ty agnondri’e? Hai’e tie naho te hitsabo soa o agnondry marare iohoe reke, le tsy toko’e haharo’e amy i agnondry ila’ey reke fa mila avi’e. Tea miarake amy ty nama’e o agnondrio. Va’e ho sahiragne areke iareo naho fa sarahegne. Faie midika vao zay tie raty fagnahy i mpiarake agnondrỳ satria navi’e i agnondry mararey? Aha’a. Hai’e tie naho tsy manao izay reke, le hifindra amy i agnondry ila’ey i arete i agnondry raikeỳ. Miaro i agnondri’e ila’e rey areke ty famihagne i agnondry mararey.​—Ampitahao amy ty Levitikosy 13:3, 4.

11. a) Nagnino ty ndaty raike voaroake ro azo ampitoviegne amy i agnondry mararey? b) Ino ty raha azo o ndaty voaroakeo atao, le ino ka ty fagnampeagne azo iareo?

¹¹ Azo ampitoviegne amy i agnondry mararey ty ndaty raike voaroake. Ty anto’e, marare ara-pagnahy reke. (Jak. 5:14) Misy ndaty marare ila’e va’e hamindra aretegne amy ty ndaty hafa. Le hoe izay avao ka o ndaty marare ara-pagnahio. Mila avike areke iareo fa tsy aharo amo o fiangonagneo. Porofo ty hatea i Jehovah o mpanompo’e tsy mivalikeo ty fanoagne izay, sady va’e hagnampe i ndaty nanao fahotagney hibebake. Faie mbe afake magnatreke fivoriagne avao i ndaty voaroakey, amy izay mahazo hanegne ara-pagnahy mba hahavy aze ho salama ara-pagnahy indraike. Afake mahazo boke naho gazete ho vakie’e naho hianara’e ka reke ro sady afake magnente Tele JW. Le naho fa trea o androanavi-pagnahio tie miova reke, le va’e hagnomey torohevetse aze iareo mba hagnampeagne aze ho salama ara-pagnahy indraike naho mba hahavy aze ho voarae ho agnisa ty fiangonagne.b

12. Ino ty raha mete soa toko’e hatao o androanavi-pagnahio amy ty ndaty raike nanao fahotagne faie tsy mibebake?

¹² Tena ilaegne ty mitadidy tie ze ndaty manao fahotagne faie tsy mibebake o roahegneo. Hay o androanavi-pagnahio fa tsy maintsy mandineke soa heike iareo aloha ty handrambesa iareo ze fanapahan-kevetse zay. Hay iareo ka fa “arake ty antogno’e” ty fandilova i Jehovah, le te hanao hoe izay ka iareo. (Jer. 30:11) Tea iareo o rahalahy iareò sady tsy te hanao raha hanimba ty ara-pagnahy o rahalahy iareò ka iareo. Kindraike, le ty fandroahagne i ndaty nanotay tsy ho agnisa ty fiangonagne ro raha soa mila atao. Tena fanehoagne hatea naho famindram-po ty fanoagne izay.

13. Nagnino i Kristiana raike ta Korinto agney ro nila niroahegne?

¹³ Dineho ty raha natao i apostoly Paoly tamy ty ndaty raike nanao fahotagne faie tsy nibebake tamy ty taonjato voaloha’e. Nisy Kristiana raike ta Korinto agne nila ty valin-drae’e. Tena raty ze raha natao’e zay! Nihay i Paoly ty raha nisaontsie i Jehovah tamo o Israelitao toy: “Ze lahilahy mila ty valin-drae’e, le mampibaribary ty hegnan-drae’e. Tsy maintsy vonoegne iareo roe himateza’e agne, sady iareo ndroroe avao ro ho tompon’andraikitse amy ty nahafate iareo.” (Lev. 20:11) Mazava hoaze, fa tsy afake nagnomey lily mba hamonoagne i lahilahy nila ty valin-drae’ey ty Paoly. Faie nirehake tamy i fiangonagney reke tie roaho’areo reke. Ty anto’e, nisy voka’e raty amy ty hafa amy i fiangonagney eo i raha raty natao o lahilahy iohoey. Nisy amy iareo aza nieretseretse tie tsy tena raty i fahotagne natao i lahilahỳ.​—1 Kor. 5:1, 2, 13.

14. Akore ty nampisehoa i Paoly fa namindra fo tamy i lahilahy nivoaroake ta Korinto agney reke, le ino ty anto’e? (2 Korintianina 2:5-8, 11)

¹⁴ Nihay i Paoly naho fa tafara tatoy tie tena niova i lahilahỳ. Tena nibebake reke. Ndra tie tena nanalatse i fiangonagney aza ty raha natao i lahilahỳ, le nirehake ty Paoly tie tsy te hagnanatse aze mafe loatse reke. Hoe reke tamy i androanavi-pagnahy ta Korinto agne rey: ‘Mamelà ty helo’e aman-kasoa fagnahy.’ Izao ty anto’e nahavy i Paoly nirehake izay: ‘Tsy mone ho opoe ty hontoke i lahilahỳ.’ Niferegnesa i Paoly i lahilahy nibebakey. Tsy nitea i Paoly ty hahita i lahilahỳ malahelo loatse ndra nikivy loatse amy ty raha natao’e, le tsy hangatake famelan-keloke sasa.​—Vakio ty 2 Korintianina 2:5-8, 11.

15. Akore ty ampisehoa o androanavi-pagnahio fa tsy milefetse iareo faie mamindra fo ka?

¹⁵ Mamindra fo manahake i Jehovah ka o androanavi-pagnahio satria bey hatea. Mandilo iareo naho fa ilaegne zay, faie mamindra fo ka iareo naho fa misy anto’e mete soa hanoagne izay. Naho tsy izay, le tsy famindram-po fa fileferagne. Faie o androanavi-pagnahio avao vao ro toko’e hamindra fo?

INO TY HAGNAMPE ANTIKA IABY HAMINDRA FO?

16. Ino ty hatao i Jehovah amy ze ndaty tsy mamindra fo, arake ty Ohabolana 21:13?

¹⁶ Ty Kristiana iaby ro toko’e hikezake hamindra fo manahake i Jehovah. Fa nagnino? Izao ty anto’e raike: Naho tsy mamindra fo ty ndaty raike, le tsy hojanjigne i Jehovah ty vavake anoe’e. (Vakio ty Ohabolana 21:13.) Faie tsy misy amantika tea izay. Mila mitao areke tika mba tsy hanjare mafe fo. Tsy toko’e ho hiliantikagne ty sofintika naho fa mitaraigne amantika o Kristiana namantikagneo. Toko’e ho vognogne hitsanogne ty ‘fitaraigna’ iareo tika. Toko’e ho rambesentika am-po ka ty toroheve ty Baiboly toy: “Hotsaraegne tsy misy famindram-po ze ndaty tsy mpamindra fo.” (Jak. 2:13) Naho itika miambane sady mitadidy tie tena mila famindram-po tika, le hanjare te haneho famindram-po ka. Ilaentika ty manao izay lohotsie naho fa misy ndaty raike mibebake, le miheregne amo o fiangonagneo eo indraike.

17. Akore ty nanoroa i Davida fa namindra fo reke?

¹⁷ Misy tantara o ndaty amy Baiboly ao magnampe antika hamindra fo naho tsy handrambe fanapahan-kevetse memeke. Agnisa izay ty tantara i Davida Mpanjaka. Mateteke reke ro namindra fo. Ndra tie te ho namono aze zao ty Saoly, i mpanjaka tinendren’Agnaharey, le namindra fo tama’e reke. Tsy mba namale fate i Saoly reke, ndra nikinia aze.​—1 Sam. 24:9-12, 18, 19.

18-19. Mirehafa tantara roe ahatreavagne tie tsy namindra fo ty Davida.

¹⁸ Faie nisy fotoagne ty Davida tsy namindra fo. Naho fa nagnambanembagne aze naho tsy nimete hagnomey hanegne aze naho i lahilahy niarake tama’e rey ty Nabala, i ndaty sarotsarote’ey, le avy le niboseke reke sady nanapa-kevetse ty hamono i Nabala naho ze lahilahy iaby agnisa ty keleia’e. Faie hasoan-draha fa le avy le nanao raha malaky ty Abigaila, i valy i Nabala soa fagnahy naho manam-paharetagney, mba hikalagne i Davida tsy hamono iareo.​—1 Sam. 25:9-22, 32-35.

¹⁹ Nisy fotoagne ka ty Natana mpaminany nirehake tamy i Davida fagnoharagne raike miomba ty lahilahy mpagnarivo nangalatse ty agnondry ty ndaty mahantra mpiharo tanàgne ama’e. Ie amy izao, tena nikokoa o lahilahy mahantra iohoe i agnondri’ey. Le avy le niboseke ty Davida naho fa naharey izay, le hoe reke: “Naho mbe velogne ty Jehovah, le fagneva ty hovonoegne ze lahilahy zay.” (2 Sam. 12:1-6) Nahay i Lalà i Mosesỳ ty Davida. Nihai’e areke tie toko’e havaha i mpangalatsey i agnondry raike nangalare’ey, le hosoloa’e efatse. (Eks. 22:1) Faie akore ty amy i mpangalatse hovonoegney? Mafe ze lilim-pitsaragne raike zay! Naho ty maregne o fagnoharagne iohoe, le natao i Natana mba hagnampeagne i Davida hahatakatse tie mbe lombolombo igne ty raha raty natao’e. Faie tsy mba namindra fo tamy i lahilahy nangalatse agnondrỳ ty Davida, ie amy izao tena bey ty famindram-po naseho i Jehovah tama’e.​—2 Sam. 12:7-13.

20. Ino ty ianarantika amy i Davida?

²⁰ Mareho fa tamy i Davida niboseke mafey, le nanapa-kevetse reke tie fagneva ty hovonoegne ty Nabala naho ty lahilahy iaby agnisa ty keleia’e. Tafara tatoy ka reke, le avy le nirehake tie fagneva ty hovonoegne i lahilahy tamy i fagnohara i Natanaỳ. Faie va’e hieretseretse tika tie: ‘Nagnino ty Davida ro le avy le nirehake lilim-pitsaragne mafe miomba i lahilahy nangalatsey, ie amy izao reke mba ndaty soa fagnahy avao?’ Dineho heike ty raha niseho taloha izay. Nenjehe ty eretsere’e ty Davida. Tsy tihoe salama ara-pagnahy areke ty ndaty raike meke hitsara ty hafa. Ty mifanohetse amy izay ro maregne. Izao ty nampitaoa i Jesosy o mpanonjohy ty lia’eo: “Ko mitsara sasa nareo mba tsy hotsaraegne. Fa arake ze fitsaràgne atao’areo ro hitsaràgne anareo.” (Mat. 7:1, 2) Toko’e hikezake areke tika mba tsy hitsaratsara ty hafa fa ho ‘bey famindram-po’, manahake i Andrianagnaharentikagney.

21-22. Akore ty ampisehoantika fa mamindra fo tika?

²¹ Tsy fihetseham-po avao ty famindram-po fa ‘fanoagne raha mba hampisehoagne fitretrézagne’ ka. Afake mandineke ty raha paliae ty keleiantika, ty mpiara-manompo amantika naho ty mpiharo tanàgne amantikagne tika iaby. Hahatrea fomba maro hanehoagne famindram-po amy iareo tika naho manao izay. Ia zao ty mipay fampaherezagne? Afake magnomey fagnampeagne hoahy ty hafa vao tika, ohatse magnomey hanegne ndra raha hafa va’e ho paliave iareo? Ia ka ty ndaty nivoarae indraike, le mipay namagne hampahery aze? Mazoto mitory i talily soay vao tika? Io ty fomba raike tena lahibey ampisehoantika tie mamindra fo amy ze ndaty treantikagne tika.​—Joba 29:12, 13; Rom. 10:14, 15; Jak. 1:27.

²² Hahatrea fomba maro hampisehoagne famindram-po amy ty ndaty magnodidigne antikagne tika naho mandineke ty raha paliave iareo. Naho itika mamindra fo, le tena ho fale i Raentikagne an-dagnitse agney, i Andrianagnahare “manan-karena famindram-poy.”