Tea i Jehovah Hibebake ze Kila Ndaty

1. Ino ty dika tihoe mibebake?

TENA lahibey ty mibebake naho nanao raha tsy mete tikagne. Rehafe ty Baiboly tie, mibebake ty ndaty raike naho manegnegne amy ty raha raty natao’e sady tapa-kevetse ty tsy hagneregne izay sasa.​—Mat. 3:8; Asa. 3:19; 2 Pet. 3:9.

2. Nagnino tikagne ro mila mahafantatse miomba ty fibebahagne? (Nehemia 8:9-11)

² Mila mahafantatse miomba ty fibebahagne o ndatio iaby. Ino ty anto’e? Satria lava manota avao tikagne. Sambe nandova ota naho fate iaby tika noho itikagne tarana i Adama naho i Eva. (Rom. 3:23; 5:12) Zane hoe mpanota iaby tikagne, le sambe mila mibebake. Ndra ty ndaty nanam-pinoagne matanjake manahake i apostoly Paoly aza, le nialy mafe amy ty fahotagne. (Rom. 7:21-24) Midika vao zay tie, lava ho kivy avao tikagne noho ty hadisoagne nataontika? Oho’o. Mamindra fo amantikagne ty Jehovah, le tea’e hofalefale tikagne. Dineho ty raha niaigna ty Jiosy tamy ty andro i Nehemia. (Vakio ty Nehemia 8:9-11.) Tsy teà i Jehovah halahelo amy ty fahotagne natao iareo taloha iareo, fa tea’e hofale amy ty fanompoagne aze. Ony i Jehovah soa fa naho mibebake ty ndaty raike, le hofale. Izay ty mahavy aze mampianatse antikagne miomba ty fibebahagne. Naho mibebake amy ty fahotantikagne tika, le tena afake matoky tie hamela antikagne i Babantika mamindra fo oy.

3. Ino ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse toy?

³ Andao areke hodinehentikagne amy ty pitsopitso’e ty atao tihoe mibebake. Handineke raha telo tikagne amy ty lahatsoratse toy. Hodinehentika voaloha’e ty raha nampianare i Jehovah o Israelitao miomba ty fibebahagne. Afara izay, le hotreantikagne ty fomba nagnampea i Jehovah o ndaty mpanotao mba hibebake. Hotreantikagne fara’e ty raha nampianare i Jesosy o mpanonjohy ty lia’eo miomba ty fibebahagne.

INO TY NAMPIANARE I JEHOVAH O ISRAELITAO MIOMBA TY FIBEBAHAGNE?

4. Ino ty nampianare i Jehovah o Israelitao miomba ty fibebahagne?

⁴ Nanao fifagnekeagne tamo o Israelitao ty Jehovah naho fa nagnomey lalàna iareo. Nampitamà reke fa hiaro sady hitahy iareo naho mankatò ze raha nirehafe i lalànay iareo. Izao ty nisaontsie’e miomba o lalàna iohoe: “Fa tsy le sarotse loatse ama’o o lily andiliako azo androany zao, sady tsy lavitse loatse.” (Deot. 30:11, 16) Naho tsy mankatò aze iareo, ohatse manompo andrianagnahare hafa, le tsy hotahie’e sady hijale. Tsy midika zay tie, le lia’e tsy hahazo ty fankasitraha i Jehovah sasa iareo. Mbe afake “miheregne amy i Jehovah Andrianagnahare’e iareo sady mitsanogne ty fiaragnana’e.” (Deot. 30:1-3, 17-20) Midika zay tie afake mibebake iareo. Naho izay ty atao iareo, le hiharine iareo ty Jehovah sady hitahy iareo indraike.

5. Akore ty nampisehoa i Jehovah tie tsy nitorifike amo o vahoa’eo reke? (2 Mpanjaka 17:13, 14)

⁵ Nigoreve tamy i Jehovah i vahoake finili’e rey mateteke. Tsy vita izay fa nanompo sampy iareo sady nanao raha hafa fara izay ty mampangorìgne. Voka’e, nijale iareo. Faie mbe nagnampe o vahoa’eo avao ty Jehovah mba hahavy iareo hanompo aze indraike. Nagnirake o mpaminani’eo isan’andro reke mba handrisike o vahoa’eo hibebake sady hiheregne ama’e.​—Vakio ty 2 Mpanjaka 17:13, 14.

6. Ino ty raha nampirehafe i Jehovah o mpaminanio mba hampianaragne o vahoa’eo ty maha lahibey tihoe mibebake? (Henteo i sarey.)

⁶ Nampiasa o mpaminani’eo mateteke ty Jehovah mba hampitao naho hagnitsy o vahoa’eo. Izao ohatse ty raha nisaontsie i Jehovah tamy ty alala i Jeremia: “Miheregna nareo ry Israely mpigoreve ... Tsy ho vignetse ama’areo raho satria tsy mivalike ... Tsy ho vignetse nainai’e raho. Ekeo avao tie diso nareo satria nigoreve tamy i Jehovah.” (Jer. 3:12, 13) Izao ka ty raha nisaontsie’e tamy ty alala i Joela: “Miheregne amako amy ty fo’areo iaby.” (Joela 2:12, 13) Izao ty raha nampirehafe’e i Isaia: “Liovo ty vata’areo. Afaho tsy ho a masoko eo ze raha raty atao’areo, le ko manao raty sasa.” (Isaia 1:16-19) Izao ty raha nagnontenea i Jehovah tamy ty alala i Ezekiela: “Zotoko vao ty himateza ty raty fagnahy? ... Atao’o tsy teako vao reke naho miala amy i raha raty atao’ey amy izay ho velogne? Tsy zotoko ty himateza ndra ia ndra ia, ... le ko manao raha raty sasa amy izay ho velogne nareo.” (Ezek. 18:23, 32) Mahafale i Jehovah ty mahavazoho o ndatio mibebake satria tea’e ho velogne nainai’e iareo. Tsy mandigne i ndatỳ hiova areke ty Jehovah vaho izay magnampe aze. Andao tikagne hagnente ohatse hafa miomba izay.

7. Ino ty raha tea i Jehovah hampianaregne o vahoa’eo boake amy ty tantara i Hosea mpaminany mirovaly?

⁷ Mareho ty fomba nampianara i Jehovah o vahoa’eo tamy ty raha niaigna i Hosea mpaminany naho i Gomera vali’e. Nagnitsakitsake i Hosea ty Gomera, le nienga aze sady nanambaly lahilahy hafa. Afake niova vao reke? Hoe ty Jehovah, i maha onigne ty agnate fo aoy tamy i Hosea: “Mandehana, teavo indraike i ampela miarake amy ty lahilahy hafa naho magnitsakitsa-balỳ. Teavo reke, manahake ty niteava i Jehovah o Israelio ndra tie nanompo andrianagnahare hafa aza iareo.” (Hosea 3:1; Ohab. 16:2) Mareho fa mbe agnate ty manao i fahotagne lahibeỳ i valy i Hoseay tamy io. Faie nisaontsy tamy i Hosea ty Jehovah mba hamela aze, le halake aze ho valy indraike.a Trea boake amo o ohatse iohoe ty raha tsapa i Jehovah miomba o vahoa’eo. Ndra tie mbe agnate ty manao fahotagne lahibey aza iareo, le mbe tea’e avao iareo sady nagnampe iareo lognandro reke, amy izay iareo mibebake naho magnova ty fomba fiaigna’e. Tsy mampianatse antika vao o ohatse iohoe tie, magnampe ze ndaty tsikiraidraike mbe agnate ty manao fahotagne lahibey mba hibebake ty Jehovah, i ‘mpandineke ty fo oy’? (Ohab. 17:3) Andao tika handineke ty fomba anoa’e izay.

MAGNAMPE O MPANOTAO HIBEBAKE TY JEHOVAH

8. Akore ty natao i Jehovah mba hagnampeagne i Kaina hibebake? (Genesisy 4:3-7) (Henteo i sarey.)

⁸ Talen’ana i Adama naho i Eva ty Kaina. Manahake ty tarira i Adama iaby avao, le nandova fagniriagne hanao raha raty boake amo o rae aman-drene’e reo reke. Izao ka ty rehafe ty Baiboly miomba aze: “Raty ty natao’e.” (1 Jaona 3:12) Va’e izay varagne ty nahavy i Jehovah ‘tsy nankasitrake i Kaina naho i fagnatetse natao’ey’ naho fa nanao fagnatetse reke. Tsy niova reke fa ndra ‘niboseke mafe naho nikivy.’ Ino ty natao i Jehovah tafara izay? Nisaontsy tamy i Kaina reke. (Vakio ty Genesisy 4:3-7.) Nisoa fagnahy tamy i Kaina ty Jehovah sady nampitamà tie, hahazo fitahiagne reke naho manao ty soa. Nampitao ka reke tie, hahavy aze hanao raha raty ty haboseha’e. Mampalahelo fa tsy nitsanogne izay ty Kaina. Tsy nenga’e hagnampe aze hibebake ty Jehovah. Le lia’e tsy nagnampe ty ndaty nanota mba hibebake sasa vao ty Jehovah tafara ty nanoa i Kaina izay? Oho’o, mbe nagnampe avao reke!

9. Akore ty natao i Jehovah mba hagnampeagne i Davida hibebake?

⁹ Tena teà i Jehovah ty Davida Mpanjaka. Nitokave’e tihoe “lahilahy tea ty foko” iaby aza reke. (Asa. 13:22) Faie nanao fahotagne lahibey ty Davida, agnisa izay ireke nijangajanga naho namono ndatỳ. Naho arake ty Lalà i Mosesy, le fagneva ty ho mate ty Davida. (Lev. 20:10; Nom. 35:31) Faie tea i Jehovah hampeagne hibebake ty Davida.b Nagnirake i Natana mpaminany ty Jehovah mba hitilike aze, ndra tie mbe tsy nampiseho fibebahagne amy i fahotagne natao’ey aza ty Davida. Nampiasa ohatse azo’e soa ty Natana mba hanohinagne ty fo’e. Nitsapa i Davida areke tie nampalahelo i Jehovah ty raha natao’e, hafara’e reke nibebake. (2 Sam. 12:1-14) Nanoratse salamo raike mampiseho ty fibebaha’e amy i raha natao’ey ty Davida. (Sal. 51; naho ty rehake mampizilike aze) Maro amy i ndaty nanao fahotagne lahibey rey ty nahazo fampaherezagne sady nibebake naho fa namaky o salamo iohoe. Tsy mahafale antika vao ty mahafantatse tie, nampea i Jehovah mba hibebake ty Davida, i mpanompo’e tena tea’ey?

10. Mandrisike azo hanao ino ty fahareta i Jehovah naho ty famela’e heloke?

¹⁰ Heje i Jehovah ze kila fahotagne iaby. (Sal. 5:4, 5) Faie, oni’e soa tie mpanota tika, le te hagnampe antika reke naho sendra nanao fahotagne lahibey tikagne. Ampea’e hibebake naho hifandrambe ama’e ndra ty ndaty nanao raha fara izay ty raty aza. Tena mampahery antika ty mahafantatse izay! Naho fa misaintsaigne ty fahareta i Jehovah naho ty famela’e heloke tika, le tapa-kevetse ty tsy hivalike ama’e. Mandrisike antika hibebake malaky ka zay naho manota tika. Andao hodinehentika ka zao ty raha nampianare i Jesosy o mpiana’eo miomba ty fibebahagne.

INO TY RAHA NAMPIANARE I JESOSY O MPANONJOHY TY LIA’EO MIOMBA TY FIBEBAHAGNE?

11-12. Ino ty nampianare i Jesosy o ndaty nitsanogne azeo miomba ty famelà i Baba’e heloke? (Henteo i sarey.)

¹¹ Niavy tamy ty taonjato voaloha’e i Mesiay. Nitreantika tamy i lahatsoratse taloha itoỳ tie, nampiasa i Jaona Mpanao Badisa naho i Jesosy Kristy ty Jehovah mba hampianatse o ndatio tie tena lahibey ty mibebake.​—Mat. 3:1, 2; 4:17.

¹² Tamy i Jesosy tambone tane etoỳ, le nampianatse ze ndaty nitsanogne aze reke tie, vognogne hamela heloke i Rae’ey. Nampianatse ze lesogne fanjaka zay reke naho fa nirehake fitantaragne miomba i anake nimontsoy. Nifily ty hiala an-tragno ao sady nanao raha raty o ajalahy iohoe. Faie taogne maro tafara tatoy, naho fa nitsapa’e tie, “tena tsy mete ty raha natao’e,” le noly reke. Ino ty natao i baba’e? Nirehake ty Jesosy tie: “Mbe nilavidavitse avao reke, le fa nitalaken-drae’e. Niferenaigne aze ty rae’e, le nilay mbama’e mbeo, le niatsampe am-bozo’e ey sady nagnoroke aze taman-katea.” Tsy nitamà i ajalahỳ tie hamela aze ty baba’e. Nangatake taman-drae’e reke mba hatao ho agnisa ty mpanompo’e faie nivognogne ty hamela aze ty baba’e. Nitokave’e tihoe “anako” ka reke sady nirambese’e ho agnisa ty keleia’e indraike. Hoe ty baba’e: ‘Nimontso reke faie nitrea indraike.’ (Lioka 15:11-32) Tamy tie i Jesosy mbe tan-dagnitse agne, le azo antoke fa nitrea’e soa ty fomba nampisehoa i Rae’ey fitretrézagne ze mpanota nibebake. Mampahery antika sady mampiseho amantika ty famindram-po i Jehovah, i Raentikagney areke o fitantaragne nirehafe i Jesosy iohoe!

13-14. Inogne ty raha niseho tamy i Petera nagnampe aze hahafantatse soa miomba ty fibebahagne, le ino ty nampianare’e ty hafa miomba izay? (Henteo i sarey.)

¹³ Nianatse lesogne lahibey boake amy i Jesosy miomba ty fibebahagne naho ty famelan-keloke ka ty Petera. Mateteke nanao hadisoagne reke, le nivognogne hamela aze avao ty Jesosy. Tena nikivy ohatse reke tafara ty nandiera’e intelo tie, tsy mahafantatse i Tompo’ey. (Mat. 26:34, 35, 69-75) Faie tafara ty namelomagne i Jesosy, le niseho tamy i Petera mitokagne reke mba hifampirehake ama’e. (Lioka 24:33, 34; 1 Kor. 15:3-5) Azo antoke fa tena namela taman-katea naho nagnomey toky o apostoli’e nibebake iohoe ty Jesosy.

¹⁴ Nahatakatse soa miomba ty fibebahagne naho ty famelan-keloke ty Petera, noho ze raha niaigna’e zay. Afake mampianatse soa ty hafa miomba izay areke reke. Nagnazava tamo o Jiosy tsy ninò reke tafara kede i fete Pentekostay tie, vinono iareo i Mesiay. Faie nandrisike iareo taman-katea hoe izao reke: “Mibebaha, le miheregna hagnafahagne ty fahota’areo, mba hisia ty fotoagne mahavelombolo boake amy i Jehovah.” (Asa. 3:14, 15, 17, 19) Nampianare i Petera tie, mibebake ty mpanota raike naho fa miheregne. Midika zay tie mila magnova ty toe-tsaigne raty nanagna’e reke, tsy manao raha raty sasa sady manomboke manao raha mampifale i Jehovah. Natoro o apostoly iohoe ka tie, hamafa ty fahota iareo ty Jehovah. Taogne maromaro tafara izay, le nagnomey toky o Kristianao hoe izao ty Petera: “Manam-paharetagne ama’areo reke [i Jehovah] satria tsy tea’e hisy hozamagne o ndatio fa tea’e hibebake iaby.” (2 Pet. 3:9) Naho mibebake amy ty fahotantika tikagne ndra tie fahotagne lahibey aza, le mampahery antika ty mahafantatse tie mamela tanterake antikagne ty Jehovah!

15-16. a) Ino ty raha nianara i apostoly Paoly miomba ty famelan-keloke? (1 Timoty 1:12-15) b) Inogne ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse magnarake?

¹⁵ Nanao raha raty maro ty Saoly boake a Tarsosy agne. Nagnenjeke mafe o mpanonjohy ty lia i Kristio reke. Va’e nieretseretse areke ty ankamaroa o Kristianao tie, tena tsy hiova reke. Faie nifanta i Jesosy fa afake miova naho mibebake ty Saoly. Nahatrea toetse soa tamy i Saoly ao iareo aman-dRae’e. Hoe ty Jesosy: “Fanake finiliko ze lahilahy zay.” (Asa. 9:15) Nanao fahagagagne ty Jesosy mba hagnampeagne i Saoly hibebake. (Asa. 7:58–8:3; 9:1-9, 17-20) Nibebake naho nanjare Kristiana ty Saoly ndra i Paoly. Nanendre aze ho apostoly ty Jesosy, le mateteke ty Paoly ro nirehake tie tena mankasitrake ty raha natao i Jehovah naho i Jesosy tama’e reke. (Vakio ty 1 Timoty 1:12-15.) Hoe ty Paoly: “Tean’Agnahare hibebake rehe kanao soa fagnahy ama’o reke.”​—Rom. 2:4.

¹⁶ Nisy fotoagne ty Paoly naharey tie, nisy lahilahy raike nanao fahotagne lahibey ty ta Korinto agne faie nengagne ho agnisa ty fiangonagne avao. Ino ty raha nirehafe’e tie toko’e hatao iareo? Hotreantikagne amy ty raha nirehafe’e ty fomba ampisehoa i Jehovah hatea naho fa magnitsy ty mpanompo’e reke naho ty fomba anehoa’e famindram-po naho fa mibebake iareo. Hotreantikagne ka ty fomba hanahafantikagne aze. Hirehake ty raha niseho tamy ty fiangonagne ta Korinto ao ka tikagne amy ty lahatsoratse magnarake.