Akore ty Anoroa o Androanavi-pagnahio tie Tea Sady Mamindra Fo amy i Ndaty Nanotay Iareo?

1. Mbe misy raha tamaegne vao o ndaty nanao fahotagne lahibeio?

NITREANTIKA tamy i lahatsoratse taloha itoỳ, ty raha nirehafe i Paoly tie toko’e hatao i fiangonagne ta Korinto agney, amy i lahilahy nanao fahotagne lahibeỳ. Tsy nibebake reke, le nasintake tsy ho amy i fiangonagney eo. Faie treantikagne amy i andinin-teny fototse amy ty fianaragne toỳ, fa tean’Agnahare hibebake o ndaty nanotao. Tea’e hampeagne iareo mba hanao izay. (Rom. 2:4) Ino areke ty azo o androanavi-pagnahio atao mba hagnampeagne iareo hibebake?

2-3. Ino ty toko’e hataontikagne naho fantantika tie nanao fahotagne lahibey ty mpiara-manompo raike, le ino ty anto’e?

² Naho tsy fanta o androanavi-pagnahio tie nanao fahotagne lahibey ty ndaty raike, le tsy afake hagnampe aze iareo. Ino areke ty toko’e hataontikagne naho fantantikagne tie, nanao fahotagne lahibey va’e hahavy aze hasintake tsy ho agnisa ty fiangonagne ty ndaty raike? Toko’e ho risihentikagne mba hangatake fagnampeagne amo o androanavi-pagnahio reke.​—Isaia 1:18; Asa. 20:28; 1 Pet. 5:2.

³ Faie akore naho tsy mirehake amo o androanavi-pagnahio i ndatỳ? Itikagne ro toko’e hirehake amy iareo, amy izay mahazo fagnampeagne reke. Izay ty ampisehoantikagne tie, tea aze tikagne satria fantantika fa afake magnampe aze o androanavi-pagnahio. Naho mbe manohy i raha raty atao’ey avao reke, le hanjare ho simba ty fifandrambesa’e amy i Jehovah sady va’e hanimba ty laza i fiangonagney ka. Mirehake amo o androanavi-pagnahio areke tikagne satria teantikagne ty Jehovah naho i ndaty nanotay.​—Sal. 27:14.

AKORE TY HAGNAMPEA O ANDROANAVI-PAGNAHIO I NDATY NANOTAY?

4. Ino ty tanjo o androanavi-pagnahio naho fa mihaogne amy ty ndaty raike nanao fahotagne lahibey iareo?

⁴ Naho nisy ndaty nanao fahotagne lahibey ty amy i fiangonagney eo, le mifily androanavi-pagnahy telo boake amy iareo eo o androanavi-pagnahio mba ho agnisa ty komitya hihaogne amy i ndatỳ. Toko’e hanao ty maregne sady hiambane o lahilahy rehoe. Tsy toko’e hanere i ndatỳ hiova iareo ndra tie mikezake magnampe aze hibebake aza. (Deot. 30:19) Taka o androanavi-pagnahio ka fa tsy ze kila ndaty iaby ro hibebake manahake i Davida Mpanjaka. (2 Sam. 12:13) Misy amy i ndaty nanota rey va’e tsy hitsanogne ty toroheve i Jehovah. (Gen. 4:6-8) Faie ty hagnampe ze nanota hibebake ty tanjo o androanavi-pagnahio naho mbe azo atao. Ino ty toko’e ho tadidie iareo naho fa mihaogne amy i ndaty nanotay?

5. Ino ty toetse mila aseho o androanavi-pagnahio naho fa mihaogne amy i ndaty nanotay iareo? (2 Timoty 2:24-26) (Henteo i sarey.)

⁵ Hevere o androanavi-pagnahio tie, mbe agnondry i Jehovah sarobily nimontso avao i ndatỳ ndra tie nanota aza. (Lioka 15:4, 6) Tsy toko’e hasiake iareo naho fa mirehake ama’e fa ho soa fagnahy. Tsy toko’e hieretseretse ka iareo tie, ty hametrake fagnonteneagne avao ty anto’e ihaogna iareo amy i ndatỳ mba hahafantaragne ty raha tena nisy. Toko’e hampiseho i toetse rehafegne amy 2 Timoty 2:24-26 aoy iareo. (Vakio.) Toko’e haleme fagnahy naho ho soa fagnahy avao iareo satria tea iareo ty hagnampe i ndatỳ hiova.

6. Ino ty toko’e hatao o androanavi-pagnahio aloha ty hihaognagne amy ty ndaty raike nanota? (Romanina 2:4)

⁶ Mila manokagne fotoagne mba hipaliavagne ty tari-dala i Jehovah o androanavi-pagnahio. Mikezake hanahake i Jehovah iareo naho fa magnampe i ndatỳ, le mitadidy ty reha i Paoly tihoe toy tie: “Tean’Agnahare hibebake rehe kanao soa fagnahy ama’o reke.” (Vakio ty Romanina 2:4.) Zane hoe magnampe i ndatỳ hibebake ty Andrianagnahare. Toko’e hotadidie iareo voaloha’e tie, mpiarake agnondry ambane ty fitariha i Kristy iareo. (Isaia 11:3, 4; Mat. 18:18-20) Aloha ty hihaogna i komitỳ amy i ndaty nanotay areke, le mila mivavake amy i Jehovah hey iareo, amy izay mahavita magnampe i ndatỳ hibebake. Mila mikaroke amy Baiboly ao naho amo o boke aman-gazeteo ao iareo tsikiraidraike. Mila mivavake ka iareo mba hahafantatse soa i ndatỳ naho ty raha niseho. Mila dinehe iareo ty raha fanta iareo miomba i ndatỳ, le nitarike aze hanao raha raty.​—Ohab. 20:5.

7-8. Akore ty ampisehoa o androanavi-pagnahio tie manam-paharetagne manahake i Jehovah iareo naho fa mihaogne amy ty ndaty raike nanota?

⁷ Mila manam-paharetagne manahake i Jehovah o androanavi-pagnahio. Mila tadidie iareo tie, akore ty natao i Jehovah naho fa nagnampe o ndaty nanotao reke tie taloha. Nanam-paharetagne tamy i Kaina ohatse reke, le nampitao aze tie ho raty ty voka’e naho manota reke faie hahazo fitahiagne reke naho mankatò. (Gen. 4:6, 7) Nagnirake i Natana mpaminany ka reke mba hanoro hevetse i Davida, le nampiasa ohatse ty Natana mba hanohinagne ty fo o mpanjaka iohoe. (2 Sam. 12:1-7) “Mateteke nagnirake” o mpaminani’eo “lognandro” tamo o Israelita nigoreveo ka reke. (Jer. 7:24, 25) Tsy nandigne iareo hibebake ty Jehovah vaho izay nagnampe iareo. Amy iareo mbe manotay reke ro fa nandrisike iareo hibebake.

⁸ Manahake ty modely i Jehovah ka o androanavi-pagnahio naho fa magnampe ze nanao fahotagne lahibey. Mila “manam-paharetagne tanterake” amy iareo o androanavi-pagnahio, arake ty 2 Timoty 4:2. Toko’e ho tony naho hanam-paharetagne avao areke iareo naho fa magnampe i ndaty nanotay hanao ty soa. Naho boseke ndra soregne o androanavi-pagnahio, le va’e tsy hitsanogne ty torohevetse mea iareo ndra tsy hibebake i ndaty nanotay.

9-10. Akore ty hagnampea o androanavi-pagnahio i ndaty nanotay hahatakatse tie tena raty i raha natao’ey?

⁹ Mila mikezake mamantatse ty raha nahavy i ndatỳ hanao fahotagne lahibey o androanavi-pagnahio. Nihasimba tsikede vao ty ara-pagnahy i Kristianay satria tapatapake ty fianara’e raike ndra ty fanompoa’e? Nanjare tsy nivavake mateteke tamy i Jehovah vao reke? Tsy nahatohetse ty fagnirian-draty agnate’e ao vao reke? Manao akore ty ndaty ifagnosehosea’e mateteke naho ty fihisagne atao’e? Ino ty voka o raha rehoe tamy ty eretsere’e naho ty fagniria’e? Tsapa’e vao fa i fanapahan-kevetse naho i raha natao’e rey, le nisy voka’e amy i Baba’ey, zane hoe i Jehovah?

¹⁰ Azo o androanavi-pagnahio atao ty mametrake fagnonteneagne hahavy i ndatỳ hahatakatse ty anto’e nahavy aze nanota, faie tsy toko’e hagnontane pitsopitson-draha tsy voatere ilae iareo fantaregne iareo. (Ohab. 20:5) Va’e hampiasa ohatse manahake ty natao i Natana mpaminany tamy i Davida ka iareo, mba hagnampeagne i ndatỳ hahafantatse tie tena raty i raha natao’ey. Va’e hanegnegne amy i raha natao’ey i ndatỳ amy ty fihaogna iareo ama’e voaloha’e ndra va’e hibebake ka.

11. Akore ty natao i Jesosy amo o ndaty mpanotao?

¹¹ Mikezake manahake i Jesosy o androanavi-pagnahio. Mba hagnampeagne i Saoly boake a Tarsosy agne, le nagnontane aze hoe izao ty Jesosy: “O Saoly, Saoly, nagnino rehe ie magnenjeke ahio?” Trea boake amy io fa nampea i Jesosy reke hahatakatse tie, tsy mete i raha natao’ey. (Asa. 9:3-6) Izao ka ty nirehafe i Jesosy amy “i ampela manahake i Jezebelay: ‘Nimeako fotoagne mba hibebahagne reke.’”​—Apok. 2:20, 21.

12-13. Ino ty va’e hatao o androanavi-pagnahio naho tsy le avy le mibebake i ndaty nanao ratỳ amy iareo mihaogne ama’e voaloha’ey? (Henteo i sarey.)

¹² Manahake i Jesosy o androanavi-pagnahio naho tsy meke hagnatsoake hevetse tie, tsy hibebake i ndatỳ. Ty ndaty ila’e va’e le avy le hibebake amy ireke mihaogne voaloha’e amy i komitỳ, fa ty ila’e va’e hitake fotoagne. Va’e handamigne fihaognagne ama’e mihoatse ty indraike areke iareo. Afara i fihaognagne ama’e voaloha’ey, le va’e handineke soa miomba ty raha nirehafegne ama’e i ndaty nanao ratỳ. Va’e hiambane ka reke, le hangatake famelan-keloke amy i Jehovah amy ty alala ty vavake. (Sal. 32:5; 38:18) Va’e tsy hanahake i toe-tsai’e tamy i fihaognagne voaloha’ey areke ty toe-tsaigne haseho’e, amy ty fihaognagne ama’e afara igne.

¹³ Mila mampiseho fitretrézagne naho hasoa fagnahy o androanavi-pagnahio mba hagnampeagne i ndatỳ hibebake. Mivavake amy i Jehovah iareo mba hitahy ty kezake atao iareo. Mitamà ka iareo tie hieke ty hadisoa’e i ndatỳ, le hibebake.​—2 Tim. 2:25, 26.

14. Ia ty toko’e homeagne voninahitse naho fa misy ndaty raike mibebake, le ino ty anto’e?

¹⁴ Naho mibebake i ndaty nanotay, le tena fale tikagne. (Lioka 15:7, 10) Maregne fa manao ze azo’e atao o androanavi-pagnahio mba hagnitsiagne i ndatỳ, faie ia ty tena magnampe i ndatỳ hiova? O androanavi-pagnahio vao? Tadidio ty raha nirehafe i apostoly Paoly miomba o ndaty nanotao toy: “Kera hagnenga aze hibebake ty Andrianagnahare.” (2 Tim. 2:25) Arake io, le i Jehovah ty toko’e homeagne voninahitse naho miova vaho magnova ty toe-tsai’e i Kristiana nanotay satria ireke ty tena nagnampe i ndatỳ hiova. Mirehake ty voka-tsoa ty fibebahagne ty Paoly, le tihoe: Manjare mahafantatse soa ty hamarenagne reke, mieke ty hadisoa’e sady afake amy ty fandry i Satana.​—2 Tim. 2:26.

15. Ino ty atao o androanavi-pagnahio mba hanohizagne hagnampe i ndaty nibebakey?

¹⁵ Naho mibebake i ndaty nanotay, le mbe hitilike aze avao ty androanavi-pagnahy agnisa i komitỳ ndra androanavi-pagnahy hafa, mba hagnampe aze hanagne finoagne matanjake naho hanohy hanohetse avao ty tsapa hevetse atao i Satana sady hanao ty soa. (Heb. 12:12, 13) Mazava hoaze fa tsy horehafe o androanavi-pagnahio amy ty ndaty hafa ty raha raty natao i ndatỳ. Faie ino ty raha toko’e ho fanta o fiangonagneo?

“ANARO AGNATREHA TY MARO EO”

16. Ia i “maro” tea i Paoly horehafegne amy 1 Timoty 5:20 aoy?

¹⁶ Vakio ty 1 Timoty 5:20. Nirehake tamy i Timoty androanavi-pagnahy manahake aze ty Paoly, mba hagnanatse o ndaty nanotao “agnatreha ty maro eo.” Ino ty tea’e horehafegne? Tsy tihoe ty ndaty amy ty fiangonagne eo iaby o “maro” iohoe. Ndaty tsiampeampe nahafantatse ty raha raty natao i ndatỳ ty tea’e horehafegne amy io. Va’e ty ndaty nahatrea maso i raha raty natao i ndaty nanotay io ndra ze nirehafa’e ty raha natao’e. Hampahafantare o androanavi-pagnahio o ndaty rehoe tie, fa nalamigne i olagney sady fa nanaregne ka i ndaty nanotay.

17. Naho fa amy ty raha manao akore ro hisy fitaliliagne miomba ty fagnanaragne ty amy i fiangonagney eo, le ino ty anto’e?

¹⁷ Kindraike, le va’e mahafantatse ty ankamaroa ty ndaty amy fiangonagneo tie, nanao fahotagne lahibey ty ndaty raike ndra va’e hofanta iareo zay naho fa mandeha ty fotoagne. Naho izay ty raha misy, le va’e ho agnisa i “maro” nirehafe i Paolỳ ze ndaty amo o fiangonagneo eo. Hisy androanavi-pagnahy raike areke hanao fitaliliagne amy i fiangonagney tie, nahazo fagnanaragne ty rahalahy ndra ty rahavave raike. Ino ty anto’e anoagne izay? Hoe ty Paoly: “Mba hampitaoagne ty ila’e” amy izay iareo tsy manota ka.

18. Akore ty hatao o androanavi-pagnahio naho nanao fahotagne lahibey ty ndaty raike tsy ampe taogne vita badisa? (Henteo i sarey.)

¹⁸ Akore ka naho latsake ty 18 taogne i ndaty raike vita badisa nanao fahotagne lahibeỳ? Hisy androanavi-pagnahy roe ho tendré o androanavi-pagnahio iaby mba hihaogne amy i ndatỳ miarake amy ty rae aman-drene’e Kristianab. Hohentea i androanavi-pagnahy rey tie, inogne iaby ty fa natao i rae aman-drene’ey mba hagnampeagne i ajajay hibebake. Naho managne toe-tsaigne soa reke sady nagnorike ty toroheve i rae aman-drene’e rey, le tsy hisy raha hafa sasa hatao i androanavi-pagnahy rey. Sady toe o rae aman-dreneo ka ty nimean’Agnahare andraikitse hagnitsy ty ana’e aman-katea. (Deot. 6:6, 7; Ohab. 6:20; 22:6; Efes. 6:2-4) Afara izay, le mbe hiara-miasa amy i rae aman-dreney avao i androanavi-pagnahy rey mba hahafantara iareo naho mahazo ty fagnampeagne ilae’e i ajajay. Faie akore naho tsy mete mibebake i ajajay fa mbe manohy i raha raty atao’ey? Naho izay, le hisy komity hihaogne ama’e miarake amy ty rae aman-drene’e Kristiana.

“TENA BEY HATEA TY JEHOVAH SADY MAMINDRA FO”

19. Akore ty azo o androanavi-pagnahio anahafagne i Jehovah naho fa mihaogne amy ty ndaty raike nanao fahotagne lahibey?

¹⁹ Také i Jehovah amy ty androanavi-pagnahy agnisa ty komity ty manao ze hampalio o fiangonagneo avao. (1 Kor. 5:7) Manao ze azo iareo atao ka iareo mba hagnampeagne i ndatỳ hibebake sady mitamà tie mbe hiova reke. Ino ty anto’e? Satria “tena bey hatea ty Jehovah sady mamindra fo”, le te hanahake aze iareo. (Jak. 5:11) Nampiseho ze hatea zay amo o rahalahi’e naho o rahavave’eo ty apostoly Jaona. Izao ty nisorate’e: “Manoratse ama’areo miomba izay raho, ry anako teako, mba hahavy anareo tsy hanota. Faie naho misy ndaty sendra manota, le managne mpagnampe amy i Rae agne tikagne, tsy ia zay fa i Jesosy Kristy, i maregney.”​—1 Jaona 2:1.

20. Ino ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse fara’e amy ty lahatsoratse mifanohy toy?

²⁰ Mampalahelo fa misy Kristiana tsy mete mibebake. Naho izay ty raha misy, le tsy maintsy asintake tsy ho agnisa ty fiangonagne reke. Akore ty atao o androanavi-pagnahio naho miseho reo? Izay ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse fara’e amy ty lahatsoratse mifanohy toy.