Akore ty Atao Naho fa Manoro Hevetse?

1. Ia iaby ty toko’e hagnomey torohevetse? Hazavao.

AKORE ty fahatreava’o tihoe magnomey torohevetse? Mahafale ty ila’e ty manao izay faie ty hafa misalasala naho tsy mahazo aigne. Faie tsy maintsy hisy fotoagne tikagne iaby hagnomey torohevetse ty hafa. Ino ty anto’e? Satria nirehake ty Jesosy fa ty tena mpanonjohy aze, le mifaneho hatea. Izay ty tena amantaragne iareo. (Jaona 13:35) Fomba raike anoroantikagne ty hateantikagne o rahalahy naho o rahavaveo areke, ty fagnomeagne torohevetse iareo naho ilaegne zay. Rehafe ty Saontsin’Agnahare fa ty “namagne mahafinaritse”, le “manoro hevetse am-pahatsoragne.”​—Ohab. 27:9.

2. Ino ty tsy maintsy hay o androanavio, le ino ty anto’e? (Henteo ka ty efajoro tihoe “Torohevetse amy ty Fivoriagne Andavanandro.”)

² O androanavio ro tena mila mahay magnomey torohevetse soa. Nanendre o lahilahy rehoe tamy ty alala i Jesosy ty Jehovah mba hikarakara o fiangonagneo. (1 Pet. 5:2, 3) Agnisa ty fomba raike anoa iareo izay ty fagnomeagne torohevetse mioregne amy ty Baiboly, amy ty alala ty lahajaka atao iareo hoahy ty fiangonagne. Tsy maintsy manoro hevetse ty agnondry tsikiraidraike ka iareo, agnisa izay ze niala boake an-joloke ao. Ino ty azo o androanavio ndra itikagne iaby atao mba hahafahagne hagnomey torohevetse soa?

3. a) Akore ty hahavy antikagne ho mpanoro hevetse mahay? (Isaia 9:6; henteo ka ty efajoro tihoe “Tsikombeo ty Jesosy Naho fa Manoro Hevetse.”) b) Ino ty hodinehentikagne amy ty lahatsoratse toy?

³ Ho mpanoro hevetse mahay tikagne naho mandineke i ohatse agnate Baiboly ao rey, agnisa izay ty Jesosy. Agnisa ty agnaragne raike itokavagne aze tihoe “Mpanoro Hevetse Mahalatsa.” (Vakio ty Isaia 9:6.) Hodinehentikagne amy ty lahatsoratse toy tie, ino ty azontikagne atao naho misy mangatake torohevetse ndra naho fa mila manoro hevetse ndaty raike tika ie amy izao reke tsy nangatake izay. Hodinehentikagne ka ty mahalahibey tihoe magnomey torohevetse amy ty fotoagne naho amy ty fomba mete.

NAHO FA MISY MANGATAKE TOROHEVETSE AMANTIKAGNE

4-5. Ino ty fagnonteneagne toko’e hodinehentikagne heike naho fa misy mangatake torohevetse amantikagne? Magnomeza ohatse.

⁴ Ino ty toko’e hataontikagne voaloha’e naho misy mangatake torohevetse amantikagne? Va’e ho fale tikagne sady le avy le te hanao raha. Faie toko’e hagnontane tegna hoe izao hey tikagne: ‘Iraho vao ty toko’e hanoro hevetse aze amo o raha iohoe?’ Kindraike, le ty fagnampeagne aze hahatrea ndaty tena afake manoro hevetse aze ty tena soa fa tsy ty hagnomey torohevetse aze.

⁵ Dineho ty ohatse raike toy. Eretsereto tie misy nama’o raike maifitse azo marare mafe. Nirehake reke tie fa nikaroke ze fitsaboagne azo’e atao, le magnontane ty heve’o tie ty aia amy ireo ty tena soa. Va’e hanagne ty heve’o manokagne miomba i rahay rehe, faie tsy managne fahaiagne miomba ty fitsaboagne ndra nahazo fiofagnagne miomba i aretegney. Amy ty raha hoe izay, ty fomba tena soa azo’o agnampeagne i nama’oy, le ty fipaliava’o ndaty tena afake magnampe aze.

6. Nagnino tikagne ro va’e mifily ty handigne heike aloha ty hagnomey torohevetse?

⁶ Ndra tie mahatsapa aza tikagne tie, soa toeragne hagnomey torohevetse amy ty raha raike, le soa naho mandigne kede heike aloha ty hamaleagne i ndaty nangatake torohevetsey. Ino ty anto’e? Mirehake ty Ohabolana 15:28 tie, “ty ndaty maregne, le mieretseretse heike vaho mamale.” Akore naho mieretseretse tikagne tie fa haintika ty havale aze? Va’e mbe mila manokagne fotoagne hanoagne fikarohagne, hivavahagne vaho hisaintsaignagne avao tikagne. Ho azontika antoke tie amy izay tie, mifagnarake soa amy ty fomba fiheve i Jehovah miomba i rahay ty havalentika aze. Dineho ohatse ty raha niseho tamy i Natana mpaminany.

7. Ino ty ianara’o boake amy ty ohatse nenga i Natana mpaminany?

⁷ Nirehake tamy i Natana mpaminany ty Davida Mpanjaka tie, te hagnoregne tempoly hoahy i Jehovah reke. Le avy le nandrisike aze hanao izay ty Natana. Faie toko’e ho nanokagne fotoagne mba ho nagnonteneagne i Jehovah heike ty Natana. Ino ty anto’e? Satria tsy i Davida ty tea i Jehovah hagnoregne i tempolỳ. (1 Tan. 17:1-4) Treantikagne boake amo o ohatse iohoe areke, fa tena fahendreagne tihoe “tsy memeke hirehake” naho fa misy ndaty mangatake torohevetse amantikagne.​—Jak. 1:19.

8. Ino ty anto’e hafa mahavy antikagne toko’e hitao soa naho fa hagnomey torohevetse?

⁸ Intoy ka misy anto’e hafa mahavy antikagne mitao soa naho fa manoro hevetse ty hafa. Agnisa ty tompon’andraikitse tikagne, naho raty ty voka ty fanapahan-kevetse nirambese i ndatỳ noho i torohevetse nimeantikagney. Naho izay areke, le tena lahibey ty mandineke soa aloha ty hanoroagne hevetse.

NAHO FA MISY MILA TOROHEVETSE IE AMY IZAO REKE TSY NANGATAKE

9. Ino ty tsy maintsy atao o androanavio azo antoke, aloha ty hagnomea iareo torohevetse? (Galatianina 6:1)

⁹ Mateteke, le tsy maintsy manao raha voaloha’e o androanavio, mba hagnomeagne torohevetse ty rahalahy ndra rahavave raike “manao raha tsy mete.” (Vakio ty Galatianina 6:1.) Va’e diso lalagne reke ndra tie mbe tsy nanao fahotagne lahibey aza. Ty hagnampe i ndatỳ tsy hiala amy i lalagne mbamy i havelogne nainai’ey mbeo areke ty tanjo o androanavio. (Jak. 5:19, 20) Mba hahavy ty toroheve iareo hisy voka’e, le mila atao iareo azo antoke tie, fa manao raha tsy mete vata’e vao i ndatỳ. Ty anto’e, va’e tsy hitovy amy ty ahy iareo ty fanapahan-keve i ndatỳ faie tsy midika zay tie, manao raha tsy mampifale i Jehovah reke. (Rom. 14:1-4) Akore areke naho misy rahalahy raike manao raha tsy mete, le tapa-kevetse ty hanoro hevetse aze o androanavio?

10-12. Ino ty toko’e hatao o androanavio, naho fa tsy maintsy manoro hevetse iareo ie amy izao i ndatỳ tsy nangatake izay? Magnomeza ohatse. (Henteo ka i sare rey.)

¹⁰ Tsy mora amo o androanavio tihoe, hanoro hevetse ty ndaty tsy nangatake izay. Ino ty anto’e? Nirehake ty apostoly Paoly tie, va’e hisy ndaty raike manao raha tsy mete faie tsy fanta’e. Aloha ty hagnomeagne torohevetse areke, le mila manao raha hey o androanavio mba hahavy i ndatỳ ho vognogne handrambe aze.

¹¹ Azo ampitoviegne amy ty ndaty raike mambole amy ty traintraigne ty ndaty raike manoro hevetse ndaty tsy nangatake izay. Aloha ty hitongisa i mpamboley, le asà’e heike i taney mba haleme naho ho azo itongisagne. Mitongy reke afara izay, le tondrahe’e i voay mba hitombo. Hoe izay ka fa, mila magnomagne i taney hey ty androanavy raike aloha ty hagnomea’e torohevetse ndaty raike tsy nangatake izay. Ty dika izay, mirehake ama’e heike. Amy ty fotoagne mete amy i rahalahỳ ohatse i androanavỳ ty mirehake ama’e sady mea’e toky i rahalahỳ tie mipay ze hahasoa aze reke. Naho malaza ho bey hatea naho soa fagnahy i mpanoro hevetsey, le ho mora amy ty hafa ty hagneke i torohevetse mei’ey.

¹² Agnate i fifampirehafagney, le mila manao ze hampaleme i taney avao i androanavỳ. Tiahive’e i ndatỳ tie, manao hadisoagne ty ndaty tsikiraidraike sady mila torohevetse kindraike. (Rom. 3:23) Tony naho magnaja i androanavỳ naho fa mifampirehake ama’e, le atoro’e aze mazava soa boake amy ty Soratse Masigne ao tie, nanao raha tsy mete reke. Tsindraike taka i rahalahỳ tie nanao hadisoagne reke, le avy le “mitongy” i androanavỳ. Hazavae’e ama’e amy ty fomba tsotra ty raha mila atao’e mba hagnitsiagne i raha tsy mete atao’ey. “Manondrake” i androanavỳ amy ty fara’e naho fa midera i rahalahỳ sady miarake mivavake ama’e.​—Jak. 5:15.

13. Ino ty toko’e hatao o androanavio mba ho azo iareo antoke tie azo i ndatỳ i torohevetse mea iareoy?

¹³ Kindraike, le hafa ty raha rehafe i mpanoro hevetsey, faie hafa ty andrambesa i toroagne hevetsey aze. Akore ty azo o androanavio atao mba tsy hisehoa ze raha zay? Afake magnontane aze aman-kasoa fagnahy reke mba hahatreava’e tie, azo i ndatỳ soa i torohevetsey sady hai’e ty fomba hampiharagne aze.​—Mpito. 12:11.

MANORO HEVETSE AMY TY FOTOAGNE NAHO AMY TY FOMBA METE

14. Toko’e hagnomey torohevetse vao tikagne naho mbe boseke? Hazavao.

¹⁴ Tsy voririke tikagne iaby, le va’e hanao ndra hirehake raha hahaboseke ty hafa kindraike. (Kol. 3:13) Ndra ty Saontsin’Agnahare aza mirehake tie, va’e hanao raha hahaboseke antikagne ty hafa. (Efes. 4:26) Faie tsy maintsy mitao tikagne, mba tsy hanoro hevetse ty hafa naho mbe boseke. Ino ty anto’e? Satria “ty haboseha o ndatio, le tsy ahavitagne ty maregne agnatrehan’Andrianagnahare eo.” (Jak. 1:20) Vao mainke hiterake olagne hafa, naho amy itikagne mbe bosekey ty manoro hevetse. Tsy midika zay tie tsy toko’e hirehake ty eretserentikagne naho ty fihetseham-pontikagne amy i ndaty nahaboseke antikagney tika. Faie ho afake hifampirehake soa tikagne, naho mandigne ho tony. Mareho moa ty ohatse soa nenga i Eliho, i mpanoro hevetse i Joba lahilahy tsy nivalikey.

15. Ino ty ianarantikagne boake amy ty ohatse nenga i Eliho? (Henteo ka i sarey.)

¹⁵ Nitsanogne i Joba avao heike tagnate ty andro tsiampeampe ty Eliho. Niaro tegna tamy i kitomboke natao i mpampionogne sandoke aze reỳ ty Joba tamy izay. Nitretré i Joba ty Eliho, faie nanomboke niboseke reke, satria tsy niaro i Jehovah ty Joba fa ndra nifantoke tamy ty tegna’e. Ndra tie izay aza, le nandigne ty toro’e ty Eliho vaho nirehake sady nanoro hevetse i Joba tam-pahalemem-pagnahy naho tam-pagnajagne. (Joba 32:2; 33:1-7) Mampianatse lesogne lahibey ho antikagne ty modely i Eliho, le tihoe: Fanjaka ty torohevetse amy ty fotoagne naho amy ty fomba mete, naho atao am-pagnajagne naho aman-katea.​—Mpito. 3:1, 7.

MAGNOMEZA NAHO MAGNEKEA TOROHEVETSE AVAO

16. Ino ty ianara’o boake amy ty Salamo 32:8?

¹⁶ Mirehake ty andinin-teny fototse amy ty lahatsoratse toy tie, ‘hanoro hevetse naho hagnara-maso antikagne ty Jehovah.’ (Vakio ty Salamo 32:8.) Midika zay tie, hanohagne antikagne lognandro reke. Tsy tihoe manoro hevetse avao reke, fa magnampe antikagne ka mba hampihatse i torohevetsey. Ohatse fanjaka ho antikagne reke! Managne tombotsoa hanoro hevetse ty hafa vao rehe? Lonike areke rehe mba hanahake i Jehovah, le hanohagne naho hampahery iareo avao, amy izay iareo mandrambe fanapahan-kevetse soa.

17. Azo ampitoviegne amy ty ino ty androanavy magnomey torohevetse voafaritse boake amy Baiboly ao? Hazavao. (Isaia 32:1, 2)

¹⁷ Tena vao mainke mila manoro hevetse naho mandrambe torohevetse fanjaka tikagne tie amy izao. (2 Tim. 3:1) Ty androanavy magnomey torohevetse voafaritse soa boake agnate Baiboly ao, le “manahake ty rano mandeha amy ty tane maike.” (Vakio ty Isaia 32:1, 2.) Ty namagne mahafantatse ty raha teantikagne ho rey, faie mirehake ty raha tena ilaentikagne, le magnomey fagnomezagne sarobily manahake ty “poma volamena agnate ty tragno’e volafotsy.” (Ohab. 25:11) Lonike areke tikagne iaby mba hikezake hanagne fahendreagne avao, amy izay ho afake hagnomey sady handrambe torohevetse fanjaka boake amy ty hafa.